Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”

Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.

Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.

Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.

Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma””

Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu

Svojevremeno sam napise britanskog konzervativnog autora Rogera Scrutona o misliocima “nove ljevice prihvatao cum grano salis, trudeći se da zadržim distancu prema njegovim besprizivno poraznim sudovima. Ne znam je li u pitanju biološki proces starenja, ali na polovini sedme decenije (moje, a ne Scrutonove, jer on je umro) neki njegovi stavovi sve su mi bliži. To se potvrdilo kada sam u konfinaciji pročitao “Epidemijsku situaciju”, kratak tekst koji je u konfinaciji napisao jedan od Scrutonovih junaka, francuski filozof Alain Badiou – na kojeg se nauk o starenju očito ne odnosi, jer je i u 84. godini jednako ostrašćen maoist kakav je bio u 1960-ima. Nastavi čitati “Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu”

Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru

Piše: Jonathan Davis

Prije trideset godina Berlinski zid su otvorili oduševljeni građani Istočnog Berlina, iskoristivši pogrešnu naredbu činovnika Partije socijalističkog jedinstva Güntera Schabowskog. Zid, koji je bio simbol hladnog rata i fizički dijelio Berlin još od 1961. godine, više nije mogao spriječiti promjene koje su se 80-ih godina prošloga stoljeća širile Istočnim blokom i širom svijeta. Nastavi čitati “Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru”

Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću

Piše: Symbiosis Research Collective 

Klimatske promjene danas ne zahtijevaju ništa manje od globalne društvene i političke preobrazbe. Pojedinačne reforme, tehnokratske sheme, kao i državna “klimatska elastičnost” pokazale su se ne samo nedjelotvornima u zaustavljanju čimbenika klimatskih promjena, već i u potpunosti neadekvatnim za razumijevanje temeljnog uzroka čimbenika koji utječu na promjenu klime – kapitalističkog, globalnog poretka. Nastavi čitati “Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću”

O „crvenom teroru“ u Njemačkoj

Piše: Mile Lasić

Ovih se dana i u SR Njemačkoj i u svijetu javnost prisjeća ne samo „rušenja Berlinskog zida“ i „pada Željezne zavjese“, što je i omogućilo mirno ujedinjenje Njemačke (1990.), nego i njemačke “vruće jeseni” od prije 40 godina. Pod tim se pojmom misli zapravo unutarnji terorizam enormnih razmjera u SR Njemačkoj, odnosno Zapadnoj Njemačkoj, popraćen brojnim otmicama i ubojstvima koje su počinili pripadnici ljevičarske ekstremističke organizacije „Rote Armee Fraktion“ (RAF). U stvari je RAF-ov „crveni teror“ te 1977. doživio svoj vrhunac, jer je u travnju te godine RAF prvo ubio glavnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, pa potom u srpnju prvog čovjeka Deutsche Bank Jürgena Pontu, da bi 05. rujna 1977. bio otet industrijalac Martin Schleyer, pri čemu su RAF-ovci već tijekom otmice ubili njegovog vozača i tri tjelohranitelja, a na kraju i samog Schleyera. Nastavi čitati “O „crvenom teroru“ u Njemačkoj”