Autor: Digitalna demokracija

Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao “prigodni intervju” za Večernji list BiH u povodu 19 godina od njegovog izbora za predsjednika HDZ-a BiH”. Devetnaest godina!

To znači da je u Bosni i Hercegovini stasala punoljetna generacija koja na čelu stranke, za koju glasa većina Hrvata u BiH, nikad nije vidjela nikoga drugog nego vječnog Čovića. Zamislite samo taj život – rodiš se, a predsjednik HDZ-a BiH je Dragan Čović. Kreneš u školu, a predsjednik HDZ-a BiH je Čović. Dođeš do srednje škole, opet Čović. Maturiraš, i dalje Čović.

Nastavi čitati “Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a” →

Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Međutim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja ključan aspekt političkog života, i načina na koji svijet funkcionira.

Nastavi čitati “Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →

Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.

Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →

Miroslav Krleža i mumificiranje klasika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Miroslav Krleža: “Zastave” 1-5, “Balade Petrice Kerempuha”, “Deset krvavih godina”; HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2024.

Početkom veljače ove godine održana je promocija prvog kola izabranih djela Miroslava Krleže koje sadrži roman Zastave u pet svezaka, pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha te zbirku političkih eseja Deset krvavih godina. Prema najavi izdavačā, a riječ je o projektu HAZU-a i Školske knjige, plan je u „četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika“, pri čemu će svaki naslov popratiti „iscrpna znanstvena studija akademika Krešimira Nemeca“. Na službenim stranicama izdavača Školske knjige, na čast pronicljivog urednika iste, ekstenzivni prilog o promociji naslovljen je „Novo čitanje Krležinih djela – bez ideoloških predrasuda“. Već i po pučkoškolskoj logici ovo hoće reći da su stara čitanja ogrezla u ideološkim predrasudama i tome je konačno došao kraj.

Nastavi čitati “Miroslav Krleža i mumificiranje klasika” →

Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Međunarodni kazneni sud (ICC) nastao je prije više od dvadeset godina, primarno zbog genocida u Ruandi i Jugoslaviji i zbog kontradiktornih impulsa koje su oni nadahnuli: sumorno prepoznavanje onog najgoreg u ljudskoj prirodi te optimistična odlučnost da se s tim pozabavi. Više od 120 zemalja ratificiralo je temeljni ugovor. Međutim, svjetska supersila SAD, kao i drugi veliki igrači poput Rusije, Kine i Indije, odbili su staviti svoj potpis.

Nastavi čitati “Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde” →

Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Meritokracija je postala vodeći društveni ideal. Političari diljem ideološkog spektra stalno se vraćaju na temu da se nagrade života – novac, moć, poslovi, upis na sveučilište – trebaju raspodijeliti prema vještini i trudu. Najčešća metafora je “jednako igralište”, na kojem se igrači mogu popeti na poziciju koja odgovara njihovim zaslugama. Konceptualno i moralno, meritokracija se predstavlja kao suprotnost sustavima poput nasljedne aristokracije, u kojoj je nečiji društveni položaj određen lutrijom rođenja. U meritokraciji, bogatstvo i privilegije su naknada za zasluge, a ne slučajna, neočekivana dobit prouzrokovana vanjskim događajima.

Nastavi čitati “Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna” →

Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

„Tvrđava Jajce i nakon 620 godina stoji kao simbol grada i nijemi svjedok burne historije“, o kraljevskom gradu započinje razgovor Slavica Drmić, nastavnica historije u osnovnoj školi „Jajce“ iz Kruščice.

Nastavi čitati “Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti” →

Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.

Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →

Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.

Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi” →

Doživjeti stotu na biralištu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Majke i očevi, ne kritizirajte ono što ne možete razumjeti jer vaši sinovi i vaše kćeri nisu više pod vašom kontrolom, vaša stara cesta jako brzo propada, molim vas maknite se s novog puta ako već ne možete pomoći i shvatite konačno da se vremena mijenjaju.

Nastavi čitati “Doživjeti stotu na biralištu” →

Dezorijentirajući, fascinantni ples ljudi koji nekamo idu 

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Američki redatelj Conner Griffith specijalizirao se za izrazito originalnu digitalnu umjetnost, koju stvara od slika koje pokazuju načine na koje se krećemo i oblikujemo naš svijet. Njegova maštovita animacija pod imenom Auto poigrava se ljudima i automobilima, šetnicama i autocestama, tvoreći impresionistički, očaravajući kolaž svakodnevnih prizora. Bilo da je u službi naracije o perpetuum mobileu modernog života ili jednostavno kao sredstvo za pružanje ugodne zabave, Griffithov uradak je iznimno pametan i pun vizualnih užitaka.

Aeon

Francuska ljevica: sve dok je podijeljena, i dalje će propadati

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Politički signali koji dolaze iz Francuske zloslutni su. Prema jednoj nedavnoj anketi, stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen povećala je vodstvo na nevjerojatnih 15 bodova uoči europskih izbora u lipnju. Za Emmanuela Macrona, koji je obećao iskoristiti položaj predsjednika kako bi zaustavio uspon krajnje desnice, svi pokazatelji upućuju na ponižavajući poraz koji će zasjenti ostatak njegovog drugog mandata. Ali, uoči predsjedničkih izbora 2027. koji će zasigurno biti najvažniji za cijelu jednu generaciju, brojke također šalju snažnu poruku vječito podijeljenoj francuskoj ljevici.

Nastavi čitati “Francuska ljevica: sve dok je podijeljena, i dalje će propadati” →

Javne histerije: Kolektivno Ja nacionalnog esencijalizma

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U romanu Travnička hronika naš veliki romansijer Ivo Andrić opisuje epizodu zatvaranja čaršije i pripadajuću pojavu javne histerije, kada se u gradu, poput kakvog vagabunda, negdje iz Srbije pojavio opskurni pijanac po imenu Bekri-Mustafa, tragajući za svojom odbjeglom ženom koju je navodno oteo i sebi uzeo Mehmed-Brko, minorni ćata u službi francuskog konzula Davila.

Nastavi čitati “Javne histerije: Kolektivno Ja nacionalnog esencijalizma” →