Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.
Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini” →
Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.
Nastavi čitati “Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba” →
Regionalni mislilac tankoćutno je misleće biće.
Možda uvodna rečenica zvuči kao ironija, ali nemojmo odmah negativno o svemu. Nedobog da neko pomisli kako se izraz regionalni mislilac ovdje sarkastično koristi za podbadanje dežurnih regionalnih neznalica.
Regionalni mislilac posebno tankoćutno bdije nad Bosnom i Hercegovinom. Nesebično je obskrbljuje lucidnim analitičkim uvidima, duboko penetrirajući u njenu kompleksnu i turobnu stvarnost. Taj regionalni posvećenik neumorno je posvećen dobrobiti susjedne zemlje. Jednodimenzionalnost, analitička i mentalna zarobljenost u devedesetim, površnost ili puko neznanje o BiH koje poslovično iskazuje, ne sputavaju tog regionalnog dobronamjernika u promišljanju ove zemlje i samoiskazivanju svoje patinom ovjerene moralnosti. Svakako ga ne potiču da izusti nešto smisleno, analitički promišljeno, ili nedajbože korisno.
Nastavi čitati “Pisac u gaćicama” →
Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.” →
Sunčano i vruće ljetno poslijepodne četvrtka u São Paulu zasjenila je tužna vijest, vijest koje su se mnogi ljubitelji nogometa u zemlji i svijetu već neko vrijeme pribojavali. Bolnica Albert Einstein objavila je da je preminuo, u 83. godini života, Edson Arantes do Nascimento, čije smo nogometne majstorije i krasne golove gledali, pamtili i, pojavom youtubea ponovo mogli vidjeti, koga je cio nogometni i nenogometni svijet poznavao pod nadimkom Pelé.
Nastavi čitati “Pelé” →
“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.
Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore” →
Životinje podnose temperature unutar određenog raspona. Gornja i donja temperatura ovog raspona nazivaju se kritičnim toplinskim granicama. Ako se ove granice prekorače, životinje se moraju prilagoditi ili migrirati u hladniju klimu.
Međutim, temperature rastu diljem svijeta velikom brzinom. Indikativni za to su rekordni toplinski valovi koji su ovog ljeta zabilježeni diljem Europe. Toplinski valovi poput ovog mogu uzrokovati da temperature redovito prelaze kritične toplinske granice, na taj način ugrožavajući mnoge vrste.
Nastavi čitati “Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude” →
Gospođa je vrlo aktivna na društvenoj mreži. Ne libi se lupiti šakom o stol i skresati u brk. Što na umu to na drumu. Bez suvišne zadrške, bez dlake na jeziku, bez prašine na tastaturi. Njena fejsbučka elokvencija i penzionerska mudrost često završe u prominentnim rubrikama uglednih novina. Gospođa je, valja to posebno naglasiti, eminentna ekspertica na području kolektivne karakterologije. Posebno dobro je izučila Hercegovce. Zato je citirajmo, da prethodna tvrdnja ne bi ostala bez adekvatne potkrijepe:
Nastavi čitati “Građanska je dužnost biti histeričan i glup” →
Godine 1899. ekonomist Thorstein Veblen primijetio je da su srebrne žlice i korzeti bili markeri elitnog društvenog položaja. U njegovoj danas poznatoj raspravi Teorija dokoličarske klase, skovao je frazu “upadljiva potrošnja” kako bi definirao način na koji su materijalni predmeti korišteni kao pokazatelj društvenog položaja i statusa. Više od stotinu godina kasnije, upadljiva potrošnja i dalje je dio suvremenog kapitalističkog krajolika, iako su luksuzna materijalna dobra danas znatno dostupnija nego u Veblenovo vrijeme. Poplava dostupnog luksuza posljedica je ekonomije masovne proizvodnje iz 20. stoljeća, izmještanja proizvodnje u Kinu i korištenja tržišta u razvoju gdje su radna snaga i materijali jeftini. U isto vrijeme, vidjeli smo dolazak potrošačkog tržišta za srednje klase, koje zahtijeva više materijalnih dobara po nižim cijenama.
Nastavi čitati “Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari” →
Nedavno se na domaćem Twitteru povela rasprava o razlozima zašto je toples na hrvatskim plažama postao rijetka pojava, posebice kada su Hrvatice u pitanju. Jesmo li kao društvo postali konzervativniji u usporedbi s ranim dvijetisućitima, a još i više osamdesetim godinama prošlog stoljeća? Boje li se žene sunca koje je postalo mnogo opasnije? Ili su u međuvremenu nametnuti ideali potpomognuti estetskim zahvatima i Photoshopom učinili da se prosječna žena ne osjeća dovoljno ugodno da bi se na taj način izložila pogledima? A možda je jedan od razloga i taj što ste se 1982. ili 2002. svjesno odlučili razodjenuti pred nekoliko desetaka ili stotina kupača, dok 2022. riskirate završiti u nečijem privatnom album ili, još gore, na internetu. Za razliku od nas kada smo bili djeca, rijetko se koje današnje kupa gologuzo, a kupaće navlačimo opsesivno čak i bebama – strah je opravdan u vrijeme kada svatko posjeduje pametni telefon, a fotoaparati u obliku kemijske olovke odavno nisu nešto samo iz filmova o Jamesu Bondu.
Nastavi čitati “Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti” →
U opštem siromaštvu u kakvom živi većina građana Bosne i Hercegovine dobro bi došao milion maraka. Ali ne samo jedan milion, pa da se dijeli, nego svakom građaninu po milionče, da onako padne s neba, bez ikakvih uzvratnih obaveza. Ipak, još niko se nije odlučio da pokrene inicijativu »Milion ljudi za po milion maraka«, koja bi se sastojala u tome da građani daju on-line podršku toj ideji.
Nastavi čitati “Milion ljudi za po milion maraka” →
Ponekad mogu dobro da razumem ljude sa Istoka, njihova shvatanja i njihov način života. Tako mi se, na primer, čini da zloglasno istočnjačko bežanje u Sutra nije bez osnova i nekog opravdanja. U najmanju ruku, da se može razumeti.
Nastavi čitati “Ivo Andrić: Danas, sutra i možda” →
Ruski postsovjetski eksperiment s demokracijom nije uspio, ali san o političkoj slobodi mora se sačuvati
Kremlj nije bio siguran kako obilježiti smrt Mihaila Gorbačova, čovjeka kojeg se na zapadu bez zadrške slavi zbog njegove uloge u ubrzavanju kraja hladnog rata. U Rusiji se događaji koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza službeno opisuju kao nacionalna nesreća ili se uopće ne spominju. Gubitak statusa supersile je rana koju je Vladimir Putin riješio zaliječiti kao svoj životni zadatak.
Nastavi čitati “Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje” →
Početkom 17. stoljeća japanski su vladari strahovali da će se zemljom raširiti kršćanstvo, koje su europski misionari nedavno donijeli u južne dijelove zemlje. Kao odgovor, oni su 1603. u praksi izolirali Japan od vanjskog svijeta: Japanci nisu mogli odlaziti, dok je vrlo malo stranaca moglo ući u zemlju. Ovaj period postao je poznat kao japansko Edo razdoblje, a granice su ostale zatvorene gotovo tri stoljeća, do 1868.
Nastavi čitati “Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu” →
Prenosimo intervju Nevena Šimića za tjednik Novosti. Razgovaralo se o “posljednjim prosvjedima u Bosni i Hercegovini, budućim očekivanim potezima međunarodne zajednice, perspektivi ljevice i kritici politike službenog Zagreba.”
Nastavi čitati “Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen” →
digitalnademokracija.com