Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici

Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.

Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici”

PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?

„Kako je neko kao što si ti postao to što si ti postala“? Ovo pitanje postavlja Cary Grant svojoj partnerici Evi Marie Saint u filmu „Sjever-sjeverozapad“ Alfreda Hitchcocka. Saintova je tipična Hitchcockova fatalna plavuša sa tajnom, lijepa, zavodljiva, šarmantna, inteligentna, a istovremeno i opasna, prijetvorna, nepredvidiva, neukrotiva.

Nastavi čitati “PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?”

Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme

U ljeto 1935. fizičari Albert Einstein i Erwin Schrödinger vodili su bogatu, višestranu i ponekad neprijatnu prepisku o implikacijama nove teorije kvantne mehanike. Fokus njihove brige bio je ono što je Schrödinger kasnije nazvao zapletenost: nemogućnost neovisnog opisivanja dvaju kvantnih sustava ili čestica nakon međusobne interakcije.

Nastavi čitati “Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme”

Spori kadrovi: Obična zemlja

LEKTIRA

Izraelski ministar obrazovanja predložio je 2000. godine da se u školski program uvrsti poezija pjesnika Mahmouda Darwisha, kako bi se djeci približila palestinska kultura. Tadašnji izraelski premijer Ehud Barak rekao je da zemlja još uvijek nije spremna za to.
Darwish je preminuo 2008. godine, u egzilu u Teksasu, hiljadama kilometara udaljen od Palestine. Mnogo više od toga, današnji Izrael udaljen je od njegove poezije. 

Nastavi čitati “Spori kadrovi: Obična zemlja”

Zlo antisemitizma i islamofobije

Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.

El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.

Nastavi čitati “Zlo antisemitizma i islamofobije”

Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“

Jasmina Alić-Zec i Siniša Zec upoznali su se putem društvene mreže Facebook i već na prvoj kafi koja je trajala pet ili šest sati shvatili su da imaju dosta toga sličnog, od načina oblačenja do slušanja iste vrste muzike, zaljubljenosti u prirodu i tako dalje. Iako ih društvo percipira kao Bošnjakinju i Hrvata, oni se tako ne osjećaju i to nije omelo njihovu ljubavnu priču, koja je krunisana brakom u Tuzli, gdje žive sa kćerkicom Iris. 

Nastavi čitati “Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“”

Most kod Vijećnice pred tužnim izborom

Kako sam već ranije pisao, imena ulica, trgova ili spomenika obično koristimo za orijentaciju u urbanom prostoru. U Sarajevu se obično nalazimo ispred Katedrale, kod Tete razapete, kod Vječne vatre, u Zagrebu i Beogradu kod konja (odnedavno, i Sarajevo svog konja za utrku ima), u Ljubljani na Prešercu i sl. Ova imenovanja su prvenstveno administrativni potez sa ciljem identifikacije prostora i radi lakše prostorne orijentacije, ali ona, kao i sve drugo, nisu oslobođena od (dominantne, preovladavajuće) ideologije. Kako u knjizi Ulice moga grada ističe Dunja Rihtman-Auguštin, imenovanja uvijek zavise od političkih ideologija i političke moći. Time se u gradski tekst upisuje historija, geografija, mitologija, gradeći tako identitet stanovnika i posjetilaca. Ovaj proces se u modernoj historiji odlikuje sa manje lokalizama u imenima, i sa sve većim prisustvom nacionalne – službene ideologije.

Nastavi čitati “Most kod Vijećnice pred tužnim izborom”

Ljevica kojoj krvare desni

Po svim političkim i ideološkim oznakama, trenutni sukob na Bliskom istoku je sudar dva kleronacionalizma umočena u krv i tlo.

Palestinski je određen islamizmom i antisemitizmom, dok izraelski oblikuju cionizam i islamofobija. Najvažniji ideološki saveznici i partneri jednih i drugih su iranske mule i američki evanđelisti, dvije smjene iste straže radikalne desnice. 

Ostatak desnice je jednako jasno podijeljen po toj liniji.

Nastavi čitati “Ljevica kojoj krvare desni”

Razgovor s razlogom: Boris Dežulović

Razgovori s Borisom Dežulovićem, slagali se s njim ili ne oko mnogih tema koje se ovdje obrađuju, zanimljivi su, i zabavni. Često s elementima britko-sarkastičnog, pomalo alanfordovskog humora, što ovdje možete vidjeti u dijelu u kojem se zahvaljuje Zoranu Milanoviću na pomoći.

Nastavi čitati “Razgovor s razlogom: Boris Dežulović”

Jedna misao o Izraelu i Palestini

O ratu koji je počeo prošle subote ispisano je već mnogo kolumni i snimljeno televizijskih priloga. Nažalost, količina ostrašćenosti i mržnje, među narodima i simpatizerima sa strane, garancija su da će ova strašna tragedija vjerojatno postati još mnogo gora. Hamas je počinio zvjerske zločine nad bespomoćnim civilima. Izraelske vlasti ne traže pravdu, nego sprovode osvetu i kolektivno kažnjavaju nedužne stanovnike Gaze.  

Nastavi čitati “Jedna misao o Izraelu i Palestini”

Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka

“Teorija može mnogo toga, ali teško da nas može približiti tajni Starog”, napisao je Albert Einstein u prosincu 1926. “U svakom slučaju uvjeren sam da se On ne kocka.”

Einstein je odgovarao na pismo njemačkog fizičara Maxa Borna. Srce nove teorije kvantne mehanike, tvrdio je Born, kuca nasumično i nesigurno, kao da pati od aritmije. Dok je fizika prije uvijek bila usmjerena na ovo i dobivanje onog, nova kvantna mehanika je rekla da kada radimo ovo, ono dobivamo samo s određenom vjerojatnošću. A u nekim okolnostima mogli bismo dobiti i nešto drugo.

Nastavi čitati “Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka”

Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena

Povjesničar Ivo Goldstein nedavno je objavio knjigu “Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.” u nakladi Frakture, koja se može promatrati i kao završni dio njegove svojevrsne trilogije koju je započeo “Jasenovcem”, a nastavio “Antisemitizmom u Hrvatskoj – od srednjega vijeka do danas”. Na skoro 700 stranica Goldstein analizira nastanak i razvoj tih fenomena u Hrvatskoj u posljednjih tridesetak godina, utjecaj politike i Crkve na njih te njihov utjecaj na društvo i shvaćanje povijesti.

Nastavi čitati “Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena”

Što je zapravo “odrast”?

Sve češće smo svjedoci razornih posljedica klimatskih promjena, dok pogoršavanje uvjeta života zahvaća sve veći broj stanovnika Zemlje. Uz to sve su nerijetka zazivanja alternativa postojećem sustavu društvenog uređenja; klimatski nas aktivisti upozoravaju da nema neograničenog ekonomskog rasta na planeti ograničenih resursa. Sve se češće tako kao alternativa postojećem sustavu spominje odrast (eng. degrowth).

Nastavi čitati “Što je zapravo “odrast”?”

Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo

Je li računalna kreativnost moguća? Pompa koja se digla oko alata generativne umjetne inteligencije (AI) kao što su ChatGPT, Midjourney, Dall-E i mnogi drugi, postavlja nova pitanja o tome je li kreativnost isključivo ljudska vještina. Neke značajne prekretnice u oblasti generativne umjetne inteligencije potiču nas na ovo pitanje:

Nastavi čitati “Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo”