Klimatske promjene predstavljaju društvenu prijetnju same po sebi, ali smatra se i da umnogostručuju rizik od drugih prijetnji (eng. threat multiplier), poput sukoba, migracija i sigurnosnih prijetnji. Međutim, iako se često tvrdi kako klimatska kriza uzrokuje sukobe ili dovodi do migracija, međusobnu direktnu uzročno-posljedičnu povezanost svih tih kompleksnih procesa nije tako lako odrediti.
Nastavi čitati “Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima: Što znamo, a što ne znamo?” →
Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.
Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.
Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.
Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”” →
Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.
Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici” →
„Kako je neko kao što si ti postao to što si ti postala“? Ovo pitanje postavlja Cary Grant svojoj partnerici Evi Marie Saint u filmu „Sjever-sjeverozapad“ Alfreda Hitchcocka. Saintova je tipična Hitchcockova fatalna plavuša sa tajnom, lijepa, zavodljiva, šarmantna, inteligentna, a istovremeno i opasna, prijetvorna, nepredvidiva, neukrotiva.
Nastavi čitati “PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?” →
U zadnjih nekoliko godina snimljeno je mnogo filmova o dirigentima. Početkom ove godine imali smo Tar, nastao prema dirigentici Marin Alsop. Uskoro će premijerno biti prikazani Divertimento, film o stvaranju istoimenog orkestra dirigentice Zahie Ziouani, te Maestro, biografski film o karizmatičnom Leonardu Bernsteinu.
U ovakvim filmovima može se naslutiti aura misterije koja okružuje lik dirigenta, kojeg je skladatelj i glazbeni kritičar Robert Schumann još 1836. nazvao “nužnim zlom”.
Nastavi čitati “Što zapravo radi dirigent?” →
Do kraja 1941. sve ono najbolje rođeno u Zagrebu bit će ubijeno. Neki su strijeljani na Dotrščini, drugi su poginuli na gradskim ulicama. Ostaci ilegale kroz zimu i s proljećem prebacuju se na slobodni teritorij. S njima i Anđa
Nastavi čitati “Posveta zagrebačkim ilegalcima” →
U ljeto 1935. fizičari Albert Einstein i Erwin Schrödinger vodili su bogatu, višestranu i ponekad neprijatnu prepisku o implikacijama nove teorije kvantne mehanike. Fokus njihove brige bio je ono što je Schrödinger kasnije nazvao zapletenost: nemogućnost neovisnog opisivanja dvaju kvantnih sustava ili čestica nakon međusobne interakcije.
Nastavi čitati “Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme” →
LEKTIRA
Izraelski ministar obrazovanja predložio je 2000. godine da se u školski program uvrsti poezija pjesnika Mahmouda Darwisha, kako bi se djeci približila palestinska kultura. Tadašnji izraelski premijer Ehud Barak rekao je da zemlja još uvijek nije spremna za to.
Darwish je preminuo 2008. godine, u egzilu u Teksasu, hiljadama kilometara udaljen od Palestine. Mnogo više od toga, današnji Izrael udaljen je od njegove poezije.
Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.
El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.
Nastavi čitati “Zlo antisemitizma i islamofobije” →
Jasmina Alić-Zec i Siniša Zec upoznali su se putem društvene mreže Facebook i već na prvoj kafi koja je trajala pet ili šest sati shvatili su da imaju dosta toga sličnog, od načina oblačenja do slušanja iste vrste muzike, zaljubljenosti u prirodu i tako dalje. Iako ih društvo percipira kao Bošnjakinju i Hrvata, oni se tako ne osjećaju i to nije omelo njihovu ljubavnu priču, koja je krunisana brakom u Tuzli, gdje žive sa kćerkicom Iris.
Nastavi čitati “Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“” →
Najbolja pop-rock grupa svih vremena ima novu pjesmu.
BBC piše da su nakon tjedan dana iščekivanja, Beatlesi objavili ono što je najavljeno kao njihova “posljednja pjesma”.
Nastavi čitati “The Beatles, Now and Then – njihova posljednja pjesma” →
Kako sam već ranije pisao, imena ulica, trgova ili spomenika obično koristimo za orijentaciju u urbanom prostoru. U Sarajevu se obično nalazimo ispred Katedrale, kod Tete razapete, kod Vječne vatre, u Zagrebu i Beogradu kod konja (odnedavno, i Sarajevo svog konja za utrku ima), u Ljubljani na Prešercu i sl. Ova imenovanja su prvenstveno administrativni potez sa ciljem identifikacije prostora i radi lakše prostorne orijentacije, ali ona, kao i sve drugo, nisu oslobođena od (dominantne, preovladavajuće) ideologije. Kako u knjizi Ulice moga grada ističe Dunja Rihtman-Auguštin, imenovanja uvijek zavise od političkih ideologija i političke moći. Time se u gradski tekst upisuje historija, geografija, mitologija, gradeći tako identitet stanovnika i posjetilaca. Ovaj proces se u modernoj historiji odlikuje sa manje lokalizama u imenima, i sa sve većim prisustvom nacionalne – službene ideologije.
Nastavi čitati “Most kod Vijećnice pred tužnim izborom” →
Doajen bh. novinarstva Senad Avdić napisao je feljton u tri dijela o Draženu Ričlu Pari. Objavljen je na stranicama Slobodne Bosne prije dvadesetak dana.
Kultura sjećanja važna je društvena stavka, pa su ovakvi tekstovi, pogotovo od strane suvremenika i donekle saučesnika, vrijedan dokument. Feljton je izrazito zanimljiv kao podsjetnik iz prve ruke na zlatni period sarajevske pop-rock scene i Sarajeva uopće. Osim toga, jako je duhovit, što ne bi trebalo iznenaditi Avdićeve čitatelje.
Nastavi čitati “Senad Avdić o Draženu Ričlu: Kad suze govore, istina razvaljuje” →
Dok su 85-godišnju Izraelku Yocheved Lifshitz puštali iz Hamasovog zarobljeništva, snimljena je kako drži za ruku borca s kapuljačom, koji je vjerojatno bio njen čuvar, i izgovara “shalom”, hebrejsku riječ za mir. Bio je to zapanjujući trenutak ljudskosti u zastrašujuće podijeljenom svijetu. Na konferenciji za novinare, gospođa Lifshitz rekla je da se s njom dobro postupalo u zatočeništvu, unatoč mučnom i brutalnom zarobljavanju i odvođenju iz kibuca.
Nastavi čitati “O snazi oprosta: gesta oslobođenog taoca koju ne smijemo zaboraviti” →
Uvodni ciklus u Kamenom spavaču sastoji se od pet pjesama pod skupnim naslovom Slovo o čovjeku, ali, pošto se u svakoj od njih istim postupkom raspredaju isti motivi, možemo ih čitati i kao jednu pjesmu u pet odjeljaka.
Nastavi čitati “Marko Vešović: komentar o “Slovu o čovjeku”” →
digitalnademokracija.com