Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism””

Filozofija ne može odgovoriti na pitanje: “Kako da živimo?”

Kako da živimo? je ono što se mnogi pitaju u krizi, izbačeni iz normalnih životnih obrazaca. Međutim, ovo pitanje nije uvijek jednostavni zahtjev za izravnim odgovorom koji bismo nekako mogli iščitati iz svijeta oko nas.

Nastavi čitati “Filozofija ne može odgovoriti na pitanje: “Kako da živimo?””

Povratak muzike

Jednom davno reporter sarajevske televizije obilazio je sela u samom korneru Bosne i Hercegovine, pa pod Kozarom zalutao u zabačeni neki zaselak na kraju kaljava puta. Dan-danas pamtim taj kadar, trošnu kolibu sred puste potkozarske visoravni, na samom kraju svega poznatog svijeta, i pred kolibom starca duboko uzorana lica. Jedina njegova veza s ostatkom čovječanstva prastari je mađarski tranzistor Orion, na kojemu, veli, nikad ne sluša vijesti. Njega politika ne zanima, on sluša samo muziku.

– Šta onda slušate, kakvu muziku? – pokroviteljski ga na koncu pita ljubopitljivi reporter. – Koju muziku najviše volite?

– Svaku – jednostavno na to odgovara starac. – Osim glazbe.

Nastavi čitati “Povratak muzike”

Bertrand Russell: poruka budućim generacijama

Bertrand Russell, slavni britanski filozof i društveni kritičar, gostovao je 1959. na BBC-u, u emisiji Face-to-Face. Na kraju razgovora upitan je što bi o životu i stvarima koje je naučio želio poručiti generacijama koje će živjeti za tisuću godina. Ovo je njegov odgovor.   

Nastavi čitati “Bertrand Russell: poruka budućim generacijama”

Za puni doživljaj života, odložite sve uređaje i hodajte

Pješak. Riječ koja se uklapa u najzamornije, dosadne i najmonotonije trenutke života. Ne želimo živjeti pješački život (pedestrian life, op. prev.). Ipak, možda bismo trebali. Mnogi od velikih mislilaca kroz povijest bili su pješaci: Henry David Thoreau i William Wordsworth, Samuel Taylor Coleridge i Walt Whitman, Friedrich Nietzsche i Virginia Woolf, Arthur Rimbaud, Mahatma Gandhi, William James – svi su bili pisci koji su rad svoga uma povezali s ravnomjernim kretanjem svojih stopala. Osjećali su potrebu ustati i pokrenuti se, ostavili bi posao, nataknuli šešir i izašli van u šetnju. Pritom su bili u korak s antipodnim silama kretanja i mirovanja, s poticajem upisanim u zakone prirode.

Nastavi čitati “Za puni doživljaj života, odložite sve uređaje i hodajte”

Fra Stjepan Duvnjak, čovjek koji je znao svoje mjesto

Dva su mjeseca otkako je otišao fra Stjepan Duvnjak. Skoro nije bilo dana da nisam na njega pomislio. Kako nećeš, kad ljúdī, kakav je bio on, u ovome posrnulom i opustjelom vaktu nedostaje kao kruhu soli, da bi bio kruh.

Svojevremeno, kada sam u Svjetlu riječi (za urednikovanja fra Ivana Šarčevića) tražio sažetu „formulu“ duha bosanskoga franjevaštva za naslov teksta, upravo mi je cijela pojava fra Stjepanova ponudila rješenje: vedrina i pregaranje.

Nastavi čitati “Fra Stjepan Duvnjak, čovjek koji je znao svoje mjesto”

Filozofija medijske palanke

U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje bh. novinarstvo. (napušeni fan Branka Kockice, verovatno)

Mediji su ogledalo društva, veli ona poznata i od silne upotrebe ofucana fraza. Medijski prostor u BiH bogato je nalazište i nepresušan izvor političke tabloidnosti i nacional-patriotskih senzacija. Puno je toga na medijskom meniju, valja sve to upratiti. Ali za pasionirane ljubitelje ovakvih sadržaja nema slađeg mazohizma. Najzanimljivije stvari često prođu ispod radara. Nije doduše isključeno da pisac ovih redaka nedovoljno revno prati čudesni svijet bh. medija, odnosno tri ovdašnje političke, intelektualne i medijske iracionalnosti, poznate pod skupnim imenom – bh. javnost. No, uvijek su tu naknadna čitanja da korigiraju propušteno.

Nastavi čitati “Filozofija medijske palanke”

Je li američka demokracija na rubu kolapsa?

Kao Amerikanka rođena u konzervativnoj kršćanskoj obitelji, odrastala sam okružena šovinističkim porukama da živim u “najboljoj zemlji na svijetu”. Ova je poruka dodatno podcrtana u popularnim medijima koje sam smjela konzumirati, kod kuće, u crkvi i u mojoj kršćanskoj školi, gdje se uvođenje učenika u kršćanski nacionalizam proširilo na recitiranje ne jednog već tri zakletve svakog jutra: američkoj zastavi, kršćanskoj zastavi i Bibliji. 

Nastavi čitati “Je li američka demokracija na rubu kolapsa?”

Kazahstan: opasnost pred nama

Koliko god se kriza u Kazahstanu činila groznom, uskoro bi moglo biti i puno gore. Vlasti su u četvrtak izvijestile da su deseci prosvjednika i najmanje 12 pripadnika policije i sigurnosnih snaga poginuli. S obzirom da je internet uvelike blokiran a drugi oblici komunikacije ozbiljno otežani, te s izvješćima o pucnjavi u Almatyju, stvarna bi situacija mogla biti mnogo lošija. Uhićeno je najmanje 2000 prosvjednika. Nakon višednevnih, uglavnom mirnih demonstracija diljem ove goleme zemlje, vladine zgrade su napadnute ili zapaljene u dva grada, a svjedoci u Almatyju izvijestili su o pljački. Stigle su “mirovne trupe” iz vojnog saveza predvođenog Rusijom. 

Nastavi čitati “Kazahstan: opasnost pred nama”

Sramota NDH

Integrirati vlastitu nacionalnu historiju, nanovo i konačno – eto najpreče zadaće koju su sebi zadali svi narodi pokojne Jugoslavije, listom: Slovenci, Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci. I svi to rade jednako ne znajući što s onim nepoželjnim dionicama historije, u kojima obraz voljenoga naroda baš i nije sav bio svijetao. Pa se onda odaju laganju i prefarbavanju tamnoga u svijetlo, ili tamnō jednostavno preskaču kao da ga nije ni bilo. Facit: ništa od integriranja, samo još jedno u dugom nizu sistemskih samoobmanjivanja.

Nastavi čitati “Sramota NDH”

AVET BUSULADŽIĆA NAD ZLATNOM DOLINOM: Sarajevo nije što je nekad bilo

Ako vas na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovedu birači bošnjačke nacionalističke stranke, onda je posljedica da vašu politiku kreira SDA. Ako vam poziciju gradonačelnika Sarajeva omoguće birači skloni desnim bošnjačkim nacionalističkim strankama, onda na spomen ploču za zločine na Kazanima ne možete staviti koji su zločinci to učinili. Ako vam u gradu postoje ulice i škole nazivane po fašistima, onda ne možete za sebe reći da imate multikulturni karakter. Ako kažete da nema više prostora za toleranciju, onda to nije Sarajevo kao što je nekad bilo!

Nastavi čitati “AVET BUSULADŽIĆA NAD ZLATNOM DOLINOM: Sarajevo nije što je nekad bilo”

Studija: Omikron lakše zaobilazi imunitet stečen prethodnom zarazom

Ovo je skraćena verzija razgovora sa znanstvenicima iz južnoafričkog DSI-NRF centra o rezultatima nedavnog istraživanja Omikron varijante koronavirusa.  

Po čemu se Omikron razlikuje od prethodnih varijanti?

Naši ključni nalazi odnose se na rizik od ponovne infekcije.

Nastavi čitati “Studija: Omikron lakše zaobilazi imunitet stečen prethodnom zarazom”

Jedan susret s Muhamedom Filipovićem

Otkako sam u Času lobotomije (2007) na lik i djelo Muhameda Filipovića bacio svjetlo nešto drukčije od onoga u kojem je on volio da se predstavlja, nisam ga često susretao. Ako bi se i dogodilo da se na ulici ne možemo izbjeći, mimoilazili smo se s obostranim neuvažavanjem. Utoliko više sam bio zatečen kada me tog jutra krajem novembra 2018. presreo kod Markala, na Trgu oslobođenja od Alije Izetbegovića. Nezaobilazni šešir, nekakve naočale nalik na sunčane iako je bilo oblačno, i po jedan ceker u svakoj ruci. Upad direktan i agresivan: – A zašto Vi, Haveriću, mene mrzite?

Nastavi čitati “Jedan susret s Muhamedom Filipovićem”