Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka

“Teorija može mnogo toga, ali teško da nas može približiti tajni Starog”, napisao je Albert Einstein u prosincu 1926. “U svakom slučaju uvjeren sam da se On ne kocka.”

Einstein je odgovarao na pismo njemačkog fizičara Maxa Borna. Srce nove teorije kvantne mehanike, tvrdio je Born, kuca nasumično i nesigurno, kao da pati od aritmije. Dok je fizika prije uvijek bila usmjerena na ovo i dobivanje onog, nova kvantna mehanika je rekla da kada radimo ovo, ono dobivamo samo s određenom vjerojatnošću. A u nekim okolnostima mogli bismo dobiti i nešto drugo.

Nastavi čitati “Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka”

Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena

Povjesničar Ivo Goldstein nedavno je objavio knjigu “Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.” u nakladi Frakture, koja se može promatrati i kao završni dio njegove svojevrsne trilogije koju je započeo “Jasenovcem”, a nastavio “Antisemitizmom u Hrvatskoj – od srednjega vijeka do danas”. Na skoro 700 stranica Goldstein analizira nastanak i razvoj tih fenomena u Hrvatskoj u posljednjih tridesetak godina, utjecaj politike i Crkve na njih te njihov utjecaj na društvo i shvaćanje povijesti.

Nastavi čitati “Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena”

Što je zapravo “odrast”?

Sve češće smo svjedoci razornih posljedica klimatskih promjena, dok pogoršavanje uvjeta života zahvaća sve veći broj stanovnika Zemlje. Uz to sve su nerijetka zazivanja alternativa postojećem sustavu društvenog uređenja; klimatski nas aktivisti upozoravaju da nema neograničenog ekonomskog rasta na planeti ograničenih resursa. Sve se češće tako kao alternativa postojećem sustavu spominje odrast (eng. degrowth).

Nastavi čitati “Što je zapravo “odrast”?”

Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo

Je li računalna kreativnost moguća? Pompa koja se digla oko alata generativne umjetne inteligencije (AI) kao što su ChatGPT, Midjourney, Dall-E i mnogi drugi, postavlja nova pitanja o tome je li kreativnost isključivo ljudska vještina. Neke značajne prekretnice u oblasti generativne umjetne inteligencije potiču nas na ovo pitanje:

Nastavi čitati “Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo”

Jer im se može

»Politički skandali« u Bosni i Hercegovini, naročito oni koji barem kod jednog dijela stanovništva izazivaju moralno zgražanje, liče na zapaljenu slamu: intenzivno gore i kratko traju. Nije bilo drukčije ni sa slučajem dviju studentica Univerziteta u Sarajevu koje su na društvenim mrežama veličale ratnog zločinca. Osim što je ovo »privatno mišljenje« po ko zna koji puta potvrdilo civilizacijski sunovrat jednog balkanskog naroda, afera je dodatno zasoljena istupom ambasadora BiH u Srbiji koji je srbijanskim zvaničnicima zahvalio što su Valentini V. i Slađani T. omogućili nastavak studija u Beogradu. Sasvim očekivano, dio političke klase se usplahirio, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću upućeni su zahtjevi da sankcionira ambasadora Aleksandra Vranješa koga sam nije postavio… i ništa! Priča je već zaboravljena, u očekivanju novog »političkog skandala« (recimo, da se slikama žrtava srpske agresije iz Žepe ilustrira stradanje Srba u akciji »Oluja)…

Nastavi čitati “Jer im se može”

Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama – evo zašto

Rekordni toplinski valovi haraju sjevernom hemisferom, pogađaju velike dijelove južne Europe, SAD-a i Kine. Na Siciliji su 24. srpnja izmjerene temperature veće od 47,5 ℃, a šumski požari donedavno su harali Grčkom. Toplinski valovi dolaze dok rekordan broj požara nastavlja gorjeti diljem Kanade.

Nastavi čitati “Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama – evo zašto”

Par pitanja za Dragana Čovića

Koristan, razotkrivajući razgovor s političarima je vještina, težak i potencijanlno odgovoran zadatak. Da biste razgovor s političkim moćnicima obavili na najbolji način, morate “razumjeti njihovu motivaciju, shvatiti da će imati spremljene odgovore, ne dopustiti im da kompliciraju stvari, odbiti da vas zbune, zadržati otvoren um, poznavati svoju temu i izbjegavati međusobno vrijeđanje. Vi ste tu samo da otkrijete informacije kako biste oblikovali javnu raspravu.”

Nastavi čitati “Par pitanja za Dragana Čovića”

Povratak mladog čovjeka s dijagnozom

Uz mnoge prednosti, »neprisustvo na društvenim mrežama« ima i jednu lošu stranu: prijatelji, kolege ili samo poznanici koji frenetično prate sve razmjene na, recimo, FaceBooku, uporno mi šalju ekranske snimke tzv. postova za koje vjeruju da bi me mogli zanimati, najčešće zato što me autori spominju u različitim kontekstima, i različitim povodima. I kao da priželjkuju neki moj sočan komentar ili reakciju… Ja ipak smatram da su razmjene mišljenja na društvenim mrežama, koliko god osoba bilo u njih uključeno, privatne, jer nisu dostupne svima nego samo »prijateljima na FaceBooku«, i da na njih ne treba javno reagirati, baš kao kada bi bile izrečene na nekom druženju iza zatvorenih vrata.

Nastavi čitati “Povratak mladog čovjeka s dijagnozom”

Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti

Goli otok je jedna od brojnih tema iz naše bliske prošlosti o kojoj gotovo svi ljudi ovdje imaju nekakav stav, a zapravo ih većina o činjenicama zna vrlo površno i nedovoljno. Čini mi se da nema dana u kojem neki korisnik društvenih mreža ispod članka o korupciji, kriminalu, raznim političkim malverzacijama (a takvih su tema prepuni mediji) ne zavapi da nam je ponovo hitno potreban jedan ovakav logor u koji će se strpati polovina aktera sa današnje političke scene. Jer prema shvatanju tih ljudi tamo su robijali najgori kriminalci, lopuže i okorjeli nacionalisti, pa bi i sada bilo dobro aktivirati ovo mjesto i u njega potrpati sve junake zlog vremena koji nam uništavaju i sadašnjost i budućnost, a krivi su i za prošlost, jer neki od njih su na političkoj sceni već desetljećima ili su sljedbenici politika iz devedesetih godina.

Nastavi čitati “Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti”

Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?

„Tehnologija je način otkrivanja u području (…) gdje se događa istina“, odvažno je prije sedamdesetak godina zapisao njemački filozof koji je još tada promišljao odnos ljudi i tehnologije te nas poticao da tako razotkrivamo i istinu o – nama samima. Pitanje je, naime, razumijemo li što je zapravo u samoj srži tehnologije i bismo li se, ako spoznamo tu srž, možda lakše i bolje nosili s mnogim problemima pa čak i s globalnim zagrijavanjem koje nam sve češće donosi ekstremne vremenske prilike.

Nastavi čitati “Može li tehnologija riješiti klimatsku krizu?”

Tarik Haverić, novi nastavci u serijalu “Onih para…”

Tarik Haverić, jedan od porijetkih istinski mislećih i angažiranih intelektualaca u Bosni i Hercegovini, ima podcast serijal pod imenom “Onih para…”.

To su “kratki audio-zapisi (8-10 min) o daljoj i bližoj kulturnoj i društvenoj povijesti Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Objavio je nove nastavke, koje toplo preporučamo.

Nastavi čitati “Tarik Haverić, novi nastavci u serijalu “Onih para…””

Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija

Može li židovska država biti demokratska država, može li cionizam prihvatiti pluralizam? Ova glavna dilema vezana za osnivanje države očitija je nego ikad, dok Izrael slavi 75. godišnjicu svog osnutka i gotovo stoljeće i pol nakon što su prvi cionisti došli u Palestinu iz Europe.

Nastavi čitati “Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija”