Oznaka: populizam

Odlazak populističke štetočine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlazak Željka Komšića iz institucija Bosne i Hercegovine označava kraj jedne od najdužih i najkontroverznijih političkih karijera u poslijeratnoj BiH. Nakon završetka mandata u Predsjedništvu i gubitka mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH, pred političarem koji je gotovo dvije decenije bio simbol „građanske“ Bosne i Hercegovine i javnošću ostaje pitanje kakav je bio stvarni učinak njegove politike.

Komšić je svoju političku legitimaciju gradio na navodnom suprotstavljanju nacionalnim podjelama i zagovaranju države u kojoj bi građanin, a ne etnička pripadnost, bio temelj političkog sistema. Paradoks je, međutim, u tome što je upravo njegov izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH postao jedno od najvećih žarišta međunacionalnog nepovjerenja.

Nastavi čitati “Odlazak populističke štetočine” →

Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto se Benjamina Karić rođ. Londrc fotografisala sa maloljetnom djevojčicom Ellom Jovanović na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala? Šta treba da nam poruči ovaj performans? Ništa – izuzev još jedne demonstracije najjeftinijeg, najkičastijeg, najprizemnijeg populizma na kojem je načelnica izgradila cijelu političku karijeru. 

Nastavi čitati “Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?” →

Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragan Čović, vječni lider HDZ BiH, već dvadesetak godina odgovara na slična ili ista pitanja na sličan ili isti način. Smireno, jer ne govori ništa bitno. Obilje floskula, par fraza da dotaknu domoljubni nerv glasačkog tijela, i to je zapravo sve. U tome je, treba priznati, vješt.

Nikako da se suoči s upornim novinarem i ozbiljnim pitanjima. Prije par godina objavili smo tekst s nekoliko pitanja za Čovića; ništa slično nije bilo ni u primislima ovdašnjih medija. Možda je strah obostran, da ne budu svi na gubitku.

Ovih dana pojavila su se nova pitanja, izrečena dosta direktno i narodski, napokon na tragu onoga što smo i mi pitali. Kadidat opozicijskih hrvatskih stranaka za Predsjedništvo BiH objavio je status za koji mislimo da ga vrijedi prenijeti, zbog pitanja koja izgleda nitko iz pristojnih medija nema priliku ili ne smije postaviti.

Nastavi čitati “Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih” →

Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Martin Luther King Jr. rekao je da “nitko zapravo ne zna zašto je živ sve dok ne sazna za što bi bio voljan umrijeti”. U slučaju većine bh. političara, odreda velikih vizionara i lidera svojih naroda, odgovor je lagan. Radi se o fotelji, uhljebljenju, paušalu, pisanju saopćenja i otvorenih pisama, Facebook statusa, dijeljenju baklava i drugih slastica, trčkaranju u čast svoga entiteta i sveopćem osjećaju važnosti. Nažalost, puno toga im priušte njihovi glasači, za koje je teško ustvrditi da pomno promišljaju svijet oko sebe i posljedice glasanja za uvijek iste šarlatane-populiste.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, napravio je nešto neobično: najavio je kraj svoje političke karijere nakon ovog mandata. Na pitanje novinara BHRT o kandidaturi za izbore odgovorio je: “Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon okončanja ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da dalje…”.

Nastavi čitati “Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju” →

Ovaj osjećaj zove se nada: tri izborne lekcije u tjednu pobjeda progresivnih snaga

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski novinar i autor Ian Dunt objavio je pažnje vrijedan analitički tekst na svom blogu, u kojem se osvrnuo na pobjede Roba Jettena i Zohrana Mamdanija i o poukama koje se mogu izvući. Ovdje ga prenosimo u nešto skraćenom obliku.

Ispod površinskog sloja medijskog izvještavanja krije se skup neizrečenih pravila. Jedno od tih pravila jest da izborna pobjeda populističke desnice dokazuje da imaju intuitivno razumijevanje instinkta birača, kojem se liberali moraju ponizno prilagoditi. Izborna pobjeda progresivaca, s druge strane, neobična je aberacija koja će se neizbježno preokrenuti, vjerojatno zbog oholosti i naivnosti onih koji su upravo pobijedili. Pobjede na ljevici su uvjetne i prolazne, dok su pobjede na desnici trajne i duboke.

Ovo je bio ton nakon pobjede Zohrana Mamdanija u New Yorku, uz dodatne pobjede Demokrata u Virginiji i New Jerseyju. To je bio i ton nakon što je nizozemski liberalni kandidat Rob Jetten iznenadio i pobijedio krajnje desničarsku Stranku za slobodu Geerta Wildersa.

Trijumf krajnje desnice zapravo nije neizbježan. Oni mogu biti poraženi i to se redovito i događa. Svaki progresivni trijumf na izborima pruža priliku da se nešto nauči.

Nastavi čitati “Ovaj osjećaj zove se nada: tri izborne lekcije u tjednu pobjeda progresivnih snaga” →

Što nas može naučiti pobjeda nizozemskih progresivaca nad krajnje desnim populizmom?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sjajne vijesti za sve koji nisu krajnja desnica i koji su smatrali da je ta vrsta populizma nezaustavljiva. Nizozemska socijal-liberalna stranka D66 pobijedila je na izborima prošlog tjedna. To je presedan s obzirom da sa radi o prvom padu s vlasti populističke krajnje desnice (Geert Wilders), nakon koje dolaze progresivni liberali u novome ruhu.   

Komentirajući rezultate izbora, novinar Jon Henley postavio je pitanje: “Kako dakle pobijediti populističku krajnju desnicu? Sudeći po reakcijama na pobjedu stranke D66 na prošlotjednim nizozemskim izborima, ova progresivno-liberalna stranka, te posebno njezin zarazno optimistični mladi vođa Rob Jetten, otkrili su tajnu uspjeha.”

Nastavi čitati “Što nas može naučiti pobjeda nizozemskih progresivaca nad krajnje desnim populizmom?” →

Je li svaki nacionalist potencijalni fašist?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nacionalizam se obično smatra rezervatom desničarske politike i dugo je bio temelj autoritarnih i fašističkih vlada diljem svijeta. U demokratskim zemljama pojam “nacionalizam” povezan je s nacionalnim šovinizmom, vjerovanjem u inherentnu superiornost vlastite nacije i njezinih građana, ali slika je složenija nego što se na prvi pogled čini.

Za početak, malo je toga što razlikuje patriotizam od nacionalizma osim stupnja intenziteta. Većina nas, međutim, može prepoznati razliku između ljubavi prema vlastitoj domovini i oštrijih, često isključivih ili ksenofobičnih načela ekstremnog nacionalizma. Patriotizam je nacionalizam niskog stupnja, ali radikalni nacionalizam često prelazi u ksenofobiju.

Nastavi čitati “Je li svaki nacionalist potencijalni fašist?” →

Tenk kao simbol populističke praznine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svaki put kad pomislimo da populizam ne može gore, pogriješimo.

Nadajmo se, ali ne treba biti siguran, da je ovo vrhunac ludosti koja je uzela maha kod novije generacije kvazigrađanskih populista. Kada nema sadržaja, ideja, morala, pameti ili zrna originalnosti, tada se poseže za tragičnom prošlošću, koja nije kriva što ju se ovako bijedno zloupotrebljava, prije svega u predizborne svrhe.

Nastavi čitati “Tenk kao simbol populističke praznine” →

Denis Bećirović, hronika političke bezličnosti: Tabula rasa u Predsjedništvu BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je pokazatelj da se u dejtonskoj Bosni i Hercegovini može ipak lijepo živjeti.

Naravno, za to je potrebno već u mladim danima ubaciti se u stranačke strukture, u njegovom slučaju SDP-a, te strpljivo i uporno penjati u stranačkoj i institucionalnoj hijerarhiji, pritom pazeći da se nikad ništa konkretno ne učini što bi imalo poboljšalo materijalne živote ljudi u BiH.

Nastavi čitati “Denis Bećirović, hronika političke bezličnosti: Tabula rasa u Predsjedništvu BiH” →

Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.

Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →

Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Čini se da desničarski populisti uživaju porast podrške diljem zapadnog svijeta. Za one koji ne podržavaju ove stranke, njihova privlačnost može biti zbunjujuća i uznemirujuća. Čini se da populisti igraju na strahove, i da nude pomalo trivijalne odgovore na teška pitanja. Međutim, matematika ljudskog zaključivanja i spoznaje može nam pomoći da shvatimo što ovu populističku formulu čini dobitnom.

Nastavi čitati “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost” →

Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

2024. bit će najveća godina ikada za demokraciju. U ovom povijesnom trenutku, preko četiri milijarde ljudi, što je više od polovice svjetske populacije u više od 40 zemalja, izaći će na izbore.

Nacionalni izbori održat će se u Sjedinjenim državama, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Pakistanu, Bangladešu, Tajvanu, Meksiku i Južnoj Africi, da spomenemo samo neke. I Europska unija će na izbore. Ovaj užurbani slijed izbora izvanredan je zbog raznolikosti nacija i naroda koji sudjeluju, kao i zbog svoje ogromne veličine.

Nastavi čitati “Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?” →

Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.

Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici” →

Europska politika je nestabilna i skreće udesno

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Oporezivanje imovine u istočnoj njemačkoj saveznoj državi Tiringiji (Thüringen) obično bi bila isključivo lokalna tema. Međutim, prošlog je tjedna glasanje o smanjenju poreza u regionalnom parlamentu u Erfurtu dospjelo na naslovnice širom Njemačke. Zanemarujući međustranački tabu o suradnji s krajnje desnom strankom Alternative für Deutschland (AfD), lokalni demokršćani i liberali kooptirali su potporu AfD-a kako bi progurali ovu mjeru. Uslijedila je glasna osuda. Ali s obzirom da je AfD drugi po snazi u nacionalnim anketama, postoje razlozi za strah da ovo neće biti posljednji put da je probijen “sanitarni kordon” koji okružuje ovu stranku.

Nastavi čitati “Europska politika je nestabilna i skreće udesno” →