Nakon zagrebačke promocije koju je koncem siječnja organiziralo Društvo hrvatskih književnika, i u Mostaru je 17. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena knjiga In vino libertas. Autobiografski zapisi iz Haaga presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića.
Nastavi čitati “Bizarna mostarska večer” →
Nakon odluka o regulaciji privremenog rada, uvođenja zatvorskih kazni za molitelje ispred klinika koje obavljaju pobačaje, uvođenja temeljnog dohotka i pokušaja da se svi platformski radnici klasificiraju kao redovno zaposleni, Španjolska je donijela još jednu inspirativnu odluku: subvencionirane odmore za umirovljenike.
Nastavi čitati “Španjolska uvela subvencionirana putovanja za starije” →
Jako zanimljiv razgovor obavio je i objavio Lado Tomičić s Miljenkom Jergovićem. Izgleda da nije bilo tabu tema, a iz mnoštva njih izdvajaju se one “o politici u Hrvatskoj i BiH, bezosjećajnosti za drugoga, izgonu Ive Andrića iz hrvatske književnosti, genijalnosti Emira Kusturice, mitovima o Sarajevu, vlastitom položaju u ovdašnjim kulturama, istupanju iz PEN-a BiH, ali i o Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984, te Sarajevskom procesu godinu dana ranije”.
Nastavi čitati “Možeš ljude prognati iz svoje kulture, ali računaj da će to biti trajno” →
Imamo li pravo vjerovati u što god želimo? Ovo navodno pravo često se koristi kao zadnje utočište namjernih neznalica, osoba koje su stjerane u kut dokazima ali tvrde: “Vjerujem da su klimatske promjene obmana, što god bilo tko drugi rekao, i imam pravo vjerovati u to!” Međutim, postoji li takvo pravo?
Nastavi čitati “Nemate pravo vjerovati što god želite” →
U izdanju sarajevske “Dobre knjige“ izašlo je djelo njemačkog teologa i filozofa Hansa Künga Islam, prošlost, sadašnjost, budućnost. Djelo je s njemačkog preveo profesor Avdija Alibašić, filozof, historičar i germanist. Predgovor je napisao Enes Karić.
Nastavi čitati “Dijaloški prinosi Hansa Künga” →
Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.
Nastavi čitati “Romski jezik kao čuvar identiteta” →
U medijima u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tretira se pomalo u rukavicama. Dijelom je to zato što je sposoban i smiren u javnim nastupima pa ga je teže optužiti za sirovi populizam Milorada Dodika, Željka Komšića i sličnih. A dijelom je u pitanju i politička računica, pa ga mediji odani svojim političkim moćnicima (osim SDFA medija, koji su i dalje frustrirani zbog gubitka vlasti) ne diraju previše jer u bh. političkoj slagalici HDZ je praktično neizbježan u sastavljanju vlasti na federalnoj i državnoj razini.
Nastavi čitati “Dobro je da je Dragan Čović prozvan “ →
Prvi singl traje 57 sekundi. I zanimljiv je.
Zagrebačka new wave/power pop/synth punk grupa spotom za pjesmu Andy Kaufman Is Not My Dad najavljuje album prvijenac.
Nastavi čitati “The Hahas and the Blablas prvim singlom najavljuju album prvijenac” →
Čini se da desničarski populisti uživaju porast podrške diljem zapadnog svijeta. Za one koji ne podržavaju ove stranke, njihova privlačnost može biti zbunjujuća i uznemirujuća. Čini se da populisti igraju na strahove, i da nude pomalo trivijalne odgovore na teška pitanja. Međutim, matematika ljudskog zaključivanja i spoznaje može nam pomoći da shvatimo što ovu populističku formulu čini dobitnom.
Nastavi čitati “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost” →
Dugo vremena Bosna i Hercegovina nije bila predmet suštinskog interesa tzv. međunarodne zajednice i Europske unije kao njenog bitnog dijela. Dijelom je to bilo zato što je svima bilo jasno da je i onaj ulazak Hrvatske u EU iz 2013. godine jedva prošao i da su svi tada znali da je posljednji za jedan duži period, a dijelom i zbog toga što je Europska unija bila uvjerena da će se stvari u Bosni i Hercegovini razvijati progresivno po inerciji, po činjenici prisustva Visokog predstavnika i međunarodnih diplomata s bitnom ulogom u njoj, a na koncu dijelom i zbog toga što ovakva vrsta međuetničke distanciranosti kakva je sada, nije bila toliko izražena, niti je izgledalo kako je izgledan novi ratni sukob ili ovolika blokiranost zemlje, odnosno države i njezinih funkcija. Zbog toga su u Bosnu i Hercegovini dolazili ljudi iz trećeg ešalona diplomacije, a čak kad bi i oni nakon dugih godina uvidjeli u kolikoj su zemlja i društvo blokadi, obično bi to obznanili svijetu i vlastitim poslodavcima onda kad bi bilo dobrano kasno i kad više nisu zauzimali poziciju Visokog predstavnika.
Nastavi čitati “Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna” →
Svaki posljednji koncert je tužan. Posebno je to tako iz naše, naknadne perspektive, te ako ni sami sudionici nisu znali da se radi o zadnjem nastupu. Stjecajem tužnih okolnosti stvari se neminovno završe, i to je to.
Datum je 12.6.2009. i Beastie Boys nastupaju kao glavna atrakcija na Bonnaroo Festivalu. Ispostavilo se da je to bio njihov posljednji koncert. Pet tjedana nakon fenomenalnog nastupa, Adam “MCA” Yauch potvrdio je da mu je dijagnosticirana teška bolest, od koje je preminuo tri godine kasnije.
Nastavi čitati “Beastie Boys, posljednji koncert” →
2024. bit će najveća godina ikada za demokraciju. U ovom povijesnom trenutku, preko četiri milijarde ljudi, što je više od polovice svjetske populacije u više od 40 zemalja, izaći će na izbore.
Nacionalni izbori održat će se u Sjedinjenim državama, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Pakistanu, Bangladešu, Tajvanu, Meksiku i Južnoj Africi, da spomenemo samo neke. I Europska unija će na izbore. Ovaj užurbani slijed izbora izvanredan je zbog raznolikosti nacija i naroda koji sudjeluju, kao i zbog svoje ogromne veličine.
Nastavi čitati “Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?” →
Ovaj tekst čini uvodno poglavlje knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi početkom 2025. Neki fragmenti već su objavljeni u drugim tekstovima na ovoj web-stranici.
Nastavi čitati “Uvodne napomene: ideje i projekti” →
Ženske klape nis baš tako česte, pa su time dragocjenije. Ovdje predstavljamo Klapu Dišpet.
“Jedna ura ‘lada” – pjesme iz polja možete poslušati na svim glazbenim streaming servisima, a sve uoči njihovog službenog putovanja u Tokyo i koncertnog predstavljanja klapskog pjevanja kao UNESCO-vog nematerijalnog kulturnog dobra japanskoj kulturi.
Nastavi čitati ““Jedna ura ‘lada” – pjesme iz polja” →
MM: Jebiga, šefe, sve ankete i računice pokazuju da nakon izbora nećemo moći formirati vlast bez Domovinskog pokreta.
AP: Meni su te ankete dosta sumnjive, Marko. Ne pravimo račun bez krčmara.
MM: Bogami su ovoga puta brojke neumoljive. Ili ćemo s Domovinskim pokretom u koaliciju, ili u opoziciju.
Nastavi čitati “Izbori 2024.” →
digitalnademokracija.com