Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?
Tko ga se i kada sjeti?
Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti” →
Kako od Hrvatske napraviti uspješnu zemlju sretnih ljudi? Državu u kojoj domaći ljudi žele živjeti, u koju se stranci žele doseliti, i u koju se dijaspora želi vratiti, ne po odlasku u mirovinu nego u naponu snage? S HDZ-om na vlasti to je teško ili nemoguće.
Nastavi čitati “S HDZ-om nema sretne i uspješne države” →
Zagrebački SDP podnio je prošli tjedan prijedlog Skupštini grada Zagreba da se sadašnjem Trgu Republike Hrvatske vrati prethodno njegovo ime, odbačeno prije šest godina – Trg maršala Tita. Bila je to možda i zgodna prilika da se na urudžbiranih pet, a gusto otipkanih stranica prijedloga, napomene ponešto relevantno o zacijelo najutjecajnijoj ovdašnjoj povijesnoj ličnosti, ali cijenimo da je ta mogućnost ispuštena, i ne samo to. S rezignacijom konstatiramo da je SDP ovime nanio štetu uspomeni na Josipa Broza veću i ozbiljniju od one za koju se 2016. godine u istoj skupštini pobrinuo Zlatko Hasanbegović.
Nastavi čitati “Tito i rešeto” →
Hrvatski politički život posljednjih nekoliko godina obilježava jedna “enigma”. Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića niže debakl za debaklom, većina ministara završava svoje mandate prerano zbog afera, ali i dalje ju krasi prilična stabilnost. Mogu dežurni čuvari političkog bontona ponavljati do besvijesti kako bi u “normalnim državama” vlada pala i nakon manjih i beznačajnijih afera, ali ništa se promijeniti neće. Razlog nisu “Pupovčeve ruke” ni biračima svojstvena tolerancija korupcije. Razlog se krije u idejnoj i političkoj nemoći opozicije.
Nastavi čitati “Zašto bi mnogi željeli da je Plenković autokrat?” →
Bez obzira na to kako se završe prijevremeni izbori za gradonačelnika Splita, dogodila se važna stvar, skoro bez presedana. Jedan političar dao je ostavku, bez da ga je itko na to tjerao.
Nastavi čitati “Ivica Puljak podiže standarde bavljenja politikom u Hrvatskoj” →
Za vrijeme bivšeg lidera, SDP je bio beskrajno neuvjerljiv kao alternativa vlasti, te bio, nažalost, i pomalo smiješan. Nije bilo nikakve šanse da ozbiljnije uzdrmaju HDZ, a pogotovo ne Andreja Plenkovića.
Dolaskom Peđe Grbina na čelo stranke, SDP je dobio lidera koji je daleko ozbiljniji takmac. U kontekstu ranijih dešavanja u toj stranci, ovo samo po sebi nije veliko postignuće nego prije jedan povratak u normalu.
Nastavi čitati “Peđa Grbin je ozbiljan protivnik i potencijalni premijer” →
Svaka promjena je korak naprijed u odnosu na dvadeset godina vladavine Milana Bandića. Provincijalizacija i klijentelizam mogli bi dugoročno ostaviti traga ukoliko se ne ide u radikalne, korjenite promjene.
Kako stvari stoje, Tomislav Tomašević je favorit da bude osoba koja će uvesti i implementirati te promjene. Naravno, predstoji drugi krug izbora i sve je još uvijek moguće.
To je veliki izazov za osobu bez konkretnog iskustva vladanja i bez razgranate stranačke mreže.
Nastavi čitati “Zagrebu treba jak zaokret” →
Ako niste zadovoljni postojećim stanjem, glasate za promjene. Ljepota demokracije je u ovoj jednostavnoj činjenici.
Na zadnjim općim izborima u Hrvatskoj, zeleno-lijeva koalicija osvojila je sedam mandata u Saboru i nametnula se kao nešto novo u hrvatskoj politici.
Nema sumnje da su se neki članovi ove koalicije, poput Sandre Benčić ili Tomislava Tomaševića, već pokazali kao uspješni političari – u ovom slučaju na lokalnoj razini, kao učinkovita opozicija Milanu Bandiću.
Nastavi čitati “Katarina Peović radi dobar posao – za HDZ” →
Despite undoubtedly poor electoral showing, and despite joy felt by opponents, both from the right and radical left, SDP is still by far the largest and most important party of the left or centre-left in Croatia. This will remain the case, but changes are urgently needed. Nastavi čitati “SDP needs to wake up, urgently” →
Usprkos nesumnjivo lošem izbornom rezultatu, te naslađivanju ideoloških protivnika, kako s tvrde desnice tako i s radikalne ljevice, SDP je i dalje uvjerljivo najveća i najvažnija stranka ljevice-lijevoga centra. Tako će i ostati, ali promjene su hitno potrebne. Nastavi čitati “SDP se treba probuditi, pod hitno” →
Niti 24 sata od zatvaranja birališta Andrej Plenković, aktualni predsjednik Vlade i prema izbornim rezultatima ponovni mandatar, postigao je usmeni dogovor o sastavljanju nove vlade. Podržat će ga osam zastupnika manjina u Saboru te po jedan zastupnik HNS-a Predraga Štromara i Reformista Radimira Čačića (N1). Nastavi čitati “Plenković ponovio Sanaderove izborne uspjehe, ali s puno manje glasova” →
Ako porazgovarate s ljudima u svojoj blizini ili pročešljate statuse i komentare na društvenim mrežama, mogli biste zaključiti da je, prema općeprihvaćenom stajalištu, politika kaljuža, a političari zlikovci. Međutim, nakon stava “svi su oni isti” koji ne samo da je pogrešan, već i opasan – opreka MI vs ONI druga je najveća zabluda od koje mnogi od nas pate. Dobro bi zato bilo prisjetiti se (redovito, a pogotovo pred izbore) da političari nisu neko mistično Drugo, da nisu pali s Marsa niti nam ih je netko nametnuo. Pogledajte lijevo i desno od sebe. Zatim pogledajte u ogledalo. Oni su mi. Odnosno, mi smo oni, ako vam je tako draže. Nastavi čitati “Jesu li političari ogledalo naroda?” →
Postoji li sumorniji vid intelektualne bijede od onoga kad vlastitu biografiju nosiš kao nož u leđima? Gorko pitanje otvoreno je nastupom Nina Raspudića u emisiji ‘Nedjeljom u dva’: bio je to očajnički pokušaj budućeg političara da izmašta postojanje intelektualne i moralne dosljednosti u svojoj ličnosti Nastavi čitati “Ne-idiotizam” →
Nakon čitanja programa Domovinskog pokreta teško se oteti dojmu da – kako god se reformirala i reorganizirala – ekstremna desnica u Hrvatskoj se još uvijek uglavnom svodi na obećanje da će proteći med i mlijeko: samo kad dovoljno napakostimo Srbima i pederima. Nastavi čitati “Što nam nudi Miroslav Škoro?” →
Dolaskom COVID-a 19 (koronavirusa ) u Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je dopunu Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno Novelu. Na taj način Vlada je izbjegla korištenje članka 17. Ustava Republike Hrvatske te iskoristila članak 16. koji glasi :
‘’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.’’ Nastavi čitati “Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19” →
digitalnademokracija.com