Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici

Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.

Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici”

Zlo antisemitizma i islamofobije

Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.

El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.

Nastavi čitati “Zlo antisemitizma i islamofobije”

Most kod Vijećnice pred tužnim izborom

Kako sam već ranije pisao, imena ulica, trgova ili spomenika obično koristimo za orijentaciju u urbanom prostoru. U Sarajevu se obično nalazimo ispred Katedrale, kod Tete razapete, kod Vječne vatre, u Zagrebu i Beogradu kod konja (odnedavno, i Sarajevo svog konja za utrku ima), u Ljubljani na Prešercu i sl. Ova imenovanja su prvenstveno administrativni potez sa ciljem identifikacije prostora i radi lakše prostorne orijentacije, ali ona, kao i sve drugo, nisu oslobođena od (dominantne, preovladavajuće) ideologije. Kako u knjizi Ulice moga grada ističe Dunja Rihtman-Auguštin, imenovanja uvijek zavise od političkih ideologija i političke moći. Time se u gradski tekst upisuje historija, geografija, mitologija, gradeći tako identitet stanovnika i posjetilaca. Ovaj proces se u modernoj historiji odlikuje sa manje lokalizama u imenima, i sa sve većim prisustvom nacionalne – službene ideologije.

Nastavi čitati “Most kod Vijećnice pred tužnim izborom”

O snazi oprosta: gesta oslobođenog taoca koju ne smijemo zaboraviti

Dok su 85-godišnju Izraelku Yocheved Lifshitz puštali iz Hamasovog zarobljeništva, snimljena je kako drži za ruku borca s kapuljačom, koji je vjerojatno bio njen čuvar, i izgovara “shalom”, hebrejsku riječ za mir. Bio je to zapanjujući trenutak ljudskosti u zastrašujuće podijeljenom svijetu. Na konferenciji za novinare, gospođa Lifshitz rekla je da se s njom dobro postupalo u zatočeništvu, unatoč mučnom i brutalnom zarobljavanju i odvođenju iz kibuca.

Nastavi čitati “O snazi oprosta: gesta oslobođenog taoca koju ne smijemo zaboraviti”

Jedna misao o Izraelu i Palestini

O ratu koji je počeo prošle subote ispisano je već mnogo kolumni i snimljeno televizijskih priloga. Nažalost, količina ostrašćenosti i mržnje, među narodima i simpatizerima sa strane, garancija su da će ova strašna tragedija vjerojatno postati još mnogo gora. Hamas je počinio zvjerske zločine nad bespomoćnim civilima. Izraelske vlasti ne traže pravdu, nego sprovode osvetu i kolektivno kažnjavaju nedužne stanovnike Gaze.  

Nastavi čitati “Jedna misao o Izraelu i Palestini”

Zašto bi bilo odlično da Bakir Izetbegović ostane na čelu SDA

Prije par dana održana je sjednica Izborne komisije Stranke demokratske akcije, u okviru priprema za 8. Kongres stranke koji će se održati 14. oktobra. Nakon obavljene procedure, Izborna komisija je konstatirala da je jedini kandidat za predsjednika koji ispunjava statutarne uvjete Bakir Izetbegović.

Nastavi čitati “Zašto bi bilo odlično da Bakir Izetbegović ostane na čelu SDA”

Europska politika je nestabilna i skreće udesno

Oporezivanje imovine u istočnoj njemačkoj saveznoj državi Tiringiji (Thüringen) obično bi bila isključivo lokalna tema. Međutim, prošlog je tjedna glasanje o smanjenju poreza u regionalnom parlamentu u Erfurtu dospjelo na naslovnice širom Njemačke. Zanemarujući međustranački tabu o suradnji s krajnje desnom strankom Alternative für Deutschland (AfD), lokalni demokršćani i liberali kooptirali su potporu AfD-a kako bi progurali ovu mjeru. Uslijedila je glasna osuda. Ali s obzirom da je AfD drugi po snazi u nacionalnim anketama, postoje razlozi za strah da ovo neće biti posljednji put da je probijen “sanitarni kordon” koji okružuje ovu stranku.

Nastavi čitati “Europska politika je nestabilna i skreće udesno”

Izborna kampanja u Poljskoj: nova krajnja desnica udvara se mladim glasačima

Kada dođu izbori, poljska vladajuća stranka Pravo i pravda brzo će posegnuti za jednom od najprljavijih metoda u europskoj politici. Godine 2019. predsjednik stranke Jarosław Kaczyński opisao je prava LGBT+ osoba kao “prijetnju poljskom identitetu”, nastojeći da u što većoj mjeri osvoji  konzervativne katoličke glasove.

Nastavi čitati “Izborna kampanja u Poljskoj: nova krajnja desnica udvara se mladim glasačima”

Bilo bi odlično da Denis Bećirović napusti SDP – tako bi ga možda spasio

Pojavila se informacija da bi Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, mogao napustiti SDP BiH i osnovati svoju stranku ili politički pokret.

Nastavi čitati “Bilo bi odlično da Denis Bećirović napusti SDP – tako bi ga možda spasio”

Par pitanja za Dragana Čovića

Koristan, razotkrivajući razgovor s političarima je vještina, težak i potencijanlno odgovoran zadatak. Da biste razgovor s političkim moćnicima obavili na najbolji način, morate “razumjeti njihovu motivaciju, shvatiti da će imati spremljene odgovore, ne dopustiti im da kompliciraju stvari, odbiti da vas zbune, zadržati otvoren um, poznavati svoju temu i izbjegavati međusobno vrijeđanje. Vi ste tu samo da otkrijete informacije kako biste oblikovali javnu raspravu.”

Nastavi čitati “Par pitanja za Dragana Čovića”

Kad se sastanu „Tito“ i Mladi muslimani

Premijer Kosova Albin Kurti u ovom trenutku je regionalno veoma poznata javna ličnost. Živahan, harizmatičan, suverenista i čvrst u svojim stavovima može se činiti kao dašak nove snage i mladalačkog prkosa u starim temama etničkih natezanja na prostoru bivše Jugoslavije. Kurtijev politički uspon i karijeru ću ukratko prikazati hronološki. U javnom prostoru pojavljuje se za vrijeme NATO bombardovanja Srbije zahtijevajući radikalizaciju borbe za samostalnost Kosova. Nakon toga, Kurtija beogradske bezbjednosne službe hapse 2000. godine, osuđen je za djelo prijetnje “državnoj bezbednosti Srbije”, pod pritiskom međunarodne zajednice, zajedno sa drugim političkim zatovrenicima iz tog perioda biva pušten na slobodu i od tada do danas u različitim oblicima djeluje u javnom prostoru Kosova.

Nastavi čitati “Kad se sastanu „Tito“ i Mladi muslimani”

Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije

Priznavajući činjenicu da Britaniji treba reintegracija s Europom opozicija pokušava uhvatiti korak s javnim mnijenjem

Dok je David Cameron bio vođa oporbe i u dobroj poziciji da postane premijer, pozvao je svoje kolege da ne prave probleme (da ne “ljuljaju čamac”) stalno “naglabajući” o Europi. Međutim, kolega ga nisu poslušale i na kraju su uspjeli izvesti Britaniju iz Europske unije.

Nastavi čitati “Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije”

Benjamina Karić sramoti sebe i Sarajevo

Kako prolazi vrijeme, sve je očitija šteta od nedolaska Bogića Bogićevića na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Ovaj časni (a u teškim trenucima raspada Jugoslavije i iznimno hrabar) čovjek i političar bio je odlično rješenje za poziciju koja ima uglavnom simboličku, ali i moralnu važnost. Spriječen je na tipičan način – nečasno i podmuklo.

Kada je na njegovo mjesto došla Benjamina Karić, izgledalo je da je neugodna situacija barem djelomično ublažena. Izbor se doimao kao ipak dobra vijest: mlada žena na čelu grada, možda s novim idejama i pristupom, definitivno osvježenje.

Optimizam je potrajao dok gospođa Karić nije progovorila, stvarno i simbolički.  

Nastavi čitati “Benjamina Karić sramoti sebe i Sarajevo”

Vlada Kosova mora preuzeti većinu odgovornosti za najnovije nasilje, ali svako dugoročno rješenje zahtijevat će konstruktivan doprinos Srbije

Ponovno izbijanje nasilja na sjeveru Kosova podsjeća nas da dijelovi zapadnog Balkana moraju prijeći dug put do oporavka od ratova iz 1990-ih koji su razbili bivšu Jugoslaviju. Unatoč desetljećima zapadnih nastojanja da je stabiliziraju, ova regija i dalje je zaglibljena u više međusobno povezanih sukoba, kojima manipuliraju i koje iskorištavaju lokalni političari.

Nastavi čitati “Vlada Kosova mora preuzeti većinu odgovornosti za najnovije nasilje, ali svako dugoročno rješenje zahtijevat će konstruktivan doprinos Srbije”