Društvo – Stranica 5

Radnički bijes i minimalna plata

Published on 10/01/202520/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Siđoše u pakao po nepravdu

Na kojoj se može ogrejati

Branko Miljković

Godine 1884. Emil Zola je za potrebe priprema budućeg remek-djela, romana Žerminal, sišao u rudnike Onzana u rodnoj Francuskoj, predstavljajući se pritom kao sekretar i član Predstavničkog doma Francuske, obučen u frak-kaput, sa visokom dignutom kragnom i cilindrom na glavi (što je zaista potcijenjena minijaturna humoreska, morat ćete priznati), gdje će pedesetak metara pod zemljom ovaj majstor naturalizma primijetiti ogromnog radnog konja. “Kako ga uspijete ubaciti dolje svaki dan?” – pitao je rudare. Isprva su rudari pomislili da se lažni sekretar šali, da bi mu naposlije, shvativši da je ozbiljan, objasnili da se konj ubacuje u rudarsko okno samo jednom, i to dok je još ždrijebe koje može stati u kantu sa kojom rudari svakodnevno silaze u okna. Za godinu-dvije konj oslijepi, živeći svoj jadni životinjski život i radeći neumoljivo u mraku u kojem će ga, nakon što onemoća, ubiti i zakopati. Ovaj jezivi detalj rudarskog života ući će u Žerminal i postati alegorija za rudarske, a naposlijetku radničke muke i surovost kapitalističke eksploatacije.

Nastavi čitati →

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on 07/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on 29/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati →

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Published on 24/12/202424/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića koja pokazuju mračnije i manje impresivne aspekte ljudske prirode.

Nastavi čitati →

Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi

Published on 16/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od Češke do Španjolske, Europu su ove jeseni pogodile razorne poplave.

Klimatski znanstvenici slažu se da su ove poplave vjerojatno potaknute klimatskim promjenama, koje su rezultirale rekordnom količinom oborina. Više temperature povećavaju količinu vodene pare u atmosferi, posebno iznad toplijih oceana, što onda povećava količinu oborina. Predviđa se da će Europa iskusiti veću učestalost ozbiljnih poplava, s potencijalno najozbiljnijim posljedicama po ekonomiju i po sredstva za život.

Nastavi čitati →

Napokon: u Federaciji BiH zabranjeno pušenje u svim zatvorenim objektima

Published on 13/12/202413/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od petka 13.12, zvanično počinje primjena Pravilnika o zabrani pušenja na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Pravilnik je izrađen “na osnovu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/22), a odredbama Pravilnika obuhvaćena su pravna lica, u čijim objektima postoje izuzeci od zabrane pušenja u skladu s ovim zakonom, bilo da su u njihovom vlasništvu ili su im dati na korištenje”.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: slučaj fra Eduarda Žilića

Published on 12/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlomak iz rukopisa

U samostanu u Bregalničkoj ulici Hrgić zatječe fra Eduarda Žilića koji tu služi još od 1945, a ostat će i poslije Hrgića, sve do ljeta 1964. Sve je u Žilićevu slučaju neuobičajeno. Izuzetno nadaren student, on poslije Sarajeva teologiju studira u Parizu na Katoličkom institutu, gdje doktorira 1929. s tezom indikativna naslova La Morale chrétienne et la fonction sociale de la propriété (Kršćanski moral i društvena funkcija vlasništva). Potom, sve do 1945, na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu predaje dvanaest teoloških predmeta. Ima ozbiljne znanstveno-pedagoške ambicije, ali ga odmah stižu razočaranja. Ovako piše o tome: „Bio sam počeo predavati najidealnije i kanio se posvetiti isključivo profesuri teologije i pisanju apologetskih i socioloških rasprava, brošura i knjiga, ali me nerazumijevanje tadanjeg provincijala Markušića odmah u početku skrenulo daleko s tog puta. Bio sam cijelo vrijeme profesor, ali ne zagrijan jer sam se morao, po naređenju provincijala i traženju ondašnjih bogoslova, držati samo priručnika (kao u srednjoj školi). Prve generacije bogoslova, kojima sam predavao, malo su marile za teološki studij, zadovoljavale se s najnužnijim, a neki su izbjegavali i to.“

Nastavi čitati →

»Naša islamska stvar«

Published on 08/12/202407/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U septembru 1947. jugoslavenske vlasti osudile su hafiza Mahmuda Traljića na deset godina zatvora. Bio je optužen da je, kao pripadnik tzv. »Dobračine grupe«, radio na rušenju postojećeg poretka u Jugoslaviji. Tih deset godina odležao je skoro u potpunosti, zato što nije htio da podnese molbu za umanjenje kazne. U molbi bi morao izjaviti da se kaje, a on se – kako je potvrdio u jednom intervjuu iz 1991, kada je partijska država već bila propala – nije kajao za ono što je radio, budući da je to bilo »sve sa najboljom namjerom, te sa željom da pomogne[m] islamsku stvar u našim krajevima«[1].

Nastavi čitati →

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Published on 03/12/202402/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati →

Sarajevski vozači zaslužuju gužve koje sami stvaraju

Published on 19/11/202419/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana svjedočimo saobraćajnom kolapsu u Sarajevu. Nesnosne gužve postale su svakodnevnica. I ne radi se samo o povremenim radovima ili saobraćajnim nesrećama, koji objektivno mogu usporiti protok vozila. U pitanju su, čini se, i kulturološki razlozi, gdje posjedovanje i upotreba auta ima svoju statusnu ulogu. To je možda i razumljivo, ali onda treba biti razumljivo i sve češće mrcvarenje u dugačkim redovima od Predsjedništva do Otoke i dalje. I, naravno, još gori zrak koji udišemo.

U svijetu se udomaćila izreka “nisi zapeo u prometu, ti si promet”, koja kao da je urađena za sarajevske vozače. Koliko smisla ima sjesti u automobil, znajući da su gužve i stres neminovni? Ta vrsta vozačkog mazohizma teško je shvatljiva.

Nastavi čitati →

Ponižavajući odnos prema institucijama kulture i bh. identitetu

Published on 17/11/202416/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Asim Mujkić

Jadan je i ponižavajući odnos prema bosanskohercegovačkim institucijama kulture i generalno prema svemu što u svom nazivu ima pridjev „bosanskohercegovački“, prema svemu što čuva i njeguje ono što se u najširem smislu može odrediti kao bosanskohercegovački identitet.

Cijelo ljeto bespomoćno i sa stidom mogli smo svjedočiti tragediji Nacionalne biblioteke, kao što smo prije nekoliko godina svjedočili ruiniranju Zemaljskog muzeja. Bešćutno, i to od onih političkih snaga kojima su puna usta države, milenijumskog kontinuiteta, gledali smo kako se ove institucije bosanskohercegovačkog identiteta, naša duhovna, kulturna lična karta, šaltaju s jednog na drugi nivo vlasti, kako se vješto, pozivajući se na ovaj ili onaj član Dejtona, ili zakona o ovom i onom odbacuje vlastita odgovornost.

Nastavi čitati →

Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost

Published on 11/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj ekonomiji. Na udaru su prevoditelji, analitičari podataka te, ironično, programeri i digitalni umjetnici. Izazov nove tehnologije toliko je dalekosežan da zapravo udara u temelje smisla ljudske djelatnosti pred kojim ni istinski kapitalisti ne mogu zažmiriti. No, što je sa sociologijom?

Nastavi čitati →

Povijest i mit

Published on 23/10/202404/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Tarik Haverić

Ansatzpunkt[1] za koji se ovdje odlučujem potkrepljuje tezu da historijske pripovijesti kojima se bosanski muslimanski subjekt samopotvrđuje ne govore o događajima već su i same događaji odnosno komunikacijski činovi[2]. Radi se o načinu na koji nekadašnji bosanskomuslimanski a današnji bošnjački autori predstavljaju upad Eugena Savojskog u Bosnu u oktobru 1697.

Nastavi čitati →

Smrt Jugoslavije: sudionici govore što su radili

Published on 20/10/202420/10/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Smrt Jugoslavije je BBC-jeva dokumentarna serija, prvi put emitirana u rujnu i listopadu 1995., i dopunjena 1996. To je također i naslov BBC-jeve knjige, čiji su autori Allan Little i Laura Silber. Knjiga i serija pokrivaju raspad Jugoslavije, ratove koji su uslijedili i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Serija se koristi kombinacijom arhivskih snimaka, uz veliki broj intervjua s većinom glavnih protagonista, uključujući Slobodana Miloševića , Radovana Karadžića , Franju Tuđmana i Aliju Izetbegovića, kao i članove međunarodne zajednice koji su bili aktivni u brojnim mirovnim inicijativama.

Nastavi čitati →

Dan žalosti i noć radosti: Kada si prvi, svega si vrijedan

Published on 10/10/202409/10/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zaista bih volio vjerovati u humanost političkih “elita”, ali bezbroj puta do sada sam se uvjerio u suprotno. Zbog toga nisam povjerovao ni da se probudila tokom posljednjih strašnih poplava koje su izazvale velika stradanja. I pored deklarativnih izjava sućuti i podrške, mnogi od njih tragediju su iskoristili za nastavak kampanje čak i tokom obavezne predizborne šutnje, a neki su već sutradan euforično slavili rezultate. I pored Dana žalosti, proglašenih u gradovima pogođenim poplavama, pjevalo se, plesalo, trubilo, urlikalo, ispaljivali se vatrometi, puhalo u torte, dernečilo cijelu noć do jutra.

Nastavi čitati →