Is This It – možda i najutjecajniji album u zadnjih dvadeset godina

Na današnji dan prije dvadeset godina (30.7.2001.) objavljen je iznimno utjecajan album Is This It grupe The Strokes.

Grupa je inspirirala cijelu jednu generaciju da “nabavi gitare i ugura se u uske traperice”, a album je postao “katalizator nove rock revolucije”. Osim toga, New York je opet postao cool, uz dužno poštovanje hip-hopperima iz toga grada koji su dominirali devedesetih i dvijetisućitih (npr. Jay-Z).

Sirovi, nepretenciozno producirani album (snimljen jako brzo u jednom podrumskom studiju na Manhattanu) samo je pojačao dojam impresivnog sviračkog umjeća i istaknuo kvalitet pjesama.

Blago onima koji album nisu slušali pa im ovo može biti prvi put.

Nastavi čitati “Is This It – možda i najutjecajniji album u zadnjih dvadeset godina”

Kriza u Libanonu mogla bi imati regionalne i međunarodne posljedice

Usred brojnih i ogromnih problema širom svijeta, kriza u Libanonu dobila je relativno malo pozornosti. Ovo je ozbiljan previd. Nije nemoguće da Libanon uskoro postane propala država, poput Libije ili Jemena. To bi bila katastrofa prije svega za libanonski narod ali, kako pokazuje nedavna povijest, i za regiju, te za Europu.

Nastavi čitati “Kriza u Libanonu mogla bi imati regionalne i međunarodne posljedice”

Pogledaj, Dubrovnik!

Jedan od najsigurnijih načina da uopće ne vidite Dubrovnik je da dolazite ljeti; važan odnos između figure čovjeka i arhitekture Grada poremećen je. Hrpa prolaznika zaklanja vam pogled na pojedinca i na zgrade, na prozore, vrata. Njihova otvorena usta, volti njihovih očala za sunce, njihova gola ramena… Sve je to onaj višak koji prikriva suštinu prostora koji je Dubrovnik. To je onaj, najzlorabljeniji klik-klak pogled sa istočne strane: svedeni otvori Gradske kafane, nekadašnjeg Arsenala, srezane kamene pačetvorine ribarnice iz austrijskog vremena i zbijeni volti Kapetanije. Među njima gotovo se ne primjećuju prava vrata gradska, ona što vodi prema Sponzi i ona prema Gospi. Izmiče čist kubizam masa zidina, onaj kubistički skut grada od sjevernog brida Gradske kafane do Revelina i mase istočnog mosta.

Nastavi čitati “Pogledaj, Dubrovnik!”

Baxter Dury: majstor iz sjene

Djeci slavnih glazbenika nije lako, pogotovo ako su i sami u istim vodama. Kako piše The Guardian, svakom djetetu voljene rock zvijezde zajamčene su teškoće u nastojanjima da pobjegne iz njihove sjene. U slučaju Baxtera Durya to je teže nego većini. Njegov otac je legendarni Ian Dury, karizmatični hitmaker i fenomenalni tekstopisac, zapravo pjesnik.

Sin mu je dosta sličan glasom, tekstualnim i glazbenim senzibilitetima, prilagođenim modernim vremenima.

Baxter Dury bori se na najbolji način, svojom glazbom, i apsolutno je relevantan sam po sebi – s tim da bi mogao objavljivati malo češće.

Za sve koji ga ne znaju, za početak par pjesama.

Nastavi čitati “Baxter Dury: majstor iz sjene”

Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal

Legendarni Profesor Baltazar postao je dostupan na Youtube-u na pravi, studiozan način, dobivši svoj službeni kanal.

Za one koji ne znaju ili se ne sjećaju, “Profesor Baltazar hrvatska je animirana serija snimana od 1967. do 1978. godine u Zagreb filmu. Seriju čini 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, i do danas je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Baltazar-gradu ime je dao Pavao Štalter. Na projektu je sudjelovala ekipa od dvadeset ljudi među kojima su se, uz spomenute, isticali Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković, Zlatko Bourek i autor glazbe Tomica Simović. Serija je postala vrlo popularna, a zabilježila je solidan uspjeh i u inozemstvu”. (Zagreb film)

Nastavi čitati “Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal”

Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?

Nedavna potraga za naoružanim belgijskim vojnim časnikom koji je prijetio istaknutom zdravstvenom stručnjaku i kojeg se sumnjičilo da priprema napad na džamiju, otkrila je mnogo o usponu radikalne desnice u Belgiji. 

Časnik, koji je nekoliko puta bio raspoređen u operacijama u Afganistanu između 2011. i 2017. godine, pronađen je mrtav prošlog mjeseca, nakon nekoliko tjedana provedenih u bjekstvu. U samo nekoliko dana, Facebook grupa koja podržava ovog čovjeka dobila je više od 50000 članova prije nego što ju je ova društvena mreža izbrisala. Jedan od slogana na stranici bio je: „Onaj koji se usudio naglas reći ono što mislimo“. 

Nastavi čitati “Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?”

Svi moji izgubljeni EURI (II)

Naši fudbaleri, visoko-kvalifikovani gubitnici

Počinju kvalifikacije za Mundijal u Brazilu 2014. Ponovo optimizam i nada. Doduše, čini se da sada imaju utemeljenje: ovog puta imamo i rezultate. Izvukli smo Grcima bod u Pireju, Grcima koji su nas od ’96. do ’12. već četiri puta pobijedili u kvalifikacijama. Dobili smo Latviju 4:1 ovdje i 5:0 u gostima. Grčku smo prvi put pobijedili, i to 3:1 u Zenici. Lihtenštajn smo dobili tamo 8:1, ovdje 4:1. Basketoljubce iz Litvanije ovdje smo tukli 3:0, ali smo neoprezno i neočekivano u Zenici izgubili od Slovačke 0:1, što je za trenutak dovelo u pitanje plasman na Mundijal. Međutim, u dramatičnom revanšu, iako smo gubili 0:1, okrenuli smo na 2:1. I još jedna odlučujuća tekma, ovog puta sa starim znancima, Litvancima.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI (II)”

Nisam antivakser, ali… Ali što?

Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavajući tempo cijepljenja već nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turističku sezonu čiji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one načelnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Međutim, upozorenja stručnjaka nerijetko se dočekuju prilično neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici iznajmljivača i poduzetnika optužuju epidemiologe i njihove “apokaliptične najave” za ugrožavanje sezone, a ne slabu procijepljenost na osnovu koje epidemiolozi predviđaju rast broja zaraženih.

Nastavi čitati “Nisam antivakser, ali… Ali što?”

Svi moji izgubljeni EURI

Prvi izgubljeni EURO

Taj EURO devedeset i šeste nije po dobrom zapamtila domaćin Engleska, tada stabilna članica ujedinjene Evrope. Godina 1996. bila je godina početka mira u Bosni i Hercegovini. 24. aprila 1996. fudbalska selekcija BiH igrala je u Zenici prijateljski meč sa prijateljskomi Albanijom. Završilo je miroljubivih 0:0. To je bio naš drugi zvanični (prijateljski) meč. Prvi smo odigrali također sa Albanijom u Tirani, deset dana nakon uzbudljive potpis-završnice u Dejtonu 1995.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI”

Diverzija buntovnika iz Seattlea

1989.

Malo je takvih godina kao što je ova iz podnaslova. Bogata događajima, nabijena simbolikom, znakovita po mnogo čemu. Padaju neki važni zidovi, simbolični i stvarni. Liberalna demokracija proglašava pobjedu nad mrskim komunizmom. Znani joj teoretičari razmeću se frazama o kraju povijesti, što će godinu-dvije poslije poroditi akademski bestseller. Pobjedu liberalne demokracije začinio je i Mitar Mirić stihovima: ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine. Ante Marković dobro razumijeva globalne silnice. Pokušava reformirati i spasiti Jugoslaviju. Sizif ga tugaljivo posmatra i u nevjerici vrti glavom. Orošeno čelo cakli mu se na suncu, dok tiho pjevuši Dylanovu Like a rolling stone.

Nastavi čitati “Diverzija buntovnika iz Seattlea”

Novi ljetni hit

Novi ljetni hit, singl “Izgradili smo most” kojeg izvode “Suzi Wolf & Orkestar Ante Manzonija”, pjesma je koja retro zvukom evocira sjećanja na brojna ljetovanja na jadranskoj obali sredinom prošlog stoljeća. To je ujedno poslužilo kao inspiracija za izradu videospota. Spot za pjesmu je snimio i montirao glazbenik i multimedijalni umjetnik Dinko Čvorić – Doringo.

Nastavi čitati “Novi ljetni hit”

Šta zamjeram Predragu Kojoviću

Gornji je naslov, naravno, svojevrsna prevara, ono što se na engleskom zove a hook a na francuskom l’accroche. Računam, naime, da će mnogi čitalac pohitati da zbog takvog naslova, i nakon početnog šoka, otvori tekst i vidi šta jedan lojalan član Naše stranke zamjera predsjedniku koga je dosad bezuslovno podržavao u svim okolnostima, a to je već pola posla: velika je vjerovatnoća da će taj čitalac do kraja pročitati ovaj napis u kome ja Predragu Kojoviću zapravo ne zamjeram ništa, ili veoma malo.

Nastavi čitati “Šta zamjeram Predragu Kojoviću”