Author: Digitalna demokracija

Europska unija se mora obračunati s Orbánom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prezir koji mađarski premijer pokazuje prema normama EU zahtijeva odgovor

Posljednjih godina, dok je Viktor Orbán učvršćivao svoju vlast nad mađarskim političkim sustavom, stekao je kult sljedbenika među američkom republikanskom desnicom. Taj status potvrđen je prošli tjedan kada su američki konzervativci organizirali posebnu konferenciju u Budimpešti, čiji je vrhunac bilo obraćanje od strane ponovno izabranog premijera. Govoreći o temi konferencije “Bog, domovina, obitelj”, samozvani stjegonoša “neliberalne demokracije” nije se suzdržavao. Delegatima je rečeno da “ideološki obučeni birokrati” u Washingtonu i Bruxellesu, u dosluhu s progresivnim liberalima i “neomarksistima”, nastoje potkopati tradicionalne zapadne vrijednosti. Gospodin Orbán potom je objasnio strategiju koju je poduzela Mađarska za iskorijenjivanje ove prijetnje. “Prva točka u mađarskoj formuli,” rekao je, “je igranje po vlastitim pravilima.”

Nastavi čitati “Europska unija se mora obračunati s Orbánom” →

Crveni Denis

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

I mi konja za utrku imamo. Za izbornu utrku za Predsjedništvo BiH.

Saopćila je, ne baš ovim riječima, Trojka. Kandidata za člana Predsjedništva tj. TROjanskog kandidata – zajedničkog kandidata političke skupine zvane Trojka. Kao što se i pretpostavljalo, kandidat je zvanično postao Denis Bećirović, ”crveni” Denis.

Nastavi čitati “Crveni Denis” →

Voljeti Senidah

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Gotovo da ne postoji pjevačica postratne/milenijal generacije, koja je tako munjevito stekla slavu i ovladala clubbing scenom kao što je to učinila slovenačka pjevačica crnogorskih korijena Senidah. Svojim eklektičnim stilom muzike, koji se opire kategorizaciji i izaziva mnogobrojne rasprave i kontroverze, tako da je njena muzika postala neka vrsta mjerne jedinice za neukus. Odricanje i zgražavanje od Senidah vas stavlja u red pravovjernih, urbanih onih koji zgroženo kukaju nad moralnom propašću današnje omladine.

Nastavi čitati “Voljeti Senidah” →

Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sreća je jedan od najvažnijih ciljeva u životu . Tijekom pandemije bila je najtraženija riječ na Googleu. Međutim, evo zašto potraga za srećom može biti loša za vas.

Može nas učiniti egocentričnim. Aktivna potraga za srećom može pojačati individualističke tendencije traženja užitaka na račun drugih (npr. prekidanje prijateljstva jer nije dovoljno zabavno), na račun društva (brza vožnja može vas usrećiti, ali ugrožava živote ljudi) ili okoline (npr. držanja klima uređaja uključenog cijele noći). Ironično je, ali ta egocentričnost, osim što ne pomaže drugima, čini ljude koji traže sreću još usamljenijima. Usredotočeni na to da sami sebe učinimo sretnima, zaboravljamo osnovno načelo sreće, a to je da istinsku sreću treba tražiti izvan sebe.

Nastavi čitati “Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)” →

Nova čitanja klasika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

(Alma Skopljak: Novopovijesni i politički roman Ive Andrića i Meše Selimovića; CKO, Tešanj, 2022.)

Alma Skopljak napisala je knjigu koja plijeni svojom teorijskom podlogom, sistematičnošću, metodološkom preciznošću, a posebno inspirativnim interpretacijama Andrićevih i Selimovićevih romana. Osobito se u tom pogledu ističu interpretacije romana Na Drini ćuprija i Travnička hronika, koje na potpuno nov način obrađuju tematske i idejne planove ova dva djela, otkrivajući političke aspekte njihove slojevite i složene radnje. Te interpretacije spadaju u red onog najboljeg što je na južnoslavenskom prostoru napisano o Andriću, a njihova originalnost, interpretativna uvjerljivost i dosljednost u provođenju interpretativne argumentacije dokazuju da Alma Skopljak posjeduje izniman književnokritički talent i sposobnost sinteze teorijskog znanja u interpretaciji složenih književnih svjetova.

Nastavi čitati “Nova čitanja klasika” →

I onda – Osim!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U lipnju 2002. godine, za trajanja svjetskoga nogometnog prvenstva u Južnoj Koreji, napisao sam u jednom članku kratki ekskurs kao naklon igračkoj umjetnosti Zinedina Zidanea, sjećajući se nekih utakmica koje sam u ranoj mladosti svojim očima gledao, a na kojima se ukazivao duh iste umjetnosti. Sve su one bile realizacija apsolutnoga nogometa, svaka od njih potpuno se otela ikakvom sistemu, taktici, „trenerskim zamislima” – čisti sevdah! Vlasnik sam unutarnjih snimaka triju-četiriju takvih utakmica na Maksimiru koje tehnološki nisu zapamćene, ali se i danas vrte negdje među zvijezdama, drukčije ne može biti.

Nastavi čitati “I onda – Osim!” →

Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Ne postoji osjetljivija tema od teme ratnih zločina. Uspomene na ratne zločine često su najživlji dijelovi kolektivnog pamćenja. Odgovorna društva se temom zločina, individualnim i kolektivnim traumama, suočavaju znanstveno, kroz viktimološki, povijesni, antropološki, socio-psihološki, etički diskurs. Ili kroz hrabro, etičkim principima motivirano istraživačko novinarstvo i odgovorne javne politike koje zajednički doprinose istinskom suočavanju s prošlošću. Ona manje odgovorna društva zločine negiraju ili relativiziraju, nerijetko uz blagoslov same države. U drugospomenutim društvima zločin i patnja nerijetko postaju unosna politička roba, ili klikabilan medijski artikl. Kada tema zločina sklizne u ralje dnevne politike, kada postane dio medijske kulture senzacionalizma, otvoren je beskrajan prostor za manipulaciju. U tom smislu posebno perfidno zloupotrebljavaju se društvene mreže, koje tako zloupotrebljene bivaju idealan alat za širenje tenzija, te mjesta gdje se čoporativno ispoljavaju gorčina, frustracija, mržnja.

Nastavi čitati “Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba” →

Zašto bi mnogi željeli da je Plenković autokrat?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Hrvatski politički život posljednjih nekoliko godina obilježava jedna “enigma”. Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića niže debakl za debaklom, većina ministara završava svoje mandate prerano zbog afera, ali i dalje ju krasi prilična stabilnost. Mogu dežurni čuvari političkog bontona ponavljati do besvijesti kako bi u “normalnim državama” vlada pala i nakon manjih i beznačajnijih afera, ali ništa se promijeniti neće. Razlog nisu “Pupovčeve ruke” ni biračima svojstvena tolerancija korupcije. Razlog se krije u idejnoj i političkoj nemoći opozicije.

Nastavi čitati “Zašto bi mnogi željeli da je Plenković autokrat?” →

Zoran Milanović je neodgovoran u najgore moguće vrijeme

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za vrijeme svoje izborne kampanje, Zoran Milanović obećao je biti “predsjednik s karakterom”. To obećanje svakako je ispunio, ali možda ne baš na način na koji su njegovi glasači očekivali.   

U nedostatku stvarnih ovlasti, gospodin Milanović već neko vrijeme koristi medijske istupe i britak jezik kako bi izazvao reakciju i – kako on to valjda vidi – pokrenuo neke procese. Međutim, ako i ima dobre namjere, rezultati se nisu pokazali dobrima, naprotiv.

Nastavi čitati “Zoran Milanović je neodgovoran u najgore moguće vrijeme” →

(Ne)sazrela dijaspora

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Slojevitost i nesposobnost

Pitanje bosanskohercegovačke dijaspore je jedno od najkompleksnijih pitanja, kada se govori o budućnosti „države“ BiH. Neosporan ogromni ljudski potencijal, koji se nalazi bukvalno na svakom ćošku planete zemlje, i dalje je apsolutno neiskorišten. Ipak, proces „nacionalizacije“ bh. dijaspore je počeo i on je najizraženiji u sadašnjem periodu, odnosno, najveći efekat će imati na predstojećim izborima. Jedini koji imaju plan kako da ovladaju dijasporom za sada su isključivo nacionalističke stranke, koje na taj način žele da očuvaju i učvrste svoju vlast, koju uglavnom drže ili bolje rečeno održavaju od početka demokratskih izbora na teritoriji BiH.

Nastavi čitati “(Ne)sazrela dijaspora” →

Ivica Puljak podiže standarde bavljenja politikom u Hrvatskoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bez obzira na to kako se završe prijevremeni izbori za gradonačelnika Splita, dogodila se važna stvar, skoro bez presedana. Jedan političar dao je ostavku, bez da ga je itko na to tjerao.

Nastavi čitati “Ivica Puljak podiže standarde bavljenja politikom u Hrvatskoj” →

NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Posljednjih godina gledam kako se nacionalizam lagano budi čak i kod ljudi koji su mu uspjeli odoljeti tokom rata. Neki od njih prihvataju nametnutu realnost pa traže udobnu poziciju u podijeljenom društvu. Drugi su se jednostavno prozlili, godine ne donose uvijek mudrost, češća je ogorčenost zbog propuštenih prilika. Treći su profesionalci, beskrupulozni stratezi vlastite bolje budućnosti, nastavljači tradicije prve generacije “demokratskih promjena”.

Nastavi čitati “NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici” →

Miroslav Krleža: Khevenhiller

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Khevenhiller je najpoznatija od balada Petrice Kerempuha, koje su “najznačajnije lirsko djelo ikad napisano na kajkavskom jeziku”. Koji, čini se, ubrzano nestaje, pa je tim važnije bilo ostaviti ovakav, veličanstven, trag i zapis.

U kratkome osvrtu na stranici Leksigrafskog zavoda Miroslav Krleža stoji da je odlika Khevenhillera “kmetski pučki sarkazam”, koji “prožimlje snažno cijelu baladu čija tenzija raste nabrajanjem svih kmetskih nedaća, a vrhunac doseže u efektnoj završnici, u ironijskom fatalizmu na temu vlastitog završetka.”  

Nastavi čitati “Miroslav Krleža: Khevenhiller” →