Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Prvo smo izili juvu sa njokima od griza. Onda je mama iznila na stol lešo govedinu i šalšu od pomidori. Mi smo navalili na njupanciju. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Mama je iskobečila oči: „Muko irudova, šta je ovo?“ Onda su odiza drugog brda tuta forca zazvonila zvona sa Gospe od Kadulje i Lavande. Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Tata je zinijo: „Koji je ovo kua?“ Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat”

Porodični ljudi koji mrava ne bi zgazili

Jutros sam si obećala da neću pisati ništa vezano za ovo potpuno odsustvo objektivnosti, razuma i empatije koje se trenutno odvija u susjednoj nam Srbiji, jer moje mišljenje neće promijeniti tuđe nemišljenje niti potaknuti neku produktivnu promjenu. Ali, avaj, u naletu migrenske groznice i količine bijesa koji kulja u meni svaki put kad se javnost dotakne ove teme odlučila sam da ipak ne održim to blaženo obećanje od jutros.

Nastavi čitati “Porodični ljudi koji mrava ne bi zgazili”

Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu

Početkom 17. stoljeća japanski su vladari strahovali da će se zemljom raširiti kršćanstvo, koje su europski misionari nedavno donijeli u južne dijelove zemlje. Kao odgovor, oni su 1603. u praksi izolirali Japan od vanjskog svijeta: Japanci nisu mogli odlaziti, dok je vrlo malo stranaca moglo ući u zemlju. Ovaj period postao je poznat kao japansko Edo razdoblje, a granice su ostale zatvorene gotovo tri stoljeća, do 1868.

Nastavi čitati “Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu”

Mrke tvrđave identiteta

[U prvobitnoj varijanti zapisano prije dvadeset godina, u knjizi Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002]

U razrešavanju bosanskohercegovačkoga nepodnošljivog političkog statusa quo ne može biti ni od kakve pomoći tvrdnja, koja se često čuje, da nacijā u Bosni i Hercegovini nije bilo do polovice XIX vijeka, kao ni nalaz suvremenih historičara i teoretičara da je nacija „mit”, „konstrukt” „zamišljena zajednica”. Manje-više, nacijā u današnjem smislu riječi nije bilo do XIX stoljeća ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i nigdje u Evropi, a velika metodološka važnost i teorijska inovativnost nalaza o naciji kao konstruktu prečesto se devalvira pomodnošću, dogmatičnošću i plitkošću kojom se koristi u dnevnoj upotrebi.

Nastavi čitati “Mrke tvrđave identiteta”

Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom

Tarik Haverić, politolog, publicist, autor nekoliko sjajnih i zapaženih knjiga poput one „Kritika bosanskog uma“ i „Čas lobotomije“, ugledni liberalni intelektualac, u razgovoru za Bljesak.info govori o građanskoj državi i njenom konceptu kako je shvaćaju nacionalne stranke u BiH, fenomenu kulture nekažnjavanja za govor mržnje i šovinizam u javnom prostoru, položaju Ostalih, te nekompetentnoj i korumpiranoj akademskoj zajednici. Haverić kaže kako na našim prostorima glavni politički akteri zapravo ne znaju šta je „građanska država“.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom”

Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen

Prenosimo intervju Nevena Šimića za tjednik Novosti. Razgovaralo se o “posljednjim prosvjedima u Bosni i Hercegovini, budućim očekivanim potezima međunarodne zajednice, perspektivi ljevice i kritici politike službenog Zagreba.”

Nastavi čitati “Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen”

Što je bipolarni poremećaj?

Bipolarni poremećaj predstavlja dvije krajnosti. Za milijune diljem svijeta koji pate od bipolarnog poremećaja, život je razapet između dvije različite stvarnosti: ushićenja i depresije. Što uzrokuje ovaj poremećaj? Može li se liječiti? Helen M. Farrell opisuje uzroke i liječenje bipolarnog poremećaja.

Nastavi čitati “Što je bipolarni poremećaj?”

O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje

Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje”

Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije

Ako i dalje mislite da protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu nisu u službi SDA, da su to  multietnički prosvjedi građana iz cijele BiH, onda ste ili dobro naivni, ili neosvješteni nacionalist, ili pak vrlo niske političke i elementarne inteligencije.

Nastavi čitati “Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije”

Tračanje je dugo bilo neshvaćeno. Evo kako nam može pomoći na poslu i u društvenom životu

Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. No iako bi ga neki otpisali kao neutemeljenu glasinu, trač je ključni dio npr. političkog života, i način na koji svijet funkcionira.

Nastavi čitati “Tračanje je dugo bilo neshvaćeno. Evo kako nam može pomoći na poslu i u društvenom životu”

Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti

Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?

Tko ga se i kada sjeti?

Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti”

Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino

Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.

Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino”

Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje

Antropologinja Margaret Mead tvrdi da je saosjećanje najpouzdaniji znak početka ljudske civilizacije. Prema njenim riječima, taj početak može se vrlo precizno dokazati – kada na drevnim skeletima pronađemo pokušaj liječenja dugačke butne kosti. Antropologinja je tvrdila da liječene kosti nisu pronađene tamo gdje je još uvijek vladao zakon jačega.
Dakle, civilizacija ne počinje onda kada čovjek pronalazi tehnološke metode za lakše preživljavanje, poput navodnjavanja, nego onda kada počinje pomagati drugom čovjeku u nevolji. Onda kada pokaže empatiju…

Nastavi čitati “Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje”

O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje

Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane,  upozorio je UN.

Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje”