Zoran Milanović odlučio je natjecati se na općim izborima, za koje je sam odabrao datum, 17. travnja. Dobro je da je to srijeda, i da je uveden neradni dan. Ovi izbori prevažni su da bi se sveli na jedan dan, jedan vikend, gdje ključni element, izlaznost, ovisi o obiteljskim planovima i vremenskim prilikama.
Nastavi čitati “Bolje premijer nego predsjednik” →
O Kraftwerku smo već pisali, uključujući osvrt na njihov fenomenalni nastup u Sarajevu 2018., u kojem je spomenuta i njihova, u to vrijeme a mnogima i danas, radikalna, ideja Europe kao “jedinstvenog prostora, uz poštivanje nacionalnih i kulturoloških posebnosti”.
Nastavi čitati “Kraftwerk u naponu snage, uživo 1981.” →
Jednoga dana 1995. godine, krupni sredovječni muškarac opljačkao je dvije banke u Pittsburghu, usred bijela dana. Nije nosio masku niti bilo kakvu zaštitu. Još bi se i nasmiješio nadzornim kamerama prije nego što bi izašao iz svake banke. Kasnije te noći policija je uhitila iznenađenog McArthura Wheelera. Kad su mu pokazali snimke nadzornih kamera, Wheeler je zurio u nevjerici. “Ali ja sam nanio sok”, promrmljao je. Wheeler je očito mislio da će ga utrljavanje soka od limuna u kožu učiniti nevidljivim za kamere. Na kraju krajeva, limunov sok se koristi kao nevidljiva tinta pa bi trebao, sve dok se ne približi izvoru topline, biti potpuno nevidljiv.
Nastavi čitati “Ono što sveznalice ne znaju, ili iluzija kompetentnosti” →
Zašto konzervativci toliko ne vole London? Bivši zamjenik predsjednika Konzervativne stranke Lee Anderson nedavno je opisao laburističkog gradonačelnika glavnog grada, Sadiqa Khana, kao osobu koju kontroliraju “islamisti” – mišljenje za koje drugi članovi njegove stranke prilično zakašnjelo govore da je pogrešno, iako ne žele reći zašto. Paul Scully, bivši ministar za London, pridružio se debati izjavom da su dijelovi Londona i Birminghama “zabranjena područja “. Bivša premijerka Liz Truss kritizirala je “koaliciju protiv ekonomskog rasta” koja taksijem ide od “kuća u sjevernom Londonu do studija BBC-ja” (i tako ostvaruje društveni utjecaj, op. prev.). Rishi Sunak obilježio je prvo parlamentarno sučeljavanje kao premijer napadom na laburista Keira Starmera kao vođu koji “rijetko napušta sjeverni London”.
Nastavi čitati “U Londonu raznolikost cvjeta dok torijevci podilaze predrasudama” →
Populizam je na cijeni diljem svijeta, pa ni ovaj dio Europe nije iznimka – naprotiv.
Šef hrvatske diplomacije, Goran Grlić Radman, nazvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “ruskim trabantom”. Konkretno, u razgovoru za N1 televiziju, Grlić Radman rekao je da Vučić “može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali nećemo dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana”.
Nastavi čitati “Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo” →
Imamo li pravo vjerovati u što god želimo? Ovo navodno pravo često se koristi kao zadnje utočište namjernih neznalica, osoba koje su stjerane u kut dokazima ali tvrde: “Vjerujem da su klimatske promjene obmana, što god bilo tko drugi rekao, i imam pravo vjerovati u to!” Međutim, postoji li takvo pravo?
Nastavi čitati “Nemate pravo vjerovati što god želite” →
U medijima u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tretira se pomalo u rukavicama. Dijelom je to zato što je sposoban i smiren u javnim nastupima pa ga je teže optužiti za sirovi populizam Milorada Dodika, Željka Komšića i sličnih. A dijelom je u pitanju i politička računica, pa ga mediji odani svojim političkim moćnicima (osim SDFA medija, koji su i dalje frustrirani zbog gubitka vlasti) ne diraju previše jer u bh. političkoj slagalici HDZ je praktično neizbježan u sastavljanju vlasti na federalnoj i državnoj razini.
Nastavi čitati “Dobro je da je Dragan Čović prozvan “ →
Čini se da desničarski populisti uživaju porast podrške diljem zapadnog svijeta. Za one koji ne podržavaju ove stranke, njihova privlačnost može biti zbunjujuća i uznemirujuća. Čini se da populisti igraju na strahove, i da nude pomalo trivijalne odgovore na teška pitanja. Međutim, matematika ljudskog zaključivanja i spoznaje može nam pomoći da shvatimo što ovu populističku formulu čini dobitnom.
Nastavi čitati “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost” →
Svaki posljednji koncert je tužan. Posebno je to tako iz naše, naknadne perspektive, te ako ni sami sudionici nisu znali da se radi o zadnjem nastupu. Stjecajem tužnih okolnosti stvari se neminovno završe, i to je to.
Datum je 12.6.2009. i Beastie Boys nastupaju kao glavna atrakcija na Bonnaroo Festivalu. Ispostavilo se da je to bio njihov posljednji koncert. Pet tjedana nakon fenomenalnog nastupa, Adam “MCA” Yauch potvrdio je da mu je dijagnosticirana teška bolest, od koje je preminuo tri godine kasnije.
Nastavi čitati “Beastie Boys, posljednji koncert” →
2024. bit će najveća godina ikada za demokraciju. U ovom povijesnom trenutku, preko četiri milijarde ljudi, što je više od polovice svjetske populacije u više od 40 zemalja, izaći će na izbore.
Nacionalni izbori održat će se u Sjedinjenim državama, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Pakistanu, Bangladešu, Tajvanu, Meksiku i Južnoj Africi, da spomenemo samo neke. I Europska unija će na izbore. Ovaj užurbani slijed izbora izvanredan je zbog raznolikosti nacija i naroda koji sudjeluju, kao i zbog svoje ogromne veličine.
Nastavi čitati “Više od 4 milijarde ljudi ima pravo glasa na izborima u 2024. Je li ovo najveći test za demokraciju?” →
Ovaj tekst čini uvodno poglavlje knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi početkom 2025. Neki fragmenti već su objavljeni u drugim tekstovima na ovoj web-stranici.
Nastavi čitati “Uvodne napomene: ideje i projekti” →
Možda je u pitanju generalizacija, ali u pop i rock glazbi, te posebno u narodnjacima, riječi su, često ili uglavnom, u drugom planu. Mnoge pjesme stoga se doimaju poput “beskrajnog niza sintetiziranog blaženstva i lirske banalnosti”, poput brze hrane u glazbenom svijetu. Brzo se konzumiraju, lako nestaju, i znaju ostaviti gorak okus.
Nastavi čitati ““Idemo” je najbolja i najvažnija pjesma EKV-a” →
Video pomoćni sudac (VAR) uveden je u nogomet kako bi se smanjio broj kontroverznih odluka. Mnogi navijači, s dobrim razlogom, misle da se dogodilo suprotno, unatoč intuitivnoj, stručnoj prosudbi sudaca koja je potpomognuta asistentima koji snimke gledaju i analiziraju izvan terena. Jedan dužnosnik VAR-a Lige prvaka smijenjen je nakon sporne odluke o penalu u Newcastleu. Sudačke odluke sada su toliko loše, ustvrdio je jedan menadžer, da su utjecale na ugled i karijere.
Nastavi čitati “VAR: sporija, duža i pravednija utakmica možda i nije ono što ljubitelji nogometa žele” →
Klimatske promjene predstavljaju društvenu prijetnju same po sebi, ali smatra se i da umnogostručuju rizik od drugih prijetnji (eng. threat multiplier), poput sukoba, migracija i sigurnosnih prijetnji. Međutim, iako se često tvrdi kako klimatska kriza uzrokuje sukobe ili dovodi do migracija, međusobnu direktnu uzročno-posljedičnu povezanost svih tih kompleksnih procesa nije tako lako odrediti.
Nastavi čitati “Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima: Što znamo, a što ne znamo?” →
U zadnjih nekoliko godina snimljeno je mnogo filmova o dirigentima. Početkom ove godine imali smo Tar, nastao prema dirigentici Marin Alsop. Uskoro će premijerno biti prikazani Divertimento, film o stvaranju istoimenog orkestra dirigentice Zahie Ziouani, te Maestro, biografski film o karizmatičnom Leonardu Bernsteinu.
U ovakvim filmovima može se naslutiti aura misterije koja okružuje lik dirigenta, kojeg je skladatelj i glazbeni kritičar Robert Schumann još 1836. nazvao “nužnim zlom”.
Nastavi čitati “Što zapravo radi dirigent?” →Have a WordPress.com account? Log in now.
