Šest razloga zašto su prosvjedi važni za demokraciju

Zašto je prosvjed toliko važan, temeljan za ljudska prava i demokratsko društvo? Ovo je šest osnovnih razloga zašto moramo ostvariti i zaštititi pravo na prosvjed.

1. Ljudi shvate da nisu sami

Jedan od načina na koji establišment održava svoju moć jest stvaranje dominantnog diskursa iz kojeg su isključeni stavovi disidenata. Ako ljudi misle drugačije mogu se osjećati izolirano, marginalizirano i nemoćno. Javne demonstracije i marševi osnažuju ljude i pokazuju im da postoje tisuće ljudi koji misle isto.

Nastavi čitati “Šest razloga zašto su prosvjedi važni za demokraciju”

Pod prijetnjom zaborava

U trenutku u kojem je budućnost Internet Archivea ugrožena, bitno je podsjetiti se na njegovu neprocjenjivu ulogu u očuvanju naše digitalne prošlosti

Zbog neizvjesne pravne situacije u kojoj se trenutačno nalazi, Internet Archive pozvao je širu javnost da iskaže svoju podršku potpisivanjem otvorenog pisma upućenog tužiteljima čije potraživanje od nevjerojatnih 700 milijuna američkih dolara dovodi u pitanje opstanak dugovječne digitalne knjižnice i arhiva. Parnica u pitanju pokrenuta je još 2023. godine, kada je koalicija velikih diskografskih kuća – među kojima su i divovi poput Universal Media Groupa i Sony Music Entertainmenta – tužila Internet Archive zbog kršenja autorskih prava u sklopu njegova projekta The Great 78.

Nastavi čitati “Pod prijetnjom zaborava”

O izraelskoj blokadi Gaze: glad kao oružje rata

Sramotno. To je riječ koju je Gideon Sa’ar, izraelski ministar vanjskih poslova, upotrijebio kako bi opisao događanja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) prošlog ponedjeljka. Ujedinjeni narodi zatražili su od suda da utvrdi mora li Izrael dopustiti ulazak humanitarne pomoći u Gazu, dva mjeseca nakon što ju je ponovno prekinuo, neposredno prije propasti sporazuma o primirju. Zalihe nestaju. UNICEF kaže da su tisuće djece već iskusile akutnu pothranjenost.

Sa’arov prigovor je da je Izrael nepravedno meta napada. Odvojeni slučaj međunarodnog kaznenog suda protiv premijera Benjamina Netanyahua i Yoava Gallanta, bivšeg ministra obrane, također se usredotočuje na navodno izgladnjivanje civila. Istina je da je uskraćivanje hrane uobičajeno oružje u ratu, no rijetko je bilo u fokusu međunarodnih pravnih slučajeva, dijelom i zato što je namjeru teško dokazati. Retorika izraelskih dužnosnika, sugerira dr. Boyd van Dijk , stručnjak za Ženevske konvencije, je ono što je to promijenilo.

Nastavi čitati “O izraelskoj blokadi Gaze: glad kao oružje rata”

Trumpu je trebalo stotinu dana da poništi stotinu godina napretka

Američko stoljeće je završilo i krećemo se prema nečem novom, smatra autor i komentator Gabriel Gatehouse. Njegov članak za The Independent ovdje donosimo u skraćenoj verziji.

Administracija Franklina Delana Roosevelta (FDR) prva je upotrijebila proizvoljno mjerilo od stotinu dana za mjerenje svojih ranih postignuća. Usred velike depresije, FDR je kroz Kongres progurao petnaest važnih zakona koji koji su postali okosnica New Deala. Pojačao je moć savezne vlade i koristio je kao defibrilator kako bi šokovima vratio život američkom gospodarstvu. Rooseveltovih prvih stotinu dana bili su dramatični.

New Deal i Drugi svjetski rat stvorili su uvjete za uspon Amerike kao vodeće svjetske supersile. U narednih gotovo stotinu godina, Sjedinjene Države su dominirale svijetom kao nenadmašni globalni div liberalizma, kako ekonomskog tako i društvenog. Međutim, negdje u prvih stotinu dana Trumpovog drugog mandata čini se da je ovo doba završilo.

Nastavi čitati “Trumpu je trebalo stotinu dana da poništi stotinu godina napretka”

Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima

Romi u Bosni i Hercegovini su najbrojnija manjina i najčešće su izloženi predrasudama, diskriminaciji i isključenosti. Jedan od načina kako se dvadestdvogodišnji Almir Agić iz Ilijaša kod Sarajeva bori protiv predrasuda i daje glas onima koji su nevidljivi u društvenim okvirima su poezija i umjetnost.

U zbirci pjesama “Kaktus u polju orhideja” prikazuje unutrašnju borbu između onoga što osjeća i onoga što društvo od njega očekuje, naglašavajući koliko se pojedinci često moraju prilagođavati unaprijed zadanim formama.

Nastavi čitati “Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima”

Papa Franjo: autsajder koji je bio snaga dobra u ovom svijetu

Ne pridržavajući se naloga liječnika da se odmori nakon borbe s dvostrukom upalom pluća, slabašni papa Franjo prošlog je tjedna posjetio rimski zatvor Regina Coeli, gdje je slao poljupce zatvorenicima i proveo pola sata u raspravi s nekim od zatvorenika. Nažalost, ovaj susret na Veliki četvrtak bio je jedan od posljednjih činova njegovog izuzetno radišnog papinstva. Gledajući unatrag, mjesto radnje bilo je posve prikladno.

Tijekom dvanaest godina na stolici svetog Petra, Franjo je na zadivljujući način nastojao preusmjeriti energiju Katoličke crkve na marginalizirane, istovremeno se boreći protiv moći ukorijenjenih interesa. Došavši, kako je sam rekao, “s kraja svijeta”, prvi neeuropski papa modernog doba bio je papa autsajder i to radikalan. Unutar crkve, ovaj Argentinac ponekad je bio oštar i izravan kao reformator; izvan crkve, bio je važan saveznik visokog profila koji se borio za progresivne ciljeve.

Nastavi čitati “Papa Franjo: autsajder koji je bio snaga dobra u ovom svijetu”

Strašno lice J. D. Vancea pred papom Franjom

Umro je papa Franjo – kakvo olakšanje! Nema danas više nikoga tko bi o pravima najugroženijih, o „univerzalnom bratstvu“, o migrantima i migrantskoj politici s tako visokoga mjesta, riječima koje ne mogu da se ne čuju po cijelom planetu istoga časa kad su izgovorene – zanovijetao, kvario raspoloženje moćnicima današnjega skandalozno nepravednoga poretka. Tko ima uši, mogao je čuti huk gromoglasnog odahnuća diljem meridijana i paralela slavne napredne civilizacije.

Nastavi čitati “Strašno lice J. D. Vancea pred papom Franjom”

Kriza demokracije u Turskoj: preplitanje religije, moći i represije

Uhićenje gradonačelnika Istanbula Ekrema İmamoğlua 19. ožujka stavilo je u središte pozornosti stanje demokracije u Turskoj. Ovaj čin označava moguću prekretnicu u postupnoj demontaži sekularnih i demokratskih stupova zemlje.

Prilikom svog osnutka 1923., Republika Turska uspostavljena je kao sekularna država pod vodstvom Mustafe Kemala Atatürka. Sekularizam se smatrao ključnim za moderni razvoj budući da je odvojio državne strukture moći od vjerskih vlasti. Međutim, nedavne studije pokazuju da je to razdvajanje oslabilo otkako je Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine.

Nastavi čitati “Kriza demokracije u Turskoj: preplitanje religije, moći i represije”

NA TROJANSKOM KONJU: Da li je za SDA i DF trojka veći problem od Dodikovog separatizma?

Očajnička akcija samospašavanja koju proteklih tjedana provodi Milorad Dodik za nuspojavu je imala i to da su još jednom na čistac istjerane i Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF).

Ove dvije stranke, koje si vole tepati da su “probosanske snage” i kojima su u svakom trenutku puna usta države i patriotizma, trenutnu situaciju prvenstveno koriste za politički obračun s trojkom, kojoj nikako ne mogu oprostiti što ih je uklonila iz državne vlasti, odnosno vlasti u Federaciji BiH.

Nastavi čitati “NA TROJANSKOM KONJU: Da li je za SDA i DF trojka veći problem od Dodikovog separatizma?”

Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?

Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana je kao bogatstvo discipline, nasuprot jedinstvenosti paradigmi karakterističnoj za prirodne znanosti. No, umjesto da se potakne dijalog među paradigmama te da se nastavi s pokušajima sinteze osnovnih polazišta u sociologiji, prevladao je stav da je potrebno prihvatiti njihovu međusobnu nekompatibilnost.

Nastavi čitati “Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?”

Trumpove carine su monstruozno glup i posljedičan čin

Za već ugroženi globalni trgovinski sustav, ovo je kao da se asteroid srušio na planet i uništio sve što je dotad postojalo. Uz jednu važnu razliku: da se radi o asteroidu, katastrofa bi barem bila uzrokovana nekontroliranim kozmičkim silama. Nasuprot tome, ovaj napad na svjetsku trgovinu potpuno je namjeran čin koji su poduzeli jedan čovjek i jedna nacija.

Nastavi čitati “Trumpove carine su monstruozno glup i posljedičan čin”

Sloboda govora

Jesmo li već odustali od toga da smijemo javno izreći naše mišljenje, premda možda toga još nismo svjesni te čeka li nas uskoro neka „sretna“ distopija? Proteklih se dana zakuhalo oko slobode govora, a pod udarom sve žešćih kritika se našao i američki predsjednik Donald Trump jer je bilo samo pitanje vremena kada će se rasplinuti njegove priče o „ukidanju svake cenzure“. Hvalili su se Trump i njegovi da su spasitelji slobode govora, izražavanja i mišljenja, da su zaustavili političke oponente u uvođenju jednoumlja, no cijela im priča pomalo pada u vodu nakon nekoliko poteza koji ukazuju na njihove sasvim pristrane kriterije.

Nastavi čitati “Sloboda govora”

Nova njemačka koalicija: vrijeme je za “radikalni centar”

Prva vlada “velike koalicije” u poslijeratnoj povijesti Njemačke formirana je 1966. kako bi se uhvatila u koštac s neočekivanim gospodarskim padom, zbog zabrinutosti oko novonastale neonacističke krajnje desnice. Gotovo šest desetljeća kasnije, dok se Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Socijaldemokratska stranka (SPD) spremaju udružiti snage po peti put, nakon prijevremenih izbora u veljači, okolnosti su naizgled slične. Međutim, razmjeri izazova, i osjećaj ugroženosti, različitog su kalibra.

Nastavi čitati “Nova njemačka koalicija: vrijeme je za “radikalni centar””

DRŽI VODU DOK MAJSTORI ODU: Čović blefira podršku institucijama jer ako pusti Dodika utopiće se i on

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je, politički gledano, kao oni muškarci koje supruga uhvati in flagranti u krevetu s drugom ženom, a oni onda kažu: “Draga, ovo nije ono što misliš.”

Čović je uvijek spreman ljude, a naročito bosanskohercegovačke Hrvate, uvjeravati da ne vjeruju vlastitim očima, već njemu. Pored toga je maher ispraznog blagoglagoljenja, pa će pričati pola sata a da ne izgovori išta vrijedno pamćenja.

Tako Čović pretežito postupa i u novoj krizi u Bosni i Hercegovini koju je svojim antiustavnim mahnitanjem izazvao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, njegov dugogodišnji partner.

Nastavi čitati “DRŽI VODU DOK MAJSTORI ODU: Čović blefira podršku institucijama jer ako pusti Dodika utopiće se i on”

Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u

Ivan Lovrenović je gostovao u emisiji Razgovor s razlogom na HTV-u i dao niz zanimljivih opažanja. Zašto baš sada, objasnio je na svojoj stranici:

“Ponudu za razgovor u autorskoj emisiji Razgovor s razlogom, koju priprema i vodi Morana Kasapović, dobio sam od autorice prije godinu dana, nakon izlaska iz štampe romana U sjeni fantoma. Mogućnost da se taj susret i razgovor obavi pojavila se stjecajem okolnosti u februaru ove godine, kada je u Zagrebu u Galeriji Kontura bila organizirana tribina o knjizi Bosanski križ. Nadgrobna skulptura iz razdoblja turske vlasti, i postavljena izložba fotografija Josipa Lovrenovića iz ciklusa Bosanski križ.”

Razgovor možete pogledati na linku dolje.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u”