Autor: Digitalna demokracija

Tko bi na Pantovčak?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike, objavio je svoju predsjedničku kandidaturu 17. lipnja 2019., otprilike šest mjeseci prije prvog kruga izbora. Pet godina kasnije, 17. lipnja je evo prošao, do izbora je otprilike šest mjeseci, a ni jedan relevantan kandidat još nije obznanio da će se upustiti u predsjedničku utrku, odnosno ni jedna od pet glavnih parlamentarnih partija nije istaknula svog kandidata za Pantovčak. To je donekle razumljivo kad se uzme obzir da su u protekla dva mjeseca održani parlamentarni i europski izbori: u tim okolnostima bilo je prilično besmisleno promovirati kandidata za izbore koji će se održati tek za nekoliko mjeseci. Čini se da su sve stranke procijenile da će tri jesenska mjeseca biti dovoljna da birači prepoznaju njihovog čovjeka za drugu najmoćniju dužnost u državi.

Nastavi čitati “Tko bi na Pantovčak?” →

Velegradonačelnik

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kako se zahuktava pretpredizborna kampanja za lokalne izbore u oktobru 2024, vrijedi prisjetiti se jednog dokumenta iz kampanje za opšte izbore 2022. Bio je to »Plan razvoja Sarajeva do 2035. godine« koji je, uime Stranke demokratske akcije, predstavio arhitekt Faruk Kapidžić. SDA je, samo ako opet dođe na vlast, obećavala divne stvari: izmještanje željezničke pruge, smetljišta Smiljevići i Međunarodnog aerodroma Sarajevo, izgradnju manjih stambenih naselja, ugostiteljskih građevina i sadržaja za rekreaciju na padinama brda Žuč, desetine parkova i kej niz rijeku Bosnu…     

Nastavi čitati “Velegradonačelnik” →

Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.

Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →

Trojka i “kulturkampf”: Okretanje ka individualnim slobodama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na proljeće 2010. godine prvi put sam posjetio Zagreb. Na zagrebačkom Hipodromu je te – pokazaće se – kišovite subote nastupala Metalika, a ja sam s trojicom prijatelja, od kojih jedan na moju veliku tugu nije više među živima, otputovao vozom u hrvatsku prestonicu da – kako bi rekla braća Hrvati – nazočim koncertu.

Nastavi čitati “Trojka i “kulturkampf”: Okretanje ka individualnim slobodama” →

Klimatska kriza i toplinski valovi: ubojice s kojima se moramo boriti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dok Britanci oblače džempere i žale se na neuobičajenu hladnoću, veći dio svijeta pati zbog previsokih temperatura. Indija je u raljama najdužeg toplinskog vala u zabilježenoj povijesti, s termometrima koji su ponegdje dostizali 50 stupnjeva. Grčka je zatvorila Akropolis u poslijepodnevnim satima prošlog tjedna jer su temperature dosegle 43 stupnja. Visoke temperature u Sahelu i zapadnoj Africi dovele su do toga da mrtvačnicama u Maliju ovog proljeća nedostaje prostora, dok su dijelovi Azije stradali u svibnju .

Nastavi čitati “Klimatska kriza i toplinski valovi: ubojice s kojima se moramo boriti” →

Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

(…) Ovo potvrđivanje legitimnosti triju nacionalizama nije apsolutno: ti pokreti pripadali su jednoj okončanoj epohi, pa bismo danas o njima razmišljali drukčije nego u retrospektivi na 19. stoljeće. U tu problematiku »vremenitosti« nacionalizma, značajnu za nastavak izlaganja, ulazimo analizom pojma ustavnog patriotizma, koji se u kontekstu multietničkih država često evocira kao alternativa patriotizmu što ga gaje pripadnici etnički homogenih država. Ovim dvama tipovima političkih zajednica donekle odgovaraju i dva tipa »nacionalnog osjećaja« koje anglosaksonska teorija naziva »gustim« ili »debelim« (thick) odnosno »rijetkim« ili »tankim« (thin).

Nastavi čitati “Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama” →

Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao “prigodni intervju” za Večernji list BiH u povodu 19 godina od njegovog izbora za predsjednika HDZ-a BiH”. Devetnaest godina!

To znači da je u Bosni i Hercegovini stasala punoljetna generacija koja na čelu stranke, za koju glasa većina Hrvata u BiH, nikad nije vidjela nikoga drugog nego vječnog Čovića. Zamislite samo taj život – rodiš se, a predsjednik HDZ-a BiH je Dragan Čović. Kreneš u školu, a predsjednik HDZ-a BiH je Čović. Dođeš do srednje škole, opet Čović. Maturiraš, i dalje Čović.

Nastavi čitati “Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a” →

Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Međutim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja ključan aspekt političkog života, i načina na koji svijet funkcionira.

Nastavi čitati “Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →

Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.

Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →

Miroslav Krleža i mumificiranje klasika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Miroslav Krleža: “Zastave” 1-5, “Balade Petrice Kerempuha”, “Deset krvavih godina”; HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2024.

Početkom veljače ove godine održana je promocija prvog kola izabranih djela Miroslava Krleže koje sadrži roman Zastave u pet svezaka, pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha te zbirku političkih eseja Deset krvavih godina. Prema najavi izdavačā, a riječ je o projektu HAZU-a i Školske knjige, plan je u „četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika“, pri čemu će svaki naslov popratiti „iscrpna znanstvena studija akademika Krešimira Nemeca“. Na službenim stranicama izdavača Školske knjige, na čast pronicljivog urednika iste, ekstenzivni prilog o promociji naslovljen je „Novo čitanje Krležinih djela – bez ideoloških predrasuda“. Već i po pučkoškolskoj logici ovo hoće reći da su stara čitanja ogrezla u ideološkim predrasudama i tome je konačno došao kraj.

Nastavi čitati “Miroslav Krleža i mumificiranje klasika” →

Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Međunarodni kazneni sud (ICC) nastao je prije više od dvadeset godina, primarno zbog genocida u Ruandi i Jugoslaviji i zbog kontradiktornih impulsa koje su oni nadahnuli: sumorno prepoznavanje onog najgoreg u ljudskoj prirodi te optimistična odlučnost da se s tim pozabavi. Više od 120 zemalja ratificiralo je temeljni ugovor. Međutim, svjetska supersila SAD, kao i drugi veliki igrači poput Rusije, Kine i Indije, odbili su staviti svoj potpis.

Nastavi čitati “Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde” →

Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Meritokracija je postala vodeći društveni ideal. Političari diljem ideološkog spektra stalno se vraćaju na temu da se nagrade života – novac, moć, poslovi, upis na sveučilište – trebaju raspodijeliti prema vještini i trudu. Najčešća metafora je “jednako igralište”, na kojem se igrači mogu popeti na poziciju koja odgovara njihovim zaslugama. Konceptualno i moralno, meritokracija se predstavlja kao suprotnost sustavima poput nasljedne aristokracije, u kojoj je nečiji društveni položaj određen lutrijom rođenja. U meritokraciji, bogatstvo i privilegije su naknada za zasluge, a ne slučajna, neočekivana dobit prouzrokovana vanjskim događajima.

Nastavi čitati “Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna” →

Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

„Tvrđava Jajce i nakon 620 godina stoji kao simbol grada i nijemi svjedok burne historije“, o kraljevskom gradu započinje razgovor Slavica Drmić, nastavnica historije u osnovnoj školi „Jajce“ iz Kruščice.

Nastavi čitati “Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti” →

Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.

Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →