Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine

Optimizam je riskantna rabota. Milan Kundera je tvrdio da je optimizam opijum za narod, i to ima smisla, pogotovo u BiH. Svaki put kada se ponadamo da je najslabija karika ovog društva – politika – pokazala znakove pomaka nabolje, jedan ili više populističkih provokatora potrude se da se  razočaramo. Kada je Bosna i Hercegovina počela ubrzano napredovati na europskom putu, Milorad Dodik se potrudio da se taj iznimno važan proces zakoči. Što lošije, to bolje. 

Najnoviji primjer je kandidiranje Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH na općim izborima naredne godine. Za one koji ne znaju, Kovačević je bio savjetnik Željka Komšića kada je tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, jer se kao pripadnik Ostalih nije mogao kandidirati za Predsjedništvo i Dom naroda. Ovaj sud je “prvobitno 2023. utvrdio novi oblik diskriminacije u ustavnopravnom poretku BiH u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvu BiH, međutim, ove godine je poništio tu prvostepenu presudu navodeći da ljudska prava nisu prekršena”. Razlog je taj što se Kovačević u više navrata različito izjašnjavao o svojoj narodnosti, cinik bi rekao onako kako mu je u datom trenutku odgovaralo. 

Nastavi čitati “Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine”

Milorad Dodik priželjkuje povratak svojih prirodnih saveznika iz SDA i DF

Dodiku naravno odgovaraju SDA i DF, jer s njima zna kako. Lako mu je izdominirati ih i ostvariti sve što mu treba

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS), Milorad Dodik, u najdelikatnijoj je poziciji otkako je postao bespogovorni vođa u tom entitetu,  a to je već više od dvadeset godina ako uračunamo i njegov premijerski mandat.

Skoro sve ove godine Dodik balansira, najavljuje otcjepljenje pa se povlači, provocira bošnjačke nacionaliste koji ga zapravo trebaju za bildanje svojih glasova. Ovo mu je prolazilo sve dok nije napravio kobnu grešku, zbog nepoštivanja odluke Visokog predstavnika.

Nastavi čitati “Milorad Dodik priželjkuje povratak svojih prirodnih saveznika iz SDA i DF”

Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima

Romi u Bosni i Hercegovini su najbrojnija manjina i najčešće su izloženi predrasudama, diskriminaciji i isključenosti. Jedan od načina kako se dvadestdvogodišnji Almir Agić iz Ilijaša kod Sarajeva bori protiv predrasuda i daje glas onima koji su nevidljivi u društvenim okvirima su poezija i umjetnost.

U zbirci pjesama “Kaktus u polju orhideja” prikazuje unutrašnju borbu između onoga što osjeća i onoga što društvo od njega očekuje, naglašavajući koliko se pojedinci često moraju prilagođavati unaprijed zadanim formama.

Nastavi čitati “Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima”

Romski jezik kao čuvar identiteta

Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati “Romski jezik kao čuvar identiteta”

Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna

Dugo vremena Bosna i Hercegovina nije bila predmet suštinskog interesa tzv. međunarodne zajednice i Europske unije kao njenog bitnog dijela. Dijelom je to bilo zato što je svima bilo jasno da je i onaj ulazak Hrvatske u EU iz 2013. godine jedva prošao i da su svi tada znali da je posljednji za jedan duži period, a dijelom i zbog toga što je Europska unija bila uvjerena da će se stvari u Bosni i Hercegovini razvijati progresivno po inerciji, po činjenici prisustva Visokog predstavnika i međunarodnih diplomata s bitnom ulogom u njoj, a na koncu dijelom i zbog toga što ovakva vrsta međuetničke distanciranosti kakva je sada, nije bila toliko izražena, niti je izgledalo kako je izgledan novi ratni sukob ili ovolika blokiranost zemlje, odnosno države i njezinih funkcija. Zbog toga su u Bosnu i Hercegovini dolazili ljudi iz trećeg ešalona diplomacije, a čak kad bi i oni nakon dugih godina uvidjeli u kolikoj su zemlja i društvo blokadi, obično bi to obznanili svijetu i vlastitim poslodavcima onda kad bi bilo dobrano kasno i kad više nisu zauzimali poziciju Visokog predstavnika.

Nastavi čitati “Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna”

PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?

„Kako je neko kao što si ti postao to što si ti postala“? Ovo pitanje postavlja Cary Grant svojoj partnerici Evi Marie Saint u filmu „Sjever-sjeverozapad“ Alfreda Hitchcocka. Saintova je tipična Hitchcockova fatalna plavuša sa tajnom, lijepa, zavodljiva, šarmantna, inteligentna, a istovremeno i opasna, prijetvorna, nepredvidiva, neukrotiva.

Nastavi čitati “PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?”

Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“

Jasmina Alić-Zec i Siniša Zec upoznali su se putem društvene mreže Facebook i već na prvoj kafi koja je trajala pet ili šest sati shvatili su da imaju dosta toga sličnog, od načina oblačenja do slušanja iste vrste muzike, zaljubljenosti u prirodu i tako dalje. Iako ih društvo percipira kao Bošnjakinju i Hrvata, oni se tako ne osjećaju i to nije omelo njihovu ljubavnu priču, koja je krunisana brakom u Tuzli, gdje žive sa kćerkicom Iris. 

Nastavi čitati “Jasmina i Siniša: „Neke stvari kad kliknu, nema tu puno filozofije“”

Nova šansa za BiH i nacionalistička pobuna

Sve ono što se događalo proteklih dana u Bosni i Hercegovini, a događala se nacionalistička pobuna protiv intervencije Visokog predstavnika kojom bi se omogućilo formiranje nove Vlade u Federaciji BiH, koja je za cilj imala ili ubacivanje SDA u vlast ili zadržavanje statusa quo i raspadnute vlade koja je ulazila u petu godinu tehničkog mandata s prvostupanjski osuđenim premijerom na njenom čelu, otkrilo je novu političku stvarnost u toj zemlji koja nije nimalo obećavajuća. Ona je, pojednostavljeno govoreći takva, da je nakon što su srpski i hrvatski nacionalizam napravili sve da razvale tu zemlju, a ona jedva nekako preživjela, sad na red došao bošnjački pod krinkom tzv. građanske države. Plemenite ideje za koju se vrijedi boriti, ali koja je danas ostavljena bez ikakvog sadržaja izvan logike jedan čovjek, jedan glas.

Nastavi čitati “Nova šansa za BiH i nacionalistička pobuna”

Krah jedne politike opasnih namjera

Kratka kronologija sloma jednog političkog projekta, od lansiranja teza o „većini i manjini“, preko obećanja političke eliminacije „manjine“, do sukoba sa Zapadom, potpune klerikalizacije, gubitka svakog kontakta sa zdravim razumom – i poraza na gotovo svim frontovima

Godine 2017. dogodio se jedan od prelomnih trenutaka u suvremenoj političkoj povijesti Bosne i Hercegovine. Na početku on nije bio ni puno primijećen niti je bila prepoznata njegova važnost, no oni koji se bave razmišljanjem o procesima, strukturama i dalekosežnijim posljedicama – a takvih je, doduše, malo – vidjeli su kakve će sve posljedice takav presedan proizvesti. Naime, iz jedne stranke skromnog broja glasova, koja se zove Građanski savez, lansirana je parola o „većini i manjini“ u Federaciji Bosne i Hercegovine, u nedvosmislenom nacionalnom značenju tih pojmova: većina su Bošnjaci, manjina su Hrvati, i ono što treba jest osigurati vlast „matematičke i demografske“ većine. Drugim riječima: Hrvate iz statusa ravnopravnog konstitutivnog naroda učinili nacionalnom manjinom u entitetu kojim vlada nacionalna većina.

Nastavi čitati “Krah jedne politike opasnih namjera”

Privatne vanjske politike

Bosni i Hercegovini nedostaje jasno formulirana vanjska politika. U takvom kontekstu političke stranke koriste funkcije na različitim nivoima vlasti kako bi uspostavile razne kontakte i suradnje s različitim međunarodnim partnerima. A ti partneri su vrlo često nedemokratske zemlje i krajnje desne stranke iz onih nešto demokratskijih.

Nastavi čitati “Privatne vanjske politike”

Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe

Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.

Zemlja koju kontinuirano prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se riješi ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: ”Gdje počinje Bosna, prestaje logika”. Nažalost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala važnija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati bliži Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.

Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe”

Predstavljamo: Upravljanje pravilima

Zbirka tekstova pod naslovom Upravljanje pravilima ispituje savremene nacionalne i rodne režime/odnose, njihove veze, oblike povezanosti i evoluciju baveći se prije svega stvarnošću Bosne i Hericegovine. Zbirka je vođena uredničkom namjerom da se ponovo osvijetle neka teorijska pitanja, ali i praktični aspekti ovih formi društvene regulacije u njihovim savremenim artikulacijama. Tekstovi tretiraju neke do sada slabo ili gotovo nikako istražene arene u kojima se ove veze manifestiraju i gdje ih se može opažati i podvrgnuti analizi.

Nastavi čitati “Predstavljamo: Upravljanje pravilima”