Na proljeće 2010. godine prvi put sam posjetio Zagreb. Na zagrebačkom Hipodromu je te – pokazaće se – kišovite subote nastupala Metalika, a ja sam s trojicom prijatelja, od kojih jedan na moju veliku tugu nije više među živima, otputovao vozom u hrvatsku prestonicu da – kako bi rekla braća Hrvati – nazočim koncertu.
Nastavi čitati “Trojka i “kulturkampf”: Okretanje ka individualnim slobodama” →
Dok Britanci oblače džempere i žale se na neuobičajenu hladnoću, veći dio svijeta pati zbog previsokih temperatura. Indija je u raljama najdužeg toplinskog vala u zabilježenoj povijesti, s termometrima koji su ponegdje dostizali 50 stupnjeva. Grčka je zatvorila Akropolis u poslijepodnevnim satima prošlog tjedna jer su temperature dosegle 43 stupnja. Visoke temperature u Sahelu i zapadnoj Africi dovele su do toga da mrtvačnicama u Maliju ovog proljeća nedostaje prostora, dok su dijelovi Azije stradali u svibnju .
Nastavi čitati “Klimatska kriza i toplinski valovi: ubojice s kojima se moramo boriti” →
(…) Ovo potvrđivanje legitimnosti triju nacionalizama nije apsolutno: ti pokreti pripadali su jednoj okončanoj epohi, pa bismo danas o njima razmišljali drukčije nego u retrospektivi na 19. stoljeće. U tu problematiku »vremenitosti« nacionalizma, značajnu za nastavak izlaganja, ulazimo analizom pojma ustavnog patriotizma, koji se u kontekstu multietničkih država često evocira kao alternativa patriotizmu što ga gaje pripadnici etnički homogenih država. Ovim dvama tipovima političkih zajednica donekle odgovaraju i dva tipa »nacionalnog osjećaja« koje anglosaksonska teorija naziva »gustim« ili »debelim« (thick) odnosno »rijetkim« ili »tankim« (thin).
Nastavi čitati “Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama” →
Ovih dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao “prigodni intervju” za Večernji list BiH u povodu 19 godina od njegovog izbora za predsjednika HDZ-a BiH”. Devetnaest godina!
To znači da je u Bosni i Hercegovini stasala punoljetna generacija koja na čelu stranke, za koju glasa većina Hrvata u BiH, nikad nije vidjela nikoga drugog nego vječnog Čovića. Zamislite samo taj život – rodiš se, a predsjednik HDZ-a BiH je Dragan Čović. Kreneš u školu, a predsjednik HDZ-a BiH je Čović. Dođeš do srednje škole, opet Čović. Maturiraš, i dalje Čović.
Nastavi čitati “Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a” →
Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Međutim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja ključan aspekt političkog života, i načina na koji svijet funkcionira.
Nastavi čitati “Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →
Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.
Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →
Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .
Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →
Miroslav Krleža: “Zastave” 1-5, “Balade Petrice Kerempuha”, “Deset krvavih godina”; HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2024.
Početkom veljače ove godine održana je promocija prvog kola izabranih djela Miroslava Krleže koje sadrži roman Zastave u pet svezaka, pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha te zbirku političkih eseja Deset krvavih godina. Prema najavi izdavačā, a riječ je o projektu HAZU-a i Školske knjige, plan je u „četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika“, pri čemu će svaki naslov popratiti „iscrpna znanstvena studija akademika Krešimira Nemeca“. Na službenim stranicama izdavača Školske knjige, na čast pronicljivog urednika iste, ekstenzivni prilog o promociji naslovljen je „Novo čitanje Krležinih djela – bez ideoloških predrasuda“. Već i po pučkoškolskoj logici ovo hoće reći da su stara čitanja ogrezla u ideološkim predrasudama i tome je konačno došao kraj.
Nastavi čitati “Miroslav Krleža i mumificiranje klasika” →
Međunarodni kazneni sud (ICC) nastao je prije više od dvadeset godina, primarno zbog genocida u Ruandi i Jugoslaviji i zbog kontradiktornih impulsa koje su oni nadahnuli: sumorno prepoznavanje onog najgoreg u ljudskoj prirodi te optimistična odlučnost da se s tim pozabavi. Više od 120 zemalja ratificiralo je temeljni ugovor. Međutim, svjetska supersila SAD, kao i drugi veliki igrači poput Rusije, Kine i Indije, odbili su staviti svoj potpis.
Nastavi čitati “Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde” →
Meritokracija je postala vodeći društveni ideal. Političari diljem ideološkog spektra stalno se vraćaju na temu da se nagrade života – novac, moć, poslovi, upis na sveučilište – trebaju raspodijeliti prema vještini i trudu. Najčešća metafora je “jednako igralište”, na kojem se igrači mogu popeti na poziciju koja odgovara njihovim zaslugama. Konceptualno i moralno, meritokracija se predstavlja kao suprotnost sustavima poput nasljedne aristokracije, u kojoj je nečiji društveni položaj određen lutrijom rođenja. U meritokraciji, bogatstvo i privilegije su naknada za zasluge, a ne slučajna, neočekivana dobit prouzrokovana vanjskim događajima.
Nastavi čitati “Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna” →
„Tvrđava Jajce i nakon 620 godina stoji kao simbol grada i nijemi svjedok burne historije“, o kraljevskom gradu započinje razgovor Slavica Drmić, nastavnica historije u osnovnoj školi „Jajce“ iz Kruščice.
Nastavi čitati “Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti” →
Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.
Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →
U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.
Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi” →
Majke i očevi, ne kritizirajte ono što ne možete razumjeti jer vaši sinovi i vaše kćeri nisu više pod vašom kontrolom, vaša stara cesta jako brzo propada, molim vas maknite se s novog puta ako već ne možete pomoći i shvatite konačno da se vremena mijenjaju.
Nastavi čitati “Doživjeti stotu na biralištu” →
Američki redatelj Conner Griffith specijalizirao se za izrazito originalnu digitalnu umjetnost, koju stvara od slika koje pokazuju načine na koje se krećemo i oblikujemo naš svijet. Njegova maštovita animacija pod imenom Auto poigrava se ljudima i automobilima, šetnicama i autocestama, tvoreći impresionistički, očaravajući kolaž svakodnevnih prizora. Bilo da je u službi naracije o perpetuum mobileu modernog života ili jednostavno kao sredstvo za pružanje ugodne zabave, Griffithov uradak je iznimno pametan i pun vizualnih užitaka.
Have a WordPress.com account? Log in now.
