Oznaka: Tarik Haverić knjige

Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Polemička knjiga Tarika Haverića “Bošnjaštvo kao promašen projekt”, s podnaslovom “Kako suditi (o) povijesti” objavljena je proljetos u Sarajevu u izdanju Evropskog centra za liberalnu demokratiju (ECLD). Već sam naslov Haverićeve politološko-povijesne studije sugerira da je riječ o ciljano provokativnom djelu, pa je time zanimljivije što je knjiga pretežito prešućena u bošnjačkoj javnosti u Bosni i Hercegovini, iako je baš ona prva adresa kojoj se Haverić obraća.

Indikativno je i da knjiga zasad nije imala ni većeg odjeka kod srpskih i hrvatskih nacionalista u BiH i šire, za koje je inače uobičajeno da Bošnjacima poriču pravo na izbor nacionalnosti, pa bi čovjek očekivao da će djelo ovakvog naslova biti u najmanju ruku primijećeno, ako ne i slavljeno.

No, kada se ode dalje od naslova i knjigu pročita, postaje jasno zbog čega je Haverićeva knjiga dočekana šutnjom na svim stranama – “Bošnjaštvo kao promašen projekt” predstavlja izazov za sve dominantne nacionalističke narative koji već više od 30 godina razaraju BiH i uništavaju budućnost njenih stanovnika.

Nastavi čitati “Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji” →

Tarik Haverić: Nagovor, ba!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nije dugo trajala moja riješenost da nakon izlaska Bošnjaštva kao promašenog projekta prestanem da se autorski bavim Bosnom, Bošnjacima, Bosancima i muslimanima i da se okrenem temama koje predstavljaju veći intelektualni izazov. Život je nepredvidiv, makar samo zbog neizmjernih kapaciteta bosanskog muslimanskog subjekta da ustraje u samozavaravanju i samozaglupljivanju.

Volio bih da je Mustafa Cerić svoj tekst »Narod koji oplakuje ‘zlatna vremena’ sam potkopava svoju budućnost« objavio kojih pet-šest mjeseci ranije – u poglavlju »Glupost, individualna i kolektivna« dobio bi počasno mjesto. Ovako, ostaje mu da čeka prošireno izdanje.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Nagovor, ba!” →

Da, sukob civilizacija

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (I)

I u ranijim vremenima mislioci su nastojali da anticipiraju budućnost čovječanstva u cjelini ili barem neke njene aspekte (npr. kraljevstvo Božje na zemlji, besklasno društvo itd.), i da predvide neposredne faze kroz koje će svijet navodno proći, ali ta proročka djelatnost naročito se razvila u drugoj polovini proteklog stoljeća.

Neka od predviđanja su se ostvarila, naprimjer ono koje dugujemo Marshallu McLuhanu, koji je sredinom 1960-ih skovao pojam »globalnog sela« u koje se svijet pretvara zahvaljujući elektronskim medijima, prije svega televiziji (a to možemo, s boljim razlozima, proširiti na internet). Još jedno obistinjeno predviđanje, danas zaboravljeno, sažeto je u naslovu knjige francuskog esejista i diplomata Alaina Peyrefittea Kad se Kina probudi… svijet će zadrhtati, što se na francuskom još i rimuje: Quand la Chine s’éveillera… le monde tremblera (1973).

Nastavi čitati “Da, sukob civilizacija” →

Tarik Haverić: Identitet

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Naspram »borbe za opstanak« na kojoj su svoju političku teoriju zasnivali Machiavelli i Hobbes, (mladi) Hegel je kao uzrok društvenih sukoba raspoznao »borbu za priznanje«. To je okvir koji pomaže da razumijemo mnoge današnje historijske procese: pojedinci i skupine imaju sliku o sebi i svome položaju u svijetu, o tome ko ili šta jesu i o tradiciji kojoj pripadaju, tj. o svome »identitetu«, i aktivno nastoje da taj skup svojstava potvrde prema drugim »identitetima«.

Za liberalnu političku teoriju, primarni identitet uvijek je individualan [1]: jedinstven i nezamjenjiv je pojedinac, a svi kolektivni identiteti su iz te jedinstvenosti izvedeni. To, naravno, nije opis povijesnog razvoja (pojedinac stupa na historijsku pozornicu relativno kasno!) već aksiološki stav koji ima emancipacijsku ulogu. U posljednjih četrdeset godina ta regulativna ideja izgubila je na važnosti, i kao nosioci identiteta danas se percipiraju isključivo skupine (jezičke, kulturne, vjerske…).

Taj uzmak od prosvjetiteljskih vrijednosti, iako pogađa cijelu evropsku civilizaciju, naročito pridonosi ukupnom nazadovanju bosanskog muslimanskog subjekta, pa sam u Kritici bosanskog uma naveo nekoliko primjera iz kojih se vidi

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Identitet” →

Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Etnička osnova nacije, ipak, nije tema koju možemo obezvrijediti dosjetkom[1]. Ona je, u balkanskom kontekstu, sidrište mnogih argumentacija i ima povlašteno mjesto u širem problemskom kompleksu dokazne snage prošlosti.

U posljednjih trideset godina u bosanskoj historijskoj i pseudohistorijskoj nauci, kao i u »haotičnoj publicistici« (István Bibó), pojavio se veći broj tekstova različitog obima, kvaliteta i ambicija posvećenih toj temi. Upada u oči da naspram toj poplavi publikacija o prošlosti Bošnjaka sasvim izostaju razmišljanja o njihovoj budućnosti. To, naravno, i jest pravi problem, kojem više pažnje posvećujem u zaključku. Ovdje pitanje porijekla bosanskih Muslimana/Bošnjaka tematiziram samo onoliko koliko različiti odgovori koji se daju oblikuju samorazumijevanje bosanskog muslimanskog subjekta[2].

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla” →

Povijest i mit

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Tarik Haverić

Ansatzpunkt[1] za koji se ovdje odlučujem potkrepljuje tezu da historijske pripovijesti kojima se bosanski muslimanski subjekt samopotvrđuje ne govore o događajima već su i same događaji odnosno komunikacijski činovi[2]. Radi se o načinu na koji nekadašnji bosanskomuslimanski a današnji bošnjački autori predstavljaju upad Eugena Savojskog u Bosnu u oktobru 1697.

Nastavi čitati “Povijest i mit” →

Promašen projekt i izgubljen slučaj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Danas, kada je očigledno da je projekt najavljivan kao duhovno oslobađanje bosanskog muslimanskog subjekta i moralna i materijalna obnova njegovog svijeta rezultirao njegovim duhovnim, moralnim i materijalnim unižavanjem, metafora »Tunela Vidikovac«, kojom sam završio Kritiku bosanskog uma, više nije održiva: ne samo da bosanski muslimanski subjekt ulazi »sve dublje u tunel, s nepokolebljivim uvjerenjem da se odatle svijet najbolje vidi«[1], već ga bošnjačke kulturne, političke i vjerske elite trajno onesposobljavaju da vidi bilo šta. I čine to uvjeravajući ga da će zapravo tek sada progledati, na način engleskog šarlatana Johna Taylora, »očnog hirurga« koji je u 18. stoljeću u cijeloj Evropi svojim intervencijama – naravno, u najboljoj namjeri! – oslijepio i štaviše ubio stotine ljudi[2].

Nastavi čitati “Promašen projekt i izgubljen slučaj” →

Uspjeh liberalnog centra

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Medijska halabuka koja se nadigla oko odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti nacionalnu skupštinu donijela je piscu ovih redova vrlo sumnjivu utjehu: pokazalo se da nisu samo balkanski političari, »analitičari« i »komentatori« površni, neobaviješteni, kratkovidi i pristrani, već su takvi i evropski – a francuski naročito!

Nastavi čitati “Uspjeh liberalnog centra” →

Bosanski muslimanski subjekt

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Radeći na Kritici bosanskog uma, nisam smatrao da je nužno objašnjavati šta je »bosanski muslimanski subjekt«. Na moje iznenađenje, od izlaska knjige 2016. godine pa sve do danas najčešće mi se upućuje pitanje koje se tiče upravo te sintagme: šta ona znači, i zašto nisam pisao naprosto »Bošnjaci«?

Nastavi čitati “Bosanski muslimanski subjekt” →

Tarik Haverić: Udala se Arifa

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Takozvani »slučaj Franje Šarčevića« nije izraz neke nove društvene patologije, već samo još jedno očitovanje odavno postojećih društvenih disfunkcionalnosti. I upravo zato je zanimljiv piscu ovih redova: više od pukog povoda da izrazim solidarnost s jednim autorom koji je doživio prijetnje i pritiske zato što je izrazio mišljenje što odudara od većinskog, Šarčevićev slučaj je za mene prilika da novim primjerima potkrijepim i upotpunim analize društvenih procesa koji su kod nas na djelu, a kojima se godinama bavim. Povrh toga, na pisanje ovog teksta potaknula me činjenica da sam, bez ikakve lične zasluge i samo po osnovu minulog rada, i sâm donekle zahvaćen lavinom »pravedničkog« i »patriotskog« gnjeva koja se obrušila na autora.   

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Udala se Arifa” →