Autor: Digitalna demokracija

Fatima Maslić: Džumhurovi crteži za Andrićevu „Priču o vezirovom slonu“

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Riječ na predstavljanju izdanja izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 6. 12. 2024.

Kao nekoga ko je dugi niz godina involviran u travničku priču o Ivi Andriću i ko je slučajno bio svjedokom prisustva Zulfikara Zuke Džumhura u Travniku davne 1985. godine kada je radio ilustracije za planirano bibliotečko izdanje Andrićeve pripovijetke “Priča o vezirovom slonu”, obradovala me je prilika da napišem nešto o tim ilustracijama i njihovu nastanku.

Nastavi čitati “Fatima Maslić: Džumhurovi crteži za Andrićevu „Priču o vezirovom slonu“” →

Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od Češke do Španjolske, Europu su ove jeseni pogodile razorne poplave.

Klimatski znanstvenici slažu se da su ove poplave vjerojatno potaknute klimatskim promjenama, koje su rezultirale rekordnom količinom oborina. Više temperature povećavaju količinu vodene pare u atmosferi, posebno iznad toplijih oceana, što onda povećava količinu oborina. Predviđa se da će Europa iskusiti veću učestalost ozbiljnih poplava, s potencijalno najozbiljnijim posljedicama po ekonomiju i po sredstva za život.

Nastavi čitati “Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi” →

Šest najkraćih kratkih priča

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ljeto       

    Nad gradom sviće dan pun neba koje se pravi da su mu namjere nevine i nježne. Uskoro će se zalijepiti za moje prozore, za asfalt ispred njih, za zidove i krovove, u tome nema nimalo nježnosti ni nevinosti.  Žuta se vrpca zapliće u mračni čvor  nad mojim riječima i rečenicama, uzalud ću ih nagovarati da se pokrenu. Vrućina ih pretvara u  male malaksale gmizavce bez oslonca.

    Dan je zamotan u svoju uobičajenu boju malo izgužvanu od spavanja.

Nastavi čitati “Šest najkraćih kratkih priča” →

Napokon: u Federaciji BiH zabranjeno pušenje u svim zatvorenim objektima

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od petka 13.12, zvanično počinje primjena Pravilnika o zabrani pušenja na području Federacije Bosne i Hercegovine. 

Pravilnik je izrađen “na osnovu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/22), a odredbama Pravilnika obuhvaćena su pravna lica, u čijim objektima postoje izuzeci od zabrane pušenja u skladu s ovim zakonom, bilo da su u njihovom vlasništvu ili su im dati na korištenje”.

Nastavi čitati “Napokon: u Federaciji BiH zabranjeno pušenje u svim zatvorenim objektima” →

Ivan Lovrenović: slučaj fra Eduarda Žilića

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlomak iz rukopisa

U samostanu u Bregalničkoj ulici Hrgić zatječe fra Eduarda Žilića koji tu služi još od 1945, a ostat će i poslije Hrgića, sve do ljeta 1964. Sve je u Žilićevu slučaju neuobičajeno. Izuzetno nadaren student, on poslije Sarajeva teologiju studira u Parizu na Katoličkom institutu, gdje doktorira 1929. s tezom indikativna naslova La Morale chrétienne et la fonction sociale de la propriété (Kršćanski moral i društvena funkcija vlasništva). Potom, sve do 1945, na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu predaje dvanaest teoloških predmeta. Ima ozbiljne znanstveno-pedagoške ambicije, ali ga odmah stižu razočaranja. Ovako piše o tome:  „Bio sam počeo predavati najidealnije i kanio se posvetiti isključivo profesuri teologije i pisanju apologetskih i socioloških rasprava, brošura i knjiga, ali me nerazumijevanje tadanjeg provincijala Markušića odmah u početku skrenulo daleko s tog puta. Bio sam cijelo vrijeme profesor, ali ne zagrijan jer sam se morao, po naređenju provincijala i traženju ondašnjih bogoslova, držati samo priručnika (kao u srednjoj školi). Prve generacije bogoslova, kojima sam predavao, malo su marile za teološki studij, zadovoljavale se s najnužnijim, a neki su izbjegavali i to.“

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: slučaj fra Eduarda Žilića” →

»Naša islamska stvar«

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U septembru 1947. jugoslavenske vlasti osudile su hafiza Mahmuda Traljića na deset godina zatvora. Bio je optužen da je, kao pripadnik tzv. »Dobračine grupe«, radio na rušenju postojećeg poretka u Jugoslaviji. Tih deset godina odležao je skoro u potpunosti, zato što nije htio da podnese molbu za umanjenje kazne. U molbi bi morao izjaviti da se kaje, a on se – kako je potvrdio u jednom intervjuu iz 1991, kada je partijska država već bila propala – nije kajao za ono što je radio, budući da je to bilo »sve sa najboljom namjerom, te sa željom da pomogne[m] islamsku stvar u našim krajevima«[1].

Nastavi čitati “»Naša islamska stvar«” →

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati “Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat” →

Hommage a Danilo Kiš

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svaki je čovjek dužan da na sebe primi bol i muku svijeta i drugih ljudi, da podijeli njihovu sudbinu. Nikola Berđajev: Duh i realnost

A ti Danijele zatvori ove riječi i zapečati ovu knjigu do pošljednjega vremena: mnogi će pretraživati, i znanje će se umnožiti. Knjiga proroka Danijela, 12, 4

* * *

U književnom životu sreo sam dvojicu čije su norme obavezivale i strašile, čije je ludilo bilo opojan program i lijek duši; zračili su skromnost i detinjsku vedrinu; ali i gordost, nekakvu mračnu brigu za tekst koja u njih bješe uvijek nešto više od brige za literaturu; obojica su me grdili i nasmijavali ostavljajući mi da sam tumačim nježnost grdnje i grkost smijeha. Obojica sa istim imenom starozavjetnog proroka; ne pomišljam da će ovaj, koji je sad mrtav, ubuduće biti manje sa mnom.

Nastavi čitati “Hommage a Danilo Kiš” →

Jasno kao san

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Franjo Tuđman (FT) crven je u licu, krvavih bjeloočnica, živčano korača ukrug po sobi, frflja, reži, škripi zubima, iz ušiju mu povremeno šiklja para, dok je Andrej Plenković (AP), suprotno tome, mrtvački blijed i nepomičan, polegnut u kožnoj fotelji tupo zuri u četvrtu čašu pelinkovca na stolu.

Nastavi čitati “Jasno kao san” →

Sarajevski vozači zaslužuju gužve koje sami stvaraju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana svjedočimo saobraćajnom kolapsu u Sarajevu. Nesnosne gužve postale su svakodnevnica. I ne radi se samo o povremenim radovima ili saobraćajnim nesrećama, koji objektivno mogu usporiti protok vozila. U pitanju su, čini se, i kulturološki razlozi, gdje posjedovanje i upotreba auta ima svoju statusnu ulogu. To je možda i razumljivo, ali onda treba biti razumljivo i sve češće mrcvarenje u dugačkim redovima od Predsjedništva do Otoke i dalje. I, naravno, još gori zrak koji udišemo.

U svijetu se udomaćila izreka “nisi zapeo u prometu, ti si promet”, koja kao da je urađena za sarajevske vozače. Koliko smisla ima sjesti u automobil, znajući da su gužve i stres neminovni? Ta vrsta vozačkog mazohizma teško je shvatljiva.

Nastavi čitati “Sarajevski vozači zaslužuju gužve koje sami stvaraju” →

Ponižavajući odnos prema institucijama kulture i bh. identitetu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Asim Mujkić

Jadan je i ponižavajući odnos prema bosanskohercegovačkim institucijama kulture i generalno prema svemu što u svom nazivu ima pridjev „bosanskohercegovački“, prema svemu što čuva i njeguje ono što se u najširem smislu može odrediti kao bosanskohercegovački identitet.

Cijelo ljeto bespomoćno i sa stidom mogli smo svjedočiti tragediji Nacionalne biblioteke, kao što smo prije nekoliko godina svjedočili ruiniranju Zemaljskog muzeja. Bešćutno, i to od onih političkih snaga kojima su puna usta države, milenijumskog kontinuiteta, gledali smo kako se ove institucije bosanskohercegovačkog identiteta, naša duhovna, kulturna lična karta, šaltaju s jednog na drugi nivo vlasti, kako se vješto, pozivajući se na ovaj ili onaj član Dejtona, ili zakona o ovom i onom odbacuje vlastita odgovornost.

Nastavi čitati “Ponižavajući odnos prema institucijama kulture i bh. identitetu” →

Prije trideset godina objavljen je Nirvanin “MTV Unplugged in New York”, jedan od najboljih živih albuma ikad

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

MTV Unplugged in New York je live album američkog rock sastava Nirvana, koji je DGC Records objavio 1. studenog 1994., gotovo sedam mjeseci nakon samoubojstva Kurta Cobaina. Koncert je dio serije MTV Unplugged i sadrži uglavnom akustičnu izvedbu. Snimljen je u Sony Music Studios u Hell’s Kitchenu, Manhattan , 18. studenog 1993. godine .

Nastavi čitati “Prije trideset godina objavljen je Nirvanin “MTV Unplugged in New York”, jedan od najboljih živih albuma ikad” →

Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj ekonomiji. Na udaru su prevoditelji, analitičari podataka te, ironično, programeri i digitalni umjetnici. Izazov nove tehnologije toliko je dalekosežan da zapravo udara u temelje smisla ljudske djelatnosti pred kojim ni istinski kapitalisti ne mogu zažmiriti. No, što je sa sociologijom?

Nastavi čitati “Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­” →

Kompromis je koristan i poželjan, ali postoje iznimke

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Mahatma Gandhi  je rekao o kompromisima: “Svaki kompromis se temelji na uzimanju i davanju, ali ne može biti uzimanja i davanja kad se radi o osnovama. Svaki kompromis glede osnova je predaja, jer tada je sve davanje, a ništa uzimanje”.

Kompromis je najbolja osnova za uspješnu politiku, fokusiranu na opći interes, ali kompromis nažalost nije ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini.  Mnogo je više trgovine utjecajem, prelamanja usluga  i sitnosopstveničkih pogleda na državu i građane.

Nastavi čitati “Kompromis je koristan i poželjan, ali postoje iznimke” →