Digitalna demokracija – Stranica 8

Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla

Published on 23/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Etnička osnova nacije, ipak, nije tema koju možemo obezvrijediti dosjetkom[1]. Ona je, u balkanskom kontekstu, sidrište mnogih argumentacija i ima povlašteno mjesto u širem problemskom kompleksu dokazne snage prošlosti.

U posljednjih trideset godina u bosanskoj historijskoj i pseudohistorijskoj nauci, kao i u »haotičnoj publicistici« (István Bibó), pojavio se veći broj tekstova različitog obima, kvaliteta i ambicija posvećenih toj temi. Upada u oči da naspram toj poplavi publikacija o prošlosti Bošnjaka sasvim izostaju razmišljanja o njihovoj budućnosti. To, naravno, i jest pravi problem, kojem više pažnje posvećujem u zaključku. Ovdje pitanje porijekla bosanskih Muslimana/Bošnjaka tematiziram samo onoliko koliko različiti odgovori koji se daju oblikuju samorazumijevanje bosanskog muslimanskog subjekta[2].

Nastavi čitati →

Promemorija HAZU

Published on 20/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U životu, društvu i politici tajming je sve. To je često nepravedno, posebno prema ljudima koji iz straha predugo analiziraju donošenje odluka, ali je naprosto tako. I često se dogodi, baš u politici, da netko tko je unaprijed vidio stvari, jednostavno bude pregažen vremenom, da bi na kraju gledao kako netko drugi, često baš onaj koji ih je zbog toga napadao, ostvaruje ono što je i sam ranije zagovarao.

Nastavi čitati →

Ovo je godina u kojoj se odlučuje o budućnosti interneta

Published on 14/01/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U današnje vrijeme ako objavite video na nekoj od platformi društvenih medija, možete biti sigurni da će ga ljudi diljem svijeta vidjeti u roku od nekoliko sekundi. Bilo da se nalazite u udaljenom selu u Indoneziji, na živahnim ulicama São Paula u Brazilu ili u užurbanom Lagosu u Nigeriji, vaš video može odmah doći do milijuna ljudi. Trenutna struktura interneta omogućuje besprijekornu komunikaciju bez granica, na taj način osnažujući suradnju i razmjenu ideja na velikim udaljenostima. Unatoč povremenim ograničenjima koje nameću vlade, osnovni jedinstveni i interoperabilni dizajn interneta ostaje isti u cijelom svijetu i nadilazi geografske i političke granice.

Nastavi čitati →

Kako je izgrađen Milanovićev trijumf

Published on 13/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović će, ni na čije iznenađenje, ostati predsjednik Republike Hrvatske još pet godina.

Odluka hrvatskih birača bila je jasna već nakon prvog izbornog kruga. Postojalo je samo jedno otvoreno pitanje: koliko će brojčano uvjerljiva biti Milanovićeva pobjeda nad Draganom Primorcem, nestranačkim kandidatom koji je u utrku ušao s podrškom HDZ-a i nekolicine manjih stranaka. Pokazala se iznimno uvjerljivom; nikad u povijesti hrvatskih predsjedničkih izbora nijedan kandidat nije poražen tako uvjerljivo kao Primorac.

Nastavi čitati →

Radnički bijes i minimalna plata

Published on 10/01/202520/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Siđoše u pakao po nepravdu

Na kojoj se može ogrejati

Branko Miljković

Godine 1884. Emil Zola je za potrebe priprema budućeg remek-djela, romana Žerminal, sišao u rudnike Onzana u rodnoj Francuskoj, predstavljajući se pritom kao sekretar i član Predstavničkog doma Francuske, obučen u frak-kaput, sa visokom dignutom kragnom i cilindrom na glavi (što je zaista potcijenjena minijaturna humoreska, morat ćete priznati), gdje će pedesetak metara pod zemljom ovaj majstor naturalizma primijetiti ogromnog radnog konja. “Kako ga uspijete ubaciti dolje svaki dan?” – pitao je rudare. Isprva su rudari pomislili da se lažni sekretar šali, da bi mu naposlije, shvativši da je ozbiljan, objasnili da se konj ubacuje u rudarsko okno samo jednom, i to dok je još ždrijebe koje može stati u kantu sa kojom rudari svakodnevno silaze u okna. Za godinu-dvije konj oslijepi, živeći svoj jadni životinjski život i radeći neumoljivo u mraku u kojem će ga, nakon što onemoća, ubiti i zakopati. Ovaj jezivi detalj rudarskog života ući će u Žerminal i postati alegorija za rudarske, a naposlijetku radničke muke i surovost kapitalističke eksploatacije.

Nastavi čitati →

Dunije: hrvatska etno supergrupa i vrijedna kulturna činjenica

Published on 08/01/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Grupa Dunije objavila je album “Bilo je sada” u drugoj polovini prošle godine. Grupu čine Dunja Knebl, Nina Romić i Jelena Galić, a neki kažu da je to ujedno i nova supergrupa na hrvatskoj etno/world music sceni.

Magično-mistični glas Dunje Knebl, melankolija pjevane riječi, prevashodno ili isključivo ženska iskustvena tuga i tragedija obilježja su ovog remek-djela. Pjesme koje se nalaze na albumu “najviše dolaze iz Podravine i Međimurja, ali ima tu i Zagorja i prstohvat Dalmacije”. Pjesme u ovakvoj aranžmarskoj varijanti nikada nisu snimljene, što je sama po sebi važna etnomuzikološka i općekulturna činjenica.

Nastavi čitati →

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on 07/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati →

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2024.

Published on 01/01/202502/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošla godina bila je, recimo, “normalna” za malu alternativnu stranicu poput naše, bez velikih uspona ali i bez padova. I prošle godine nam je najveći doseg bio putem pretraživača, i dobro je znati da ne ovisimo o algoritmu društvenih mreža i njihovih vlasnika. Stranica je volonterski projekt i bilo bi šteta na taj način ovisiti o nečijim hirovima.

U novoj godini pokrenut ćemo opciju doniranja, opet bez želje za zarađivanjem, ali ako donacije krenu imamo ideju kako ih koristiti za nešto korisno i, nadamo se, za općedruštveno dobro.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Par njih nisu naši nego poznate pjesme ili tekstovi, za koje pretpostavljamo, i drago nam je ako je tako, da ih pronalaze učenici i studenti po zadatku. Barem jedan je kratki osvrt na političke teme, a tu je i par naših prevoda, za koje mislimo da su dobri i važni jer ih uglavnom nema drugdje na ovim jezicima.

Nastavi čitati →

Komšićeva građanska država i fikusov fikus

Published on 30/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prozvao me 27. decembra 2024. na Muskovoj mreži X Haris Imamović, bivši savjetnik SDA-ovog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, kojeg su mnogi mediji nazivali fikusom Bakira Izetbegovića. Kakav član Predsjedništva, takav i savjetnik, pa je taj nemušti duet pojeo četiri godine mandata u Predsjedništvu BiH, vrteći stalno iste političke fraze o Bosni i njenoj tragičnoj prošlosti te, naravno, strašnoj budućnosti. Od te njihove nacionalne brige potekle bi mi suze zato što sam ih žalio u njihovoj nemoći da promijene makar jednu ciglu u naherenoj državi koja se po njima raspadala iz dana u dan, što zbog domaćih izdajnika, što zbog otvorenih velikosrpskih i velikohrvatskih neprijatelja. Oni su bili na njenom braniku, podupirali tu dejtonsku građevinu golim rukama na kojima su iskakali žuljevi od napora, malterisali raznoraznim ispraznim verbalnim alatkama njene ispucale zidove, a Imamović je svim svojim znanjem umovao o velikoj narodnoj patnji i solidarisao se sa siromašnim građanstvom kupovinom skupih odijela u kojima je napuhivao svoj politički ego. Žrtvovati se za zemlju iz udobnih fotelja i s dobro plaćenih političkih funkcija nije lako, naročito ako imaš ambiciju da umjesto fikusa ti postaneš fikus, omiljeni kadar, stranački ideolog, glavni kadrovik i na koncu potrčko koji se dodvorava onima iznad sebe, jer tvoja karijera je suština života, sami njegov smisao.

Nastavi čitati →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on 29/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati →

Milomir Kovačević Strašni: “Fotograf je svjedok svog vremena”

Published on 28/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Ljudi površno govore o gradovima. Treba znati ljude, dočekati zoru, ponoć, čistače ulica; treba popiti zadnje piće, zatvarati barove, promatrati prolaznike…”, kazao je kultni sarajevsko-pariški fotoreporter i umjetnički fotograf Milomir Kovačević Strašni u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić.

Nastavi čitati →

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Published on 24/12/202424/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića koja pokazuju mračnije i manje impresivne aspekte ljudske prirode.

Nastavi čitati →

Fatima Maslić: Džumhurovi crteži za Andrićevu „Priču o vezirovom slonu“

Published on 22/12/202417/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Riječ na predstavljanju izdanja izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 6. 12. 2024.

Kao nekoga ko je dugi niz godina involviran u travničku priču o Ivi Andriću i ko je slučajno bio svjedokom prisustva Zulfikara Zuke Džumhura u Travniku davne 1985. godine kada je radio ilustracije za planirano bibliotečko izdanje Andrićeve pripovijetke “Priča o vezirovom slonu”, obradovala me je prilika da napišem nešto o tim ilustracijama i njihovu nastanku.

Nastavi čitati →

Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi

Published on 16/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od Češke do Španjolske, Europu su ove jeseni pogodile razorne poplave.

Klimatski znanstvenici slažu se da su ove poplave vjerojatno potaknute klimatskim promjenama, koje su rezultirale rekordnom količinom oborina. Više temperature povećavaju količinu vodene pare u atmosferi, posebno iznad toplijih oceana, što onda povećava količinu oborina. Predviđa se da će Europa iskusiti veću učestalost ozbiljnih poplava, s potencijalno najozbiljnijim posljedicama po ekonomiju i po sredstva za život.

Nastavi čitati →

Šest najkraćih kratkih priča

Published on 15/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ljeto

Nad gradom sviće dan pun neba koje se pravi da su mu namjere nevine i nježne. Uskoro će se zalijepiti za moje prozore, za asfalt ispred njih, za zidove i krovove, u tome nema nimalo nježnosti ni nevinosti. Žuta se vrpca zapliće u mračni čvor nad mojim riječima i rečenicama, uzalud ću ih nagovarati da se pokrenu. Vrućina ih pretvara u male malaksale gmizavce bez oslonca.

Dan je zamotan u svoju uobičajenu boju malo izgužvanu od spavanja.

Nastavi čitati →