Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca imat će duboke posljedice po mir u Europi. Iako je ova tema donekle skrajnuta zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog situacije u Gazi, napetosti na Balkanu naglo su porasle posljednjih mjeseci. Ako Srbi ponovno izaberu SNS, vjerojatnost regionalnog sukoba će se povećati.
Nastavi čitati “Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi” →
Dobra večer, ja se ispričavam.”
“Jebat ću ti majku.”
“Molim vas malu pomoć.”
“Šta snimaš koju pičku materinu?”
“Ja se ispričavam što smetam.”
“Ma boli me kurac, ajde bježi od mene!”
Nastavi čitati “Naši dečki” →
Video pomoćni sudac (VAR) uveden je u nogomet kako bi se smanjio broj kontroverznih odluka. Mnogi navijači, s dobrim razlogom, misle da se dogodilo suprotno, unatoč intuitivnoj, stručnoj prosudbi sudaca koja je potpomognuta asistentima koji snimke gledaju i analiziraju izvan terena. Jedan dužnosnik VAR-a Lige prvaka smijenjen je nakon sporne odluke o penalu u Newcastleu. Sudačke odluke sada su toliko loše, ustvrdio je jedan menadžer, da su utjecale na ugled i karijere.
Nastavi čitati “VAR: sporija, duža i pravednija utakmica možda i nije ono što ljubitelji nogometa žele” →
Klimatske promjene predstavljaju društvenu prijetnju same po sebi, ali smatra se i da umnogostručuju rizik od drugih prijetnji (eng. threat multiplier), poput sukoba, migracija i sigurnosnih prijetnji. Međutim, iako se često tvrdi kako klimatska kriza uzrokuje sukobe ili dovodi do migracija, međusobnu direktnu uzročno-posljedičnu povezanost svih tih kompleksnih procesa nije tako lako odrediti.
Nastavi čitati “Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima: Što znamo, a što ne znamo?” →
Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.
Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.
Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.
Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”” →
Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.
Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici” →
„Kako je neko kao što si ti postao to što si ti postala“? Ovo pitanje postavlja Cary Grant svojoj partnerici Evi Marie Saint u filmu „Sjever-sjeverozapad“ Alfreda Hitchcocka. Saintova je tipična Hitchcockova fatalna plavuša sa tajnom, lijepa, zavodljiva, šarmantna, inteligentna, a istovremeno i opasna, prijetvorna, nepredvidiva, neukrotiva.
Nastavi čitati “PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?” →
U ljeto 1935. fizičari Albert Einstein i Erwin Schrödinger vodili su bogatu, višestranu i ponekad neprijatnu prepisku o implikacijama nove teorije kvantne mehanike. Fokus njihove brige bio je ono što je Schrödinger kasnije nazvao zapletenost: nemogućnost neovisnog opisivanja dvaju kvantnih sustava ili čestica nakon međusobne interakcije.
Nastavi čitati “Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme” →
LEKTIRA
Izraelski ministar obrazovanja predložio je 2000. godine da se u školski program uvrsti poezija pjesnika Mahmouda Darwisha, kako bi se djeci približila palestinska kultura. Tadašnji izraelski premijer Ehud Barak rekao je da zemlja još uvijek nije spremna za to.
Darwish je preminuo 2008. godine, u egzilu u Teksasu, hiljadama kilometara udaljen od Palestine. Mnogo više od toga, današnji Izrael udaljen je od njegove poezije.
Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.
El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.
Nastavi čitati “Zlo antisemitizma i islamofobije” →
Jasmina Alić-Zec i Siniša Zec upoznali su se putem društvene mreže Facebook i već na prvoj kafi koja je trajala pet ili šest sati shvatili su da imaju dosta toga sličnog, od načina oblačenja do slušanja iste vrste muzike, zaljubljenosti u prirodu i tako dalje. Iako ih društvo percipira kao Bošnjakinju i Hrvata, oni se tako ne osjećaju i to nije omelo njihovu ljubavnu priču, koja je krunisana brakom u Tuzli, gdje žive sa kćerkicom Iris.
Nastavi čitati “Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“” →
Kako sam već ranije pisao, imena ulica, trgova ili spomenika obično koristimo za orijentaciju u urbanom prostoru. U Sarajevu se obično nalazimo ispred Katedrale, kod Tete razapete, kod Vječne vatre, u Zagrebu i Beogradu kod konja (odnedavno, i Sarajevo svog konja za utrku ima), u Ljubljani na Prešercu i sl. Ova imenovanja su prvenstveno administrativni potez sa ciljem identifikacije prostora i radi lakše prostorne orijentacije, ali ona, kao i sve drugo, nisu oslobođena od (dominantne, preovladavajuće) ideologije. Kako u knjizi Ulice moga grada ističe Dunja Rihtman-Auguštin, imenovanja uvijek zavise od političkih ideologija i političke moći. Time se u gradski tekst upisuje historija, geografija, mitologija, gradeći tako identitet stanovnika i posjetilaca. Ovaj proces se u modernoj historiji odlikuje sa manje lokalizama u imenima, i sa sve većim prisustvom nacionalne – službene ideologije.
Nastavi čitati “Most kod Vijećnice pred tužnim izborom” →
Po svim političkim i ideološkim oznakama, trenutni sukob na Bliskom istoku je sudar dva kleronacionalizma umočena u krv i tlo.
Palestinski je određen islamizmom i antisemitizmom, dok izraelski oblikuju cionizam i islamofobija. Najvažniji ideološki saveznici i partneri jednih i drugih su iranske mule i američki evanđelisti, dvije smjene iste straže radikalne desnice.
Ostatak desnice je jednako jasno podijeljen po toj liniji.
Nastavi čitati “Ljevica kojoj krvare desni” →
Razgovori s Borisom Dežulovićem, slagali se s njim ili ne oko mnogih tema koje se ovdje obrađuju, zanimljivi su, i zabavni. Često s elementima britko-sarkastičnog, pomalo alanfordovskog humora, što ovdje možete vidjeti u dijelu u kojem se zahvaljuje Zoranu Milanoviću na pomoći.
Nastavi čitati “Razgovor s razlogom: Boris Dežulović” →
O ratu koji je počeo prošle subote ispisano je već mnogo kolumni i snimljeno televizijskih priloga. Nažalost, količina ostrašćenosti i mržnje, među narodima i simpatizerima sa strane, garancija su da će ova strašna tragedija vjerojatno postati još mnogo gora. Hamas je počinio zvjerske zločine nad bespomoćnim civilima. Izraelske vlasti ne traže pravdu, nego sprovode osvetu i kolektivno kažnjavaju nedužne stanovnike Gaze.
Nastavi čitati “Jedna misao o Izraelu i Palestini” →
digitalnademokracija.com