Autor: Digitalna demokracija

NA TROJANSKOM KONJU: Da li je za SDA i DF trojka veći problem od Dodikovog separatizma?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Očajnička akcija samospašavanja koju proteklih tjedana provodi Milorad Dodik za nuspojavu je imala i to da su još jednom na čistac istjerane i Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF).

Ove dvije stranke, koje si vole tepati da su “probosanske snage” i kojima su u svakom trenutku puna usta države i patriotizma, trenutnu situaciju prvenstveno koriste za politički obračun s trojkom, kojoj nikako ne mogu oprostiti što ih je uklonila iz državne vlasti, odnosno vlasti u Federaciji BiH.

Nastavi čitati “NA TROJANSKOM KONJU: Da li je za SDA i DF trojka veći problem od Dodikovog separatizma?” →

Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana je kao bogatstvo discipline, nasuprot jedinstvenosti paradigmi karakterističnoj za prirodne znanosti. No, umjesto da se potakne dijalog među paradigmama te da se nastavi s pokušajima sinteze osnovnih polazišta u sociologiji, prevladao je stav da je potrebno prihvatiti njihovu međusobnu nekompatibilnost.

Nastavi čitati “Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?” →

Trumpove carine su monstruozno glup i posljedičan čin

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za već ugroženi globalni trgovinski sustav, ovo je kao da se asteroid srušio na planet i uništio sve što je dotad postojalo. Uz jednu važnu razliku: da se radi o asteroidu, katastrofa bi barem bila uzrokovana nekontroliranim kozmičkim silama. Nasuprot tome, ovaj napad na svjetsku trgovinu potpuno je namjeran čin koji su poduzeli jedan čovjek i jedna nacija.

Nastavi čitati “Trumpove carine su monstruozno glup i posljedičan čin” →

Sloboda govora

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jesmo li već odustali od toga da smijemo javno izreći naše mišljenje, premda možda toga još nismo svjesni te čeka li nas uskoro neka „sretna“ distopija? Proteklih se dana zakuhalo oko slobode govora, a pod udarom sve žešćih kritika se našao i američki predsjednik Donald Trump jer je bilo samo pitanje vremena kada će se rasplinuti njegove priče o „ukidanju svake cenzure“. Hvalili su se Trump i njegovi da su spasitelji slobode govora, izražavanja i mišljenja, da su zaustavili političke oponente u uvođenju jednoumlja, no cijela im priča pomalo pada u vodu nakon nekoliko poteza koji ukazuju na njihove sasvim pristrane kriterije.

Nastavi čitati “Sloboda govora” →

Nova njemačka koalicija: vrijeme je za “radikalni centar”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prva vlada “velike koalicije” u poslijeratnoj povijesti Njemačke formirana je 1966. kako bi se uhvatila u koštac s neočekivanim gospodarskim padom, zbog zabrinutosti oko novonastale neonacističke krajnje desnice. Gotovo šest desetljeća kasnije, dok se Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Socijaldemokratska stranka (SPD) spremaju udružiti snage po peti put, nakon prijevremenih izbora u veljači, okolnosti su naizgled slične. Međutim, razmjeri izazova, i osjećaj ugroženosti, različitog su kalibra.

Nastavi čitati “Nova njemačka koalicija: vrijeme je za “radikalni centar”” →

DRŽI VODU DOK MAJSTORI ODU: Čović blefira podršku institucijama jer ako pusti Dodika utopiće se i on

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je, politički gledano, kao oni muškarci koje supruga uhvati in flagranti u krevetu s drugom ženom, a oni onda kažu: “Draga, ovo nije ono što misliš.”

Čović je uvijek spreman ljude, a naročito bosanskohercegovačke Hrvate, uvjeravati da ne vjeruju vlastitim očima, već njemu. Pored toga je maher ispraznog blagoglagoljenja, pa će pričati pola sata a da ne izgovori išta vrijedno pamćenja.

Tako Čović pretežito postupa i u novoj krizi u Bosni i Hercegovini koju je svojim antiustavnim mahnitanjem izazvao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, njegov dugogodišnji partner.

Nastavi čitati “DRŽI VODU DOK MAJSTORI ODU: Čović blefira podršku institucijama jer ako pusti Dodika utopiće se i on” →

Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ivan Lovrenović je gostovao u emisiji Razgovor s razlogom na HTV-u i dao niz zanimljivih opažanja. Zašto baš sada, objasnio je na svojoj stranici:

“Ponudu za razgovor u autorskoj emisiji Razgovor s razlogom, koju priprema i vodi Morana Kasapović, dobio sam od autorice prije godinu dana, nakon izlaska iz štampe romana U sjeni fantoma. Mogućnost da se taj susret i razgovor obavi pojavila se stjecajem okolnosti u februaru ove godine, kada je u Zagrebu u Galeriji Kontura bila organizirana tribina o knjizi Bosanski križ. Nadgrobna skulptura iz razdoblja turske vlasti, i postavljena izložba fotografija Josipa Lovrenovića iz ciklusa Bosanski križ.”

Razgovor možete pogledati na linku dolje.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u” →

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati “Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a” →

Trijumf dobre volje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Čast mi je ugostiti gospodina predsjednika – rekao je na početku Vođa slobodnog svijeta. – Radili smo vrlo naporno i vrlo blisko, zajedno, imali smo malo pregovaranja, mislim da je to ispalo odlično za obje zemlje, ali i za cijeli svijet, ne samo za naše dvije države. Ovo je pomalo uzbudljiv trenutak, mislim da smo prilično blizu dogovora o razmjeni vojne zaštite i nacionalnih resursa. Molim vas, ako želite nešto reći…?

– Hvala vam puno, gospodine predsjedniče – pristojno je odgovorio Vođin gost. – Hvala na pozivu i stvarno se nadam da će ovaj dokument biti prvi korak prema stvarnim sigurnosnim jamstvima za našu zemlju, naše ljude, našu djecu. Danas razumijem što je Europa spremna učiniti i želim raspraviti što ste vi spremni učiniti. Mislim da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo već razgovarali s vama i znamo da je Europa spremna, ali bez vas neće biti spremna biti tako jaka kao što nam treba. Mi možemo pomoći Europi, jer i ona je pomogla nama. Oni su naši prijatelji i stvarno su dali puno, stvarno jesu.

Nastavi čitati “Trijumf dobre volje” →

„Tvrđava“ Meše Selimovića – amblematski znak socijalističkog estetizma i primjer modusa modernističke proze sa junakom apsurdnog iskustva

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na primjeru jezičko-stilskih struktura romana „Tvrđava“ Meše Selimovića ukazivaće se na temeljne postulate poetike socijalističkog estetizma, bez namjere da se pruži sveobuhvatna analiza svih značenja iskazanih ovim romanom. Djelo pripada kategoriji romana koji su modelovani oko tzv. junaka apsurdnog iskustva koji je utemeljio Ivo Andrić u „Prokletoj avliji“, a koji su dalje, između ostalih, uobličavali Mihailo Lalić u „Lelejskoj gori“, Ranko Marinković u „Kiklopu“, Slobodan Novak u „Mirisi zlato i tamjan“ i Vladan Desnica u „Proljeće Ivana Galeba“ (Kazaz 2010, 40). Dakle, Selimovićev roman posmatra se kao amblematski znak čitave poetike socijalističkog estetizma, ali i kao primjer za potkategoriju unutar ove poetike koja je, prema Kazazu, nazvana „romani modelovani oko junaka apsurdnog iskustva“.

Nastavi čitati “„Tvrđava“ Meše Selimovića – amblematski znak socijalističkog estetizma i primjer modusa modernističke proze sa junakom apsurdnog iskustva” →

Pomaže li Trump da se Europa ujedini?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Minna Alander, suradnica, Chatham House; nerezidentna suradnica, CEPA; viša suradnica, Frivärl. Specijalizirala se za sigurnost u sjevernoj Europi, nordijsku obrambenu suradnju, sigurnost na Arktiku, NATO, hibridno ratovanje, te njemačku i finsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Na svome blogu objavila je članak o Trumpu i njegovom utjecaju na Europu, koji ovdje prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Prvo pravilo međunarodne politike trebalo bi biti: nikad ne vjeruj vlastitoj propagandi. Vladimir Putin povjerovao je u svoju pa je prije tri godine smatrao da je došao pravi trenutak da započne sveobuhvatni rat protiv jedne od najvećih europskih zemalja. S druge strane, Trump i njegovi ljudi ne uspijevaju shvatiti da Europa nije samo slaba i krotka skupina beskorisnih birokrata, zaraženih “virusom probuđenog uma” (woke, op.prev.), kako je oni vide.

Nastavi čitati “Pomaže li Trump da se Europa ujedini?” →

Podsjećanje na jedan jako zanimljiv projekt: Via Talas, ‘Perfektan dan za banana ribe’

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Danas zaboravljena, grupa Via Talas imala je potencijala uraditi mnogo više. Kako piše Rockomotiva, Sarajevo Disk je 1983. objavio jedini album beogradskog sastava Via Talas pod nazivom “Perfektan dan za banana ribe”.

Via Talas su bili novovalna grupa bas gitariste Bojana Pečara, a vokalna solistica je bila Mira Mijatović, kćerka Cvjetina Mijatovića (političar, obnašao dužnost predsjednika Kolektivnog predsjedništva Jugoslavije od 1980. do 1981. godine). Ostali članovi grupe su bili Dušan Gerzić Gera (saksofon, bubnjevi) i Miško Petrović Plavi (bass, gitara, prateći vokal).

Nastavi čitati “Podsjećanje na jedan jako zanimljiv projekt: Via Talas, ‘Perfektan dan za banana ribe’” →

Maske su pale: sada možemo biti ono što uistinu jesmo – zadrti, konzervativni, patrijarhalni i klerikalni

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U svojoj nedovršenoj posljednjoj knjizi, Estetička teorija (Ästhetische Theorie, 1970), Teodor V. Adorno samo sporadično pominje Franca Šuberta. Na prvi pogled, to bi se moglo shvatiti kao znak da Adorno nije pridavao veliki estetski značaj Šubertu. Ipak, u dva od tih rijetkih pasaža u Estetičkoj teoriji u kojima ga pominje, Adorno povezuje upravo Šuberta (od svih kompozitora) s jednom od dvije centralne kategorije svoje filozofije umjetnosti: mimezom.

Nastavi čitati “Maske su pale: sada možemo biti ono što uistinu jesmo – zadrti, konzervativni, patrijarhalni i klerikalni” →

Zapad je gotov, a Europa je ostala sama

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.

Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD Vancea na europsku demokraciju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i njegov sastanak s krajnje desničarskim antieuropskim političkim snagama u Njemačkoj, dali su de Gaulleu za pravo.

Nastavi čitati “Zapad je gotov, a Europa je ostala sama” →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati “Ukrajina i teorija pravednog rata” →