Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe

Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.

Zemlja koju kontinuirano prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se riješi ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: ”Gdje počinje Bosna, prestaje logika”. Nažalost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala važnija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati bliži Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.

Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe”

Predstavljamo: Upravljanje pravilima

Zbirka tekstova pod naslovom Upravljanje pravilima ispituje savremene nacionalne i rodne režime/odnose, njihove veze, oblike povezanosti i evoluciju baveći se prije svega stvarnošću Bosne i Hericegovine. Zbirka je vođena uredničkom namjerom da se ponovo osvijetle neka teorijska pitanja, ali i praktični aspekti ovih formi društvene regulacije u njihovim savremenim artikulacijama. Tekstovi tretiraju neke do sada slabo ili gotovo nikako istražene arene u kojima se ove veze manifestiraju i gdje ih se može opažati i podvrgnuti analizi.

Nastavi čitati “Predstavljamo: Upravljanje pravilima”

Tragedija na tragediju

Iako se stvarne razmjere katastrofe tek spoznaju, već sada znamo da je potres koji je pogodio Tursku i Siriju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak bio jedan od najsmrtonosnijih u zadnjih nekoliko desetljeća, i da je odnio tisuće života. Potres magnitude 7,8 po Richteru izuzetno je snažan, a još je opasniji kada pogodi na relativno maloj dubini i kada nakon njega slijedi drugi veliki udar. Ali čak i kad su katastrofe prirodnog podrijetla, njihov učinak jednako je oblikovan ljudskim djelovanjem, prije i nakon, kao i njihovom inherentnom snagom. Siromašni i ranjivi ljudi gotovo uvijek su nerazmjerno pogođeni.

Nastavi čitati “Tragedija na tragediju”

Postoji li istina?

Od samih početaka filozofskog saznanja raspravljalo se o postojanju istine. Svi mi govorimo o istini i svi tražimo istinu. Mi je zahtijevamo, čak i ako ponekad niječemo njeno postojanje. Ovaj će članak pokušati dati drugačiji pogled na ono za što, za sada, vjerujem da je istina. 

Nastavi čitati “Postoji li istina?”

Skupa šutnja

Potpuna zaokupljenost političkih opcija u Bosni i Hercegovini kompleksnim koalicijama i funkcijama nije nikakva novost. Ali u situaciji u kojoj ta zaokupljenost ne jenjava bez obzira na sve više troškove i niži životni standard nije nimalo pretjerano zaključiti da im pripada uloga izravnih suučesnika u procesu osiromašivanja naroda.

Nastavi čitati “Skupa šutnja”

ASIM MUJKIĆ: Sarajevo jeste gdje je uvijek bilo

Ako mislimo o tome kako će početi ono što niko normalan ne želi da se desi, ono što se zlokobno najavljuje sa svih strana, imali smo priliku vidjeti na slučaju sramotnog napada huligana na grupu Beograđana na Ilidži. To će se desiti upravo tako. Kao na Ilidži. Takve stvari počinju bez nekog stvarnog početka, banalno, uostalom kakvo je inače zlo.

Radi mlađih, upravo onih naraštaja kojima pripadaju oni koji su izvršili napad – to su godišta 1995., 1996., 2000., 2003. – treba povodom toga reći, dovoljan je neki „slavljenik“, poneki „ćelo“ s asfalta, srpska zastava kao rekvizit, a onda red naguravanja, sijevanja noževa i mehanizam zla, svježe nauljen, bit će stavljen u pogon. Evo ga u pohode po svoje nove žrtve koje treba prinijeti na oltaru „nacionalnog interesa“.

Nastavi čitati “ASIM MUJKIĆ: Sarajevo jeste gdje je uvijek bilo”

Međunarodni protektorat za BiH? Ili još više nestabilnosti, pa i nasilja?

Bosna i Hercegovina proživljava izrazito negativan period. Nacionalizam raste svugdje, uključujući Sarajevo, čiji politički i medijski mainstream i dalje uvjerava da se radi o tolerantnom i otvorenom gradu.

Toj toleranciji i otvorenosti uvjerili su se gosti iz Srbije prije par dana na Ilidži. Svjedoče joj i kukasti križevi na oglasima Privredne komore Izraela.

Nastavi čitati “Međunarodni protektorat za BiH? Ili još više nestabilnosti, pa i nasilja?”

Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba

Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.

Nastavi čitati “Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.

Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.”

Pelé

Sunčano i vruće ljetno poslijepodne četvrtka u São Paulu zasjenila je tužna vijest, vijest koje su se mnogi ljubitelji nogometa u zemlji i svijetu već neko vrijeme pribojavali. Bolnica Albert Einstein objavila je da je preminuo, u 83. godini života, Edson Arantes do Nascimento, čije smo nogometne majstorije i krasne golove gledali, pamtili i, pojavom youtubea ponovo mogli vidjeti, koga je cio nogometni i nenogometni svijet poznavao pod nadimkom Pelé.

Nastavi čitati “Pelé”

Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore

“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.

Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore”

Četverodnevni radni tjedan povećao bi osobnu dobrobit i produktivnost

Grupa tvrtki koje su isprobale četverodnevni radni tjedan nedavno su izvijestile o povećanom prihodu, s manjim brojem zaposlenika koji uzimaju slobodne dane ili daju otkaz. Iako je lako razumjeti učinak kraćeg tjedna na dobrobit radnika, pozitivni učinci na zaradu i produktivnost tvrtki su iznenađenje, ali ovo istraživanje ga potvrđuje.

Tvrtke su sudjelovale u projektu kojeg je organizirala neprofitna organizacija 4 Day Week Global. Probna četverodnevna radna nedjelja, u kojoj su sudjelovale 33 tvrtke i gotovo 1000 zaposlenika, nije dovela do gubitka plaće za zaposlenike – organizacije su isplaćivale 100%  plaća za 80% radnog vremena. Ali, zaposlenici su također obećali da će uložiti 100% truda za vrijeme kraćeg radnog tjedna.

Nastavi čitati “Četverodnevni radni tjedan povećao bi osobnu dobrobit i produktivnost”

Gdje su političari za svu Bosnu i Hercegovinu?

Korak naprijed, dva koraka nazad. Bez obzira na određene pomake, nakon nedavnih općih izbora teško je oteti se zaključku da je i ovaj put pobijedio nacionalizam, sada normaliziran u cijeloj zemlji.

Iako će SDA, već izvjesno, ostati izvan vlasti u ovome mandatu, druge dvije ispostave, HDZ BiH i SNSD, premoćne su u svojim sredinama. SDA je nadigrana od strane koalicije opozicijskih stranaka koju neformalno predvodi Elmedin Konaković, vješt i inteligentan političar. Nažalost, Milorad Dodik nema takvog suparnika na svom terenu. Dragan Čović ima ga još manje (vidjet ćemo kako će se Mario Kordić pozicionirati u budućnosti), a uz to ima Željka Komšića i “građane” koji mu uvelike olakšavaju izborni i svaki drugi posao.

Nastavi čitati “Gdje su političari za svu Bosnu i Hercegovinu?”

Zidaneov zločin bez kazne, šesnaest godina poslije

Nakon finalne utakmice svjetskoga prvenstva u Njemačkoj 2006. između Italije i Njemačke, na kojoj je Zinedine Zidane udarcem glavom oborio Marca Materazzija, napisao sam mali novinski esej Zidaneov zločin bez kazne.

Razmjere prljavštine i zločinstva na kojemu počiva nogometni spektakl u Kataru velike su do neba. Odavno se zna da se o njima sve zna, pa je veća od njih samo strašna lakoća kojom se preko njih prelazi.

Nastavi čitati “Zidaneov zločin bez kazne, šesnaest godina poslije”

Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude

Životinje podnose temperature unutar određenog raspona. Gornja i donja temperatura ovog raspona nazivaju se kritičnim toplinskim granicama. Ako se ove granice prekorače, životinje se moraju prilagoditi ili migrirati u hladniju klimu.

Međutim, temperature rastu diljem svijeta velikom brzinom. Indikativni za to su rekordni toplinski valovi koji su ovog ljeta zabilježeni diljem Europe. Toplinski valovi poput ovog mogu uzrokovati da temperature redovito prelaze kritične toplinske granice, na taj način ugrožavajući mnoge vrste.

Nastavi čitati “Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude”