Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.
Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →
Ovih dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao “prigodni intervju” za Večernji list BiH u povodu 19 godina od njegovog izbora za predsjednika HDZ-a BiH”. Devetnaest godina!
To znači da je u Bosni i Hercegovini stasala punoljetna generacija koja na čelu stranke, za koju glasa većina Hrvata u BiH, nikad nije vidjela nikoga drugog nego vječnog Čovića. Zamislite samo taj život – rodiš se, a predsjednik HDZ-a BiH je Dragan Čović. Kreneš u školu, a predsjednik HDZ-a BiH je Čović. Dođeš do srednje škole, opet Čović. Maturiraš, i dalje Čović.
Nastavi čitati “Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a” →
Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.
Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →
Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .
Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →
Međunarodni kazneni sud (ICC) nastao je prije više od dvadeset godina, primarno zbog genocida u Ruandi i Jugoslaviji i zbog kontradiktornih impulsa koje su oni nadahnuli: sumorno prepoznavanje onog najgoreg u ljudskoj prirodi te optimistična odlučnost da se s tim pozabavi. Više od 120 zemalja ratificiralo je temeljni ugovor. Međutim, svjetska supersila SAD, kao i drugi veliki igrači poput Rusije, Kine i Indije, odbili su staviti svoj potpis.
Nastavi čitati “Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde” →
Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.
Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →
U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.
Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi” →
Majke i očevi, ne kritizirajte ono što ne možete razumjeti jer vaši sinovi i vaše kćeri nisu više pod vašom kontrolom, vaša stara cesta jako brzo propada, molim vas maknite se s novog puta ako već ne možete pomoći i shvatite konačno da se vremena mijenjaju.
Nastavi čitati “Doživjeti stotu na biralištu” →
Politički signali koji dolaze iz Francuske zloslutni su. Prema jednoj nedavnoj anketi, stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen povećala je vodstvo na nevjerojatnih 15 bodova uoči europskih izbora u lipnju. Za Emmanuela Macrona, koji je obećao iskoristiti položaj predsjednika kako bi zaustavio uspon krajnje desnice, svi pokazatelji upućuju na ponižavajući poraz koji će zasjenti ostatak njegovog drugog mandata. Ali, uoči predsjedničkih izbora 2027. koji će zasigurno biti najvažniji za cijelu jednu generaciju, brojke također šalju snažnu poruku vječito podijeljenoj francuskoj ljevici.
Nastavi čitati “Francuska ljevica: sve dok je podijeljena, i dalje će propadati” →
Rat u Gazi istinska je tragedija. Prije svega za nevine ljude koji ginu u Gazi i za njihove obitelji, a onda i za cijelu Palestinu, te za Izrael.
Kako piše ugledni kolumnist The Guardiana Jonathan Freedland, Izrael se po prvi put suočava s izolacijom od strane država saveznika i prijatelja, a razlog za zadovoljstvo ima Hamas.
Nastavi čitati “Da li rat u Gazi pretvara Izrael u državu pariju?” →
Zoran Milanović odlučio je natjecati se na općim izborima, za koje je sam odabrao datum, 17. travnja. Dobro je da je to srijeda, i da je uveden neradni dan. Ovi izbori prevažni su da bi se sveli na jedan dan, jedan vikend, gdje ključni element, izlaznost, ovisi o obiteljskim planovima i vremenskim prilikama.
Nastavi čitati “Bolje premijer nego predsjednik” →
“Po žvaljama vuče na migrante“, „Pseto, gnjida“, „Muslimanski poCetnik“, „Ko zna ko je ovu džukelu pravio“, pozivi na fizički obračun, otkaz sa radnog mjesta, „dozivanje pameti“… ovako najčešće prolaze oni koji se u BiH usude propitivati mišljenje većine.
Obračun sa neistomišljenicima ne podrazumijeva razmjenu argumenata nego armiju ljudi spremnih izreći najodvratnije uvrede, pritom izvlačeći iz konteksta iznesene stavove i potpuno zanemarujući ukupni društveni angažman onog po kojem pljuju.
Možemo! ne želi sa SDP-om, osim “točkasto”; SDP ne želi sa Socijaldemokratima, koji pak žele sa svima od centra ulijevo, no ne žele stati iza SDP-ovog predsjednika Peđe Grbina kao premijerskog kandidata; liberalni Fokus ne želi s Radničkom frontom, a isto vrijedi i u obrnutom smjeru; Stranka s imenom i prezimenom, to jest Dalija Orešković, teško da može s Centrom Ivice Puljka; Možemo! ne želi s Radničkom frontom i Socijaldemokratima; dio SDP-a ne želi s Centrom… Tako otprilike stoje stvari s lijevo-liberalnom opozicijom, a iz toga proizlazi da je najrealnije da će stranke što čine rečeni komad političkog spektra izići na parlamentarne izbore u dva ili tri bloka.
Nastavi čitati “Nitko ni s kim” →
Populizam je na cijeni diljem svijeta, pa ni ovaj dio Europe nije iznimka – naprotiv.
Šef hrvatske diplomacije, Goran Grlić Radman, nazvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “ruskim trabantom”. Konkretno, u razgovoru za N1 televiziju, Grlić Radman rekao je da Vučić “može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali nećemo dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana”.
Nastavi čitati “Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo” →
Nakon zagrebačke promocije koju je koncem siječnja organiziralo Društvo hrvatskih književnika, i u Mostaru je 17. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena knjiga In vino libertas. Autobiografski zapisi iz Haaga presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića.
Nastavi čitati “Bizarna mostarska večer” →
digitalnademokracija.com