Digitalna demokracija – Stranica 8

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on 07/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati →

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2024.

Published on 01/01/202502/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošla godina bila je, recimo, “normalna” za malu alternativnu stranicu poput naše, bez velikih uspona ali i bez padova. I prošle godine nam je najveći doseg bio putem pretraživača, i dobro je znati da ne ovisimo o algoritmu društvenih mreža i njihovih vlasnika. Stranica je volonterski projekt i bilo bi šteta na taj način ovisiti o nečijim hirovima.

U novoj godini pokrenut ćemo opciju doniranja, opet bez želje za zarađivanjem, ali ako donacije krenu imamo ideju kako ih koristiti za nešto korisno i, nadamo se, za općedruštveno dobro.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Par njih nisu naši nego poznate pjesme ili tekstovi, za koje pretpostavljamo, i drago nam je ako je tako, da ih pronalaze učenici i studenti po zadatku. Barem jedan je kratki osvrt na političke teme, a tu je i par naših prevoda, za koje mislimo da su dobri i važni jer ih uglavnom nema drugdje na ovim jezicima.

Nastavi čitati →

Komšićeva građanska država i fikusov fikus

Published on 30/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prozvao me 27. decembra 2024. na Muskovoj mreži X Haris Imamović, bivši savjetnik SDA-ovog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, kojeg su mnogi mediji nazivali fikusom Bakira Izetbegovića. Kakav član Predsjedništva, takav i savjetnik, pa je taj nemušti duet pojeo četiri godine mandata u Predsjedništvu BiH, vrteći stalno iste političke fraze o Bosni i njenoj tragičnoj prošlosti te, naravno, strašnoj budućnosti. Od te njihove nacionalne brige potekle bi mi suze zato što sam ih žalio u njihovoj nemoći da promijene makar jednu ciglu u naherenoj državi koja se po njima raspadala iz dana u dan, što zbog domaćih izdajnika, što zbog otvorenih velikosrpskih i velikohrvatskih neprijatelja. Oni su bili na njenom braniku, podupirali tu dejtonsku građevinu golim rukama na kojima su iskakali žuljevi od napora, malterisali raznoraznim ispraznim verbalnim alatkama njene ispucale zidove, a Imamović je svim svojim znanjem umovao o velikoj narodnoj patnji i solidarisao se sa siromašnim građanstvom kupovinom skupih odijela u kojima je napuhivao svoj politički ego. Žrtvovati se za zemlju iz udobnih fotelja i s dobro plaćenih političkih funkcija nije lako, naročito ako imaš ambiciju da umjesto fikusa ti postaneš fikus, omiljeni kadar, stranački ideolog, glavni kadrovik i na koncu potrčko koji se dodvorava onima iznad sebe, jer tvoja karijera je suština života, sami njegov smisao.

Nastavi čitati →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on 29/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati →

Milomir Kovačević Strašni: “Fotograf je svjedok svog vremena”

Published on 28/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Ljudi površno govore o gradovima. Treba znati ljude, dočekati zoru, ponoć, čistače ulica; treba popiti zadnje piće, zatvarati barove, promatrati prolaznike…”, kazao je kultni sarajevsko-pariški fotoreporter i umjetnički fotograf Milomir Kovačević Strašni u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić.

Nastavi čitati →

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Published on 24/12/202424/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića koja pokazuju mračnije i manje impresivne aspekte ljudske prirode.

Nastavi čitati →

Fatima Maslić: Džumhurovi crteži za Andrićevu „Priču o vezirovom slonu“

Published on 22/12/202417/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Riječ na predstavljanju izdanja izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 6. 12. 2024.

Kao nekoga ko je dugi niz godina involviran u travničku priču o Ivi Andriću i ko je slučajno bio svjedokom prisustva Zulfikara Zuke Džumhura u Travniku davne 1985. godine kada je radio ilustracije za planirano bibliotečko izdanje Andrićeve pripovijetke “Priča o vezirovom slonu”, obradovala me je prilika da napišem nešto o tim ilustracijama i njihovu nastanku.

Nastavi čitati →

Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi

Published on 16/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od Češke do Španjolske, Europu su ove jeseni pogodile razorne poplave.

Klimatski znanstvenici slažu se da su ove poplave vjerojatno potaknute klimatskim promjenama, koje su rezultirale rekordnom količinom oborina. Više temperature povećavaju količinu vodene pare u atmosferi, posebno iznad toplijih oceana, što onda povećava količinu oborina. Predviđa se da će Europa iskusiti veću učestalost ozbiljnih poplava, s potencijalno najozbiljnijim posljedicama po ekonomiju i po sredstva za život.

Nastavi čitati →

Šest najkraćih kratkih priča

Published on 15/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ljeto

Nad gradom sviće dan pun neba koje se pravi da su mu namjere nevine i nježne. Uskoro će se zalijepiti za moje prozore, za asfalt ispred njih, za zidove i krovove, u tome nema nimalo nježnosti ni nevinosti. Žuta se vrpca zapliće u mračni čvor nad mojim riječima i rečenicama, uzalud ću ih nagovarati da se pokrenu. Vrućina ih pretvara u male malaksale gmizavce bez oslonca.

Dan je zamotan u svoju uobičajenu boju malo izgužvanu od spavanja.

Nastavi čitati →

Napokon: u Federaciji BiH zabranjeno pušenje u svim zatvorenim objektima

Published on 13/12/202413/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od petka 13.12, zvanično počinje primjena Pravilnika o zabrani pušenja na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Pravilnik je izrađen “na osnovu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/22), a odredbama Pravilnika obuhvaćena su pravna lica, u čijim objektima postoje izuzeci od zabrane pušenja u skladu s ovim zakonom, bilo da su u njihovom vlasništvu ili su im dati na korištenje”.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: slučaj fra Eduarda Žilića

Published on 12/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlomak iz rukopisa

U samostanu u Bregalničkoj ulici Hrgić zatječe fra Eduarda Žilića koji tu služi još od 1945, a ostat će i poslije Hrgića, sve do ljeta 1964. Sve je u Žilićevu slučaju neuobičajeno. Izuzetno nadaren student, on poslije Sarajeva teologiju studira u Parizu na Katoličkom institutu, gdje doktorira 1929. s tezom indikativna naslova La Morale chrétienne et la fonction sociale de la propriété (Kršćanski moral i društvena funkcija vlasništva). Potom, sve do 1945, na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu predaje dvanaest teoloških predmeta. Ima ozbiljne znanstveno-pedagoške ambicije, ali ga odmah stižu razočaranja. Ovako piše o tome: „Bio sam počeo predavati najidealnije i kanio se posvetiti isključivo profesuri teologije i pisanju apologetskih i socioloških rasprava, brošura i knjiga, ali me nerazumijevanje tadanjeg provincijala Markušića odmah u početku skrenulo daleko s tog puta. Bio sam cijelo vrijeme profesor, ali ne zagrijan jer sam se morao, po naređenju provincijala i traženju ondašnjih bogoslova, držati samo priručnika (kao u srednjoj školi). Prve generacije bogoslova, kojima sam predavao, malo su marile za teološki studij, zadovoljavale se s najnužnijim, a neki su izbjegavali i to.“

Nastavi čitati →

»Naša islamska stvar«

Published on 08/12/202407/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U septembru 1947. jugoslavenske vlasti osudile su hafiza Mahmuda Traljića na deset godina zatvora. Bio je optužen da je, kao pripadnik tzv. »Dobračine grupe«, radio na rušenju postojećeg poretka u Jugoslaviji. Tih deset godina odležao je skoro u potpunosti, zato što nije htio da podnese molbu za umanjenje kazne. U molbi bi morao izjaviti da se kaje, a on se – kako je potvrdio u jednom intervjuu iz 1991, kada je partijska država već bila propala – nije kajao za ono što je radio, budući da je to bilo »sve sa najboljom namjerom, te sa željom da pomogne[m] islamsku stvar u našim krajevima«[1].

Nastavi čitati →

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Published on 03/12/202402/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati →

Hommage a Danilo Kiš

Published on 28/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svaki je čovjek dužan da na sebe primi bol i muku svijeta i drugih ljudi, da podijeli njihovu sudbinu. Nikola Berđajev: Duh i realnost

A ti Danijele zatvori ove riječi i zapečati ovu knjigu do pošljednjega vremena: mnogi će pretraživati, i znanje će se umnožiti. Knjiga proroka Danijela, 12, 4

* * *

U književnom životu sreo sam dvojicu čije su norme obavezivale i strašile, čije je ludilo bilo opojan program i lijek duši; zračili su skromnost i detinjsku vedrinu; ali i gordost, nekakvu mračnu brigu za tekst koja u njih bješe uvijek nešto više od brige za literaturu; obojica su me grdili i nasmijavali ostavljajući mi da sam tumačim nježnost grdnje i grkost smijeha. Obojica sa istim imenom starozavjetnog proroka; ne pomišljam da će ovaj, koji je sad mrtav, ubuduće biti manje sa mnom.

Nastavi čitati →

Jasno kao san

Published on 24/11/202402/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Franjo Tuđman (FT) crven je u licu, krvavih bjeloočnica, živčano korača ukrug po sobi, frflja, reži, škripi zubima, iz ušiju mu povremeno šiklja para, dok je Andrej Plenković (AP), suprotno tome, mrtvački blijed i nepomičan, polegnut u kožnoj fotelji tupo zuri u četvrtu čašu pelinkovca na stolu.

Nastavi čitati →