O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje

Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje”

Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije

Ako i dalje mislite da protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu nisu u službi SDA, da su to  multietnički prosvjedi građana iz cijele BiH, onda ste ili dobro naivni, ili neosvješteni nacionalist, ili pak vrlo niske političke i elementarne inteligencije.

Nastavi čitati “Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije”

Tračanje je dugo bilo neshvaćeno. Evo kako nam može pomoći na poslu i u društvenom životu

Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. No iako bi ga neki otpisali kao neutemeljenu glasinu, trač je ključni dio npr. političkog života, i način na koji svijet funkcionira.

Nastavi čitati “Tračanje je dugo bilo neshvaćeno. Evo kako nam može pomoći na poslu i u društvenom životu”

Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti

Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?

Tko ga se i kada sjeti?

Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti”

Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino

Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.

Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino”

Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje

Antropologinja Margaret Mead tvrdi da je saosjećanje najpouzdaniji znak početka ljudske civilizacije. Prema njenim riječima, taj početak može se vrlo precizno dokazati – kada na drevnim skeletima pronađemo pokušaj liječenja dugačke butne kosti. Antropologinja je tvrdila da liječene kosti nisu pronađene tamo gdje je još uvijek vladao zakon jačega.
Dakle, civilizacija ne počinje onda kada čovjek pronalazi tehnološke metode za lakše preživljavanje, poput navodnjavanja, nego onda kada počinje pomagati drugom čovjeku u nevolji. Onda kada pokaže empatiju…

Nastavi čitati “Početak i kraj civilizacije: Saosjećanje”

O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje

Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane,  upozorio je UN.

Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje”

Sjeme kulturnih ratova

Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija štampa pune su članaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Poteškoće s tim raspravama leže u samim početnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je riječ o neoliberalizmu. Neki mu uskraćuju pravo samosvojnog pojma, neki mu izvor vide u klasnoj akciji odozdo, neki u intelektualnom trendu koji je započeo u Mont Pelerinu, a neki u makroekonomskim politikama koje su bile odgovor na konkretne izazove prije četrdesetak godina, a ne realizacija ideoloških sklonosti.

Nastavi čitati “Sjeme kulturnih ratova”

Svijet koji dolazi

Nitko ne može prepoznati sve  aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.

Nastavi čitati “Svijet koji dolazi”

Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju

U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.

Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju”

Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja

Odluka donijeta u prošli petak nije bila iznenađenje. Čak i prije dramatičnog curenja nacrta mišljenja suca Samuela Alita prošlog mjeseca, predviđalo se da će američki vrhovni sud iskoristiti priliku koju je pružio slučaj Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization da poništi odluku donesenu 1973. u predmetu Roe protiv Wadea. To je, naposljetku, bila svrha triju odabira bivšeg predsjednika Trumpa za vrhovni sud, i kulminacija desetljećima duge kampanje antiaborcionista da saveznim državama vrate ovlasti za zabranu postupka. No, objava je ipak bila šok. Globalni utjecaj SAD-a znači da ova odluka o ukidanju ustavnog prava žena na pobačaj odjekuje daleko izvan granica ove države.

Nastavi čitati “Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja”

Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić

Šta se dogodi kada frontmen jedne nacional-šovinističke agende dobije dio lijevog i antinacionalističkog medijskog prostora da pegla svoj politički profil? Dogodi se, recimo, materijal za dobru satiru ili komediografska građa za montipajtonovski tip skeča. Mimo tih literarnih zakonitosti, desi se i da jedan istaknuti proponent spomenute agende, formalno ugodno ušuškan u lijevo-građanski outfit, odista dobije priliku da popegla svoj imidž na mediju koji baštini lijevu i antinacionalističku tradiciju. I tu više nemamo posla s književnom vrstom ili televizijskom komikom, nego sa realnošću koja kazuje da je nacionalistički vrag odnio medijsku šalu. Imamo posla s novinarima koji, vođeni površnošću, golim neznanjem, propagandnim motivima koji fingiraju pluralizam, ili nečim sedamnaestim, ne bitno suvislijim, zbilja ustupe dio lijevog medijskog prostora istaknutom nacionalističkom eksponentu koji simulira građansku uljuđenost.

Nastavi čitati “Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić”

Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama

Tata je sidijo na desnoj strani stola i mrgodijo se. Mama je sidila na livoj strani i mrgodila se. Ja sam sidijo u sredini i snuždijo sam se. Tata je rekao: „Još dvi šetemane do kraja škole, a ti od sedan predmeta imaš četri asa! To je čista katastrofa!“ Mama je rekla: „Lani si od sedan predmeta nakupija pet asi! A priklani si ima najbolji prosjek, šest od sedan!“ Tata je rekao: „Znači, svake godine ideš sve gori i gori!“ Mama je rekla: „Šta si stariji, to si lošiji! Umisto da bude obratno!“ Tata je pitao: „Jel moš bar ovu duju iz prirode ispravit u asa? Da si spustiš prosjek?“ Ja sam pitao: „Kako ću je ispravit?“ Tata je rekao: „Pa pitaj učiteljicu da te pita za lošiju ocjenu!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama”