Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2019.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Teme koje su dominirale prošle godine uglavnom su političke, a zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja. Hvala svima.

Sretna Nova godina. Idemo dalje.

  1. Uspavanka za političkog klauna O „karikaturalnom probosanskom mesiji“ Željku Komšiću, šteti koju je napravio i o njegovim građanskim navijačima kojima se možda napokon upalila lampica.
  2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.
  3. SPD: Zar im još nije dosta? O nezasitnim bivšim SDP-ovcima koji imaju novi ‘projekt’.
  4. Denis Bećirović je problem za multietnički SDP O političaru iz SDP BiH koji se baš i ne uklapa u koncept dijaloga i diplomatske obazrivosti u multietničkom društvu.
  5. Dodik i njegove korisne budale O političarima koji već godinama nasjedaju na jeftine provokacije Milorada Dodika i tako mu pomažu.

Jesu li platforme demokratizirale politiku?

Piše: Marko Kostanić

Da bi odgovorili na naslovno pitanje moramo skicirati povijest oblika i organizacije političkih stranaka. A čisto kao spoiler: tehnološka rješenja nisu i politička rješenja. Nastavi čitati “Jesu li platforme demokratizirale politiku?”

Je li Angela Merkel novi lider slobodnog svijeta?

Predsjednik Sjedinjenih država tradicionalno se smatra vodećim zapadnim političarom, tzv. liderom slobodnog svijeta, kako zbog moći te države, tako i zbog ideala slobode i nade koju je ta država pružala potlačenima, npr. u komunističkom bloku za vrijeme hladnoga rata. Moć lidera slobodnog svijeta kulminirala je 1989. godine padom Berlinskog zida. Ova ipak pomalo smiješna titula sada je postala nešto ozbiljno, a upitno je kome pripada.

Kako piše The Independent, kada je Barack Obama posljednji put zvao njemačku kancelaku Angelu Merkel kao predsjednik, povod nije bio samo oproštaj i potvrda savezništva i prijateljstva dvije države,  nego i svojevrsna predaja štafetne palice.

Donald Trump očigledno ne može biti lider slobodnog svijeta, niti izgleda kao da ga takvo što zanima. Zabrana putovanja u SAD građanima sedam muslimanskih država, gradnja zida na granici s Meksikom, smjena ‘neposlušne’ državne tužiteljice, ismijavanje i odbijanje dogovora s Australijom o prihvatu izbjeglica, odnos spram medija, naklonost Vladimiru Putinu i drugi primjeri automatski ga diskvalificiraju. Ako nije Trump, tko onda? Jedini logičan izbor je gospođa Merkel. Iako bi to mnogima u Njemačkoj moglo biti čudno s obzirom da predvodi konzervativnu stranku, u međunarodnome kontekstu dilema zapravo i nema. Britanija i premijerka May to sigurno nisu, a zbog nedovoljnog međunarodnog utjecaja to nisu ni kanadski premijer Trudeau ili francuski predsjednik Hollande.

Njemačka kancelarka odbacila je politiku zabrane ulaska izbjeglicama i u telefonskom razgovoru podsjetila Trumpa na Ženevsku konvenciju o ljudskim pravima. Prihvatila je preko milijun izbjeglica 2015., za razliku od većine europskih lidera koji su se patetično suprostavili prihvatu ljudi koji bježe iz užasa Sirije. Zasada je prva i jedina koja se hrabro i otvoreno suprostavila nasilniku u Bijeloj kući i čini se da je jedina koja u ovome trenutku može voditi kakav-takav slobodni svijet.


Foto: Wikimedia

Pratite nas na Facebooku i Twitteru