Odgovornost za održivost Europe

Rumunjska, Finska i Hrvatska nedavno su objavile program Tria za predstojeći period predsjedanja Vijećem EU. Program Tria uspostavlja zajedničke političke prioritete za period predsjedanja i ne sugerira radikalne promjene, ali stavlja naglasak na kreiranje radnih mjesta i rast kao politiku EU. Europske nevladine udruge zahtijevaju veći naglasak na politike utemeljene na ljudskim pravima, usmjerene na dobrobit na globalnoj razini. U narednih 18 mjeseci organizacije civilnog … Nastavi čitati Odgovornost za održivost Europe

Mirovinska reforma u Hrvatskoj: potrebna, ali kakva?

Piše: Ante Pavić Sve skromnije stope rađanja uza sve dulji očekivani životni vijek, a sve začinjeno velikom financijskom krizom 2008. godine, tjeraju sve zemlje Europske unije da bez iznimke promišljaju duboke promjene u svojim mirovinskim sustavima koji u današnjim uvjetima postaju neodrživi. Sveobuhvatna reforma Hrvatska vladajuća ekipa u ovom trenutku jedna od rijetkih u EU koja je odlučila izmjenom seta od čak šest zakona – … Nastavi čitati Mirovinska reforma u Hrvatskoj: potrebna, ali kakva?

Najutjecajnija američka zaklada spaja Trumpa, Kolindu Grabar Kitarović i Željku Markić

Piše: Ana Brakus U zagrebačkom hotelu Esplanade, prije nekoliko tjedana, održana je konferencija „Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire“. Konferenciju, koju je uz ultakonzervativnu udrugu Centar za obnovu kulture (COK) suorganizirala i američka Zaklada Heritage,  svojim je govorom otvorila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Uz nju, u publici su sjedili i Martina Dalić, bivša potpredsjednica vlade i ministrica financija te Boris Šavorić, zagrebački odvjetnik iz takozvane … Nastavi čitati Najutjecajnija američka zaklada spaja Trumpa, Kolindu Grabar Kitarović i Željku Markić

‘Bandićizam’ se širi Hrvatskom

Je li Milan Bandić pravo lice hrvatske politike? Ono koje hrvatske političke standarde, usprkos sporadičnim dobrim namjerama i dobrim učinkom pojedinaca, svodi na pravu mjeru. Gospodin Bandić i bandićizam šire se Hrvatskom, usprkos podijeljenim javnom mnijenju. Za neke, vječiti gradonačelnik Zagreba je uspješan čovjek iz naroda. Za druge, on je Machiavelli iz Pogane Vlake, s crnim pojasom iz jeftinog populizma. Bandić i njegova stranka nedavno … Nastavi čitati ‘Bandićizam’ se širi Hrvatskom

Političke “bitke” za Vukovar

Piše: Andrea Radak Najveći grad na hrvatskoj strani Dunava jedan je od simbola posljednjeg rata. Tom statusu nisu doprinijela samo golema stradanja civilnog stanovništva, već i kontinuirani pokušaji da se ona politički instrumentaliziraju. Dvadeset godina nakon “mirne reintegracije”, stvari u tom smislu samo eskaliraju. Vukovar bi u posljednja dva desetljeća, sve do ove jeseni, poprištem političke (zlo)upotrebe postajao obično jednom godišnje, i to 18. studenoga … Nastavi čitati Političke “bitke” za Vukovar

Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava?

Piše: Matea Šimić Učinilo mi se prigodnim za naslov ovog teksta odabrati parafrazu najnovijeg u nizu mizoginih hit-citata kojih ne nedostaje u hrvatskom javnom prostoru, a koji ovoga puta dolazi iz zakutaka uma jednog etabliranog književnog kritičara. U ovom se tekstu ipak ne radi o pravima na samoodređenje, zaštitu od rodnog nasilja, jednaku plaću ili što već dokone žene inače traže. Radi se o želji … Nastavi čitati Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava?

Plenković bi gradio spomenik Gojku Šušku, moćniku kojeg je smrt spasila od procesuiranja za ratne zločine

Piše: Petar Vidov U jeku najnovije runde HDZ-ovih unutarstranačkih obračuna, manifestiranih kroz najavljeni prosvjed u Vukovaru i “aferu SMS”, Andrej Plenković ponovo se upustio u historijski revizionizam. Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a založio se za podizanje spomenika Gojku Šušku u Zagrebu. “Želim s ovog mjesta pohvaliti i podržati inicijativu da se u Zagrebu izgradi spomenik ratnom ministru obrane, jer je i on svojim djelovanjem i … Nastavi čitati Plenković bi gradio spomenik Gojku Šušku, moćniku kojeg je smrt spasila od procesuiranja za ratne zločine

Bilježnica Robija K.: Tito isti

Feral Tribune, 28.02.1994.

Mi smo išli za vikend kod mog dide na Šoltu. Mama je ronzala da njoj je to živa tlaka jer pošto moj dida nema televiziju. Onda prošišaće joj Santa Barbara. Tata je govorijo da jadni moj dida da nikad se on neće naviknit na ovo novo. Mama je rekla da nije on jadan jer pošto nije se mogao naviknit ni na ono staro. Ja sam pitao roditelje da šta im je to ovo novo i ono staro. Tata je rekao da nema se šta mene prčmoljka brigat za novo i za staro. Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Tito isti”

Mapiranje kaosa: hrvatski centrizam nakon vrućeg političkog ljeta

Piše: Mario Kikaš 

Premda se cijelu godinu špekuliralo o održivosti vladajuće koalicije, sve je izglednije da Hrvatskoj predstoji nova runda previranja u opoziciji. Donosimo pregled situacije u strankama i inicijativama na političkom centru.

Nema više SDP-a? “Dobro je i izduro”, bio bi jedini mogući komentar na povijest ove stranke koju je nešto kasnije od svojih sestrinskih stranaka po Europi (čast izuzecima u specifičnim nacionalnim, organizacijskim i kriznim kontekstima: Laburisti u Britaniji i Socijalistička partija u Portugalu) anketno i kolumnističko općinstvo poslalo u prošlost. Nastavi čitati “Mapiranje kaosa: hrvatski centrizam nakon vrućeg političkog ljeta”

Ovo su tri realne opcije za rasplet krize u SDP-u

SDP i Davor Bernardić u dubokoj su krizi. Ako se ovaj trend nastavi, te ako istraživanja javnoga mnijenja i dalje dosta točno reflektiraju namjere glasača na izborima – što ne mora biti garantirano ali je izgledno – stranci prijeti svojevrsni potop, pogotovo u odnosu na prijašnju snagu, te nemogućnost samostalnog vladanja Hrvatskom, možda nikada više. To je loše, kako za SDP tako i za hrvatsku politiku i društvo. Nastavi čitati “Ovo su tri realne opcije za rasplet krize u SDP-u”

Rusija preuzela kontrolu nad kičmom hrvatskog gospodarstva

Dok je skoro čitava nacija ostrašćeno pratila uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, hrvatsko gospodarstvo prolazilo je kroz važan, a gotovo neprimijećen, transformacijski proces koji će ga dugoročno učiniti krajnje ovisnim o ruskom kapitalu. Najznačajniji, ali nikako ne i jedini događaj u tom procesu, zaključivanje je nagodbe vjerovnika u Agrokoru, najvećem hrvatskom koncernu. Nastavi čitati “Rusija preuzela kontrolu nad kičmom hrvatskog gospodarstva”

Što se to u teoriji roda skriva da naše crkvenjake toliko dira?

Piše: Martina Raos

Ako se niste upravo probudili iz kakvog višegodišnjeg, zimskog sna ili se pak vratili s (naj)nepristupačnijeg mjesta na svijetu zahvaljujući čijoj izoliranosti ste imali reduciran (ili nikakav) kontakt s ljudima i suvremenom tehnologijom, pretpostavljam kako ste u zadnje vrijeme više puta (na)čuli priču o “rodnoj ideologiji“. I to “rodnoj ideologiji” upakiranoj u razno razne oblike, najčešće u oblik “čudovišta koje ima za cilj iskorijeniti svijet kakav znamo i poznajemo”. Primjerice, zadnje što sam ja (na)čula, priča je o “rodnoj ideologiji” kao “ideologiji koja vrši atentat na obitelj koju čine majka, otac, dijete ili djeca” uz “prijetnju” kako nakon “uništenja nuklearne obitelji” terminima “Roditelj 1” i “Roditelj 2”, sljedeća na redu je “nacija” čija će “destrukcija” trajati onoliko dugo koliko treba da se svi skupa ne počnemo nazivati – “ljudima”. Apokaliptična misao, nije li? Nastavi čitati “Što se to u teoriji roda skriva da naše crkvenjake toliko dira?”

Anđelko Vuletić, I ja sam ovdje ubijao

Ivan Lovrenović piše da: “Ima jedna velika hrvatska pjesma koju nitko neće, koju nitko ne zna. Ni od Hrvata, ni od inih. Od Hrvata zato što žeže kao nož, spasonosan, ali komu je još do spasa kad je lijepo u kálu hrvatskome. Od inih zato, što od njih nikoga ne zanima hrvatska muka. A i što bi! Da jest kao što nije, pjesmu bi na svoj barjak stavljali slobodari svih vrsta, pjevali bi je kao svoju internacionalu. Ne bi silazila s barjaka, ni s usta”.

Teško je, zapravo nemoguće, nešto dodati ili oduzeti ovome. Treba pročitati pjesmu. Nastavi čitati “Anđelko Vuletić, I ja sam ovdje ubijao”

Evo zašto Katalonija nije Balkan (gdje počinju i prestaju sličnosti između Španjolske i bivše Jugoslavije)

Piše: Vassilis Petsinis

Kriza u Kataloniji, bogatoj autonomnoj oblasti na sjeveroistoku Španjolske, stavila je u fokus pitanjâ o državnoj suverenosti i samoodređenju diljem Europe. Jedna značajna nuspojava ove političke debate je široko rasprostranjena tendencija među političkim analitičarima i novinarima u različitim dijelovima srednje i istočne Europe da prave analogije između svoga i katalonskog slučaja. Slijedom toga, kriza u Kataloniji ‘prevedena’ je, tj. stavljena u kontekst drugih problema u Europi, poput  kontroverzi glede mađarske manjine u Slovačkoj i Rumunjskoj, aneksije Krima i previranjima u istočnoj Ukrajini. Nastavi čitati “Evo zašto Katalonija nije Balkan (gdje počinju i prestaju sličnosti između Španjolske i bivše Jugoslavije)”

Balkan i teorije zavjere (4)

Simplifikacija. Možda i najadekvatniji opis teorija zavjere. Ako tražimo samo jednu riječ. One nude pojednostavljenu sliku svijeta, alternativnu viziju koja golica maštu, sliku na kojoj se lako razaznaje ko su dobri a ko loši momci. Ono što je posebno privlačno kod takvih teorija je što za njih nije potrebno pretjerano umno naprezanje niti godine mukotrpnog truda. Sve možeš saznati u prvih nekoliko rečenica teksta ili u dvominutnom video uratku nekog analitičkog maga na Twitteru. Problem, međutim, nastaje što u neka doba, ni kriv ni dužan, počneš mrziti kakvog imaginarnog neprijateja, recimo židove, muslimane ili dekadentni i moralno posrnuli Zapad, a da nisi ni svjestan kako se to dogodilo. Nastavi čitati “Balkan i teorije zavjere (4)”

Tko čita vijesti još?

Mora li zaista vijest o ugušenom trogodišnjem djetetu pronađenom u plićaku biti prva stvar koju ću saznati ujutro? Je li njeno širenje opravdano? Koja je točno njena funkcija? Vijest po svojoj definiciji treba biti neki značajan podatak, informacija od neke vrijednosti primatelju, nešto što će ga informirati ili, u najmanju ruku, zabaviti. Teško mi je zamisliti kako bi ova specifična vijest mogla upasti u jednu … Nastavi čitati Tko čita vijesti još?

Amnesty International: Trump, Erdogan, Orban i zapadni Balkan

Amnesty International, poznata organizacija za promidžbu ljudskih prava, imala je dosta lošega za reći u svome izvješću za 2016. Za ovu utjecajnu organizaciju prošla godina bila je “godina kontinuirane bijede i straha u kojoj su vlade i naoružane grupe ugrožavale ljudska prava na mnoštvo načina”. Dodali su i da je ova godina bila „godina u kojoj je cinična uporaba ‘oni protiv nas’ priče dovela do … Nastavi čitati Amnesty International: Trump, Erdogan, Orban i zapadni Balkan

Izbori u Hrvatskoj i političke refleksije na Balkan

U Hrvatskoj su 11.09. održani parlamentarni izbori, deveti od njene neovisnosti. Manje od jedne godine prošlo je od prethodnih, a na izbore se moralo zbog nelogičnog, neuspješnog i štetnog eksperimenta u izvedbi koalicije HDZ-Most. Ovi će izbori biti zapamćeni jer su prvi izvanredni-prijevremeni, a bit će zapamćeni i po nekim negativnim rekordima. Na izbore je izašlo 52,59% birača, što je najmanja izlaznost do sada. Zastupljenost … Nastavi čitati Izbori u Hrvatskoj i političke refleksije na Balkan