Covid-19 je šest puta smrtonosniji od gripe

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je 4. kolovoza najnovije procjene stope smrtnosti Covida-19.

U članku “Procjenjivanje smrtnosti od Covida-19” objavljenom na službenim stranicama SZO-a stoji da se stopa smrtnosti od Covida-19 trenutno procjenjuje na između 0,6 posto i 1 posto. Nastavi čitati “Covid-19 je šest puta smrtonosniji od gripe”

Ako se opet uvedu vanredne mjere, krivci će biti neodgovorni građani

Bosna i Hercegovina ima jednu od najgorih vlasti, barem u Europi. Nacionalizam, korupcija, nesposobnost i nekompetentnost, klijentelističko pogodovanje, samo su neke od odlika vladanja na svim razinama.

Stoga je reakcija vlasti na pandemiju koronavirusa bila prijatno iznenađenje. Reagiralo se na vrijeme, uvedene su stroge ali potrebne mjere i izbjegnuta je katastrofa. Situacija nikada nije bila ni izbliza dramatična kao u Italiji, Velikoj Britaniji ili Španjolskoj. Mnogi političari su se u javnosti pojavljivali s maskom i u rukavicama, i to je za pohvalu. Nastavi čitati “Ako se opet uvedu vanredne mjere, krivci će biti neodgovorni građani”

Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu

Svojevremeno sam napise britanskog konzervativnog autora Rogera Scrutona o misliocima “nove ljevice prihvatao cum grano salis, trudeći se da zadržim distancu prema njegovim besprizivno poraznim sudovima. Ne znam je li u pitanju biološki proces starenja, ali na polovini sedme decenije (moje, a ne Scrutonove, jer on je umro) neki njegovi stavovi sve su mi bliži. To se potvrdilo kada sam u konfinaciji pročitao “Epidemijsku situaciju”, kratak tekst koji je u konfinaciji napisao jedan od Scrutonovih junaka, francuski filozof Alain Badiou – na kojeg se nauk o starenju očito ne odnosi, jer je i u 84. godini jednako ostrašćen maoist kakav je bio u 1960-ima. Nastavi čitati “Staračka bolest ljevičarenja u postkomunizmu”

Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU

Europski parlament naručio je istraživanje stavova stanovništva EU o aktualnoj krizi i odgovoru Europske unije na nju. Istraživanje je provedeno na ukupno 21.804 ispitanika krajem travnja 2020. u svim zemljama članicama EU osim Latvije, Estonije, Litve, Cipra, Malte i Luksemburga. Kompletni rezultati istraživanja bit će objavljeni početkom lipnja. Nastavi čitati “Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU”

Koronavirus: pet razloga za optimizam

Veliki dio medijskog izvještavanja o COVID-19 usredotočen je na loše vijesti i na greške koje se prave. Međutim, lako je optuživati za greške kad ste general nakon bitke. To vam daje puno materijala za vaše novinske članke, ali je li takvo što ispravno? Nastavi čitati “Koronavirus: pet razloga za optimizam”

Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19

Dolaskom COVID-a 19 (koronavirusa ) u Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je dopunu Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno Novelu. Na taj način Vlada je izbjegla korištenje članka 17. Ustava Republike Hrvatske te iskoristila članak 16. koji glasi :

‘’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.’’ Nastavi čitati “Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19”

Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa

Bez obzira na političke preferencije, u ovom je trenutku neizbježno razmišljati o javnoj zdravstvenoj zaštiti i javnim službama u cjelini. Nemoguće je ne govoriti o tome koliko su javni sustavi i radnici bitni za naše kolektivno zdravlje i dobrobit, te kako su desetljećima bili nedovoljno financirani, podcijenjeni i zanemarivani. Nastavi čitati “Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa”

Fejzbučka esejistika i druge pošasti

Mnogi su u ovaj pandemijski nevakat otkrili svoju kreativnu stranu. Ili barem tako misle. Među njima i podobar broj vaših fejsbuk prijatelja kojima se iznenada javio poriv za pisanje i literarizaciju vlastitih misli. Raduje vas to. Vjerujete u skrivene talente koji čuče tu negdje na potezu od inboksa do houm pejdža. No vaš optimizam se rasplinuo dok si rekao news feed. Nastavi čitati “Fejzbučka esejistika i druge pošasti”

Raskol na Zapadu – 9. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 8. dijela, updated: (…) Čovječanstvo se danas suočava sa globalnom krizom. Možda najvećom u ovoj generaciji. Odluke koje vlade donesu u periodu  ove pandemije će oblikovati svijet u narednim godinama. One neće odrediti samo naš zdravstveni sistem nego i ekonomiju, politiku i kulturu – Juval Noah Harari.  Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 9. dio”

Kratka priča o COVID 19

Piše: Hana Imširović

Zadnjih nekoliko sedmica, društvene mreže preplavljene su fotografijama iz djetinjstva mojih prijatelja, throwback-ovima na dane kada smo mogli slobodno putovati i živjeti bez maske i rukavica, raznim igrama i izazovima, savjetima o čuvanju zdravlja u vremenu Covid-19, brojkama zaraženih, izliječenih i umrlih. Sve to gledam, ali vrlo selektivno percipiram. Međutim, jedan online poziv moje najbolje prijateljice mi vrlo jasno demonstrira od čega zavisi percpecija. Nastavi čitati “Kratka priča o COVID 19”

Zvučni zapisi iz karantenskog podzemlja

Piše: Neven Šimić

Dječak sjedi u sobi. Izolacijsko je doba. Ali ne ovo današnje, pandemijsko. Početak je devedesetih. Vremenska granica između analogne i digitalne ere sve je tanja. Jedna država upravo nestaje s geopolitičke pozornice. Izvana se čuju neobični zvukovi kakve je dosad registrirao samo u ratnim filmovima. Ali dječak ne mari previše. Fascinira ga jedan drugi zvuk. To je zvuk vinila koji reproducira Philipsov gramofon. Longplejka se rotira, igla klizi po glatkoj površini vinila, zvuk se razlaže na melodijske i ritmičke tonove. Soba vibrira. Dječak još uvijek ne može pojmiti šta je to estetski doživljaj. Ali osjeća, živo osjeća, da ga prožima nešto lijepo i moćno. Nastavi čitati “Zvučni zapisi iz karantenskog podzemlja”

Raskol na Zapadu – 8. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 7. dijela, updated: (…)Svijet je zatečen zlogukim vijestima, sablasnim prizorima i brojkama o širenju pandemije Covid-19 (koronavirusa). Sve govori da je tek otvoren novi crni pasijans zaredom u prvim decenijama trećeg milenijuma: bili Mi ili Oni, sinofili, trumpoljubi ili putinofobi, suverenisti, liberali, nadolazeći desni, odmjereni centar, marginalizirana ili tek hinjena ljevica,  jakobinci ili žirondinci, (ne)konstitutivni Budisti, Romi, Jevreji, Hrišćani, Katolici, Pravoslavni, Protestanti, Muslimani, Šiiti, Suniti, ateisti, agnostici etc – svi skupa, testirani ili još ne, u karanteni ili ne, plus-minus 65, imamo izravno i/ili kolateralno neviđenu, ultra ozbiljnu situaciju na plavoj planeti. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 8. dio”

Dvorište EU u vremenu korone

Piše: Haris Ćutahija

U doba globalne pandemije korone, postoji i svijetla tačka: evropski put Bosne i Hercegovine nije zapostavljen. Naime, ostao je na istom nivou na kojem je bio prije pojave korona virusa – na nivou nule. Od trenutka dobijanja Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se proces evropskih integracija skoro ne spominje. U fokusu javnosti nekako se uvijek nađu teme koje se zbog ubiranja jeftinog i slabo održivog, ali brzog, dnevnopolitičkog kapitala nameću kao važnije od evropskog puta. Nastavi čitati “Dvorište EU u vremenu korone”