Izreka “zavadi pa vladaj” (divide et impera) pripisuje se Filipu II Makedonskom. Koristili su je rimski vladar Julije Cezar i francuski car Napoleon (sa sličnim divide ut regnes). Sa stanovišta glavnih nacionalnih stranaka, lijepo i praktično se uklapa u bh. politički prostor.
Nastavi čitati “Je li “prograđanskim” nacionalistima sada i Haris Silajdžić loš?” →
U modernom vremenu, društva koja nisu usvojila prosvjetiteljske vrijednosti, to jest ona čiji članovi nemaju elementarna individualna prava i slobode kako ih shvatamo u posljednjih dvjesto godina, dugoročno teže političkoj dezintegraciji, i dvije Jugoslavije nisu izuzetak: za njihov raspad nije bilo presudno odsustvo širokog konsenzusa »njihovih naroda« pri nastanku već, u oba slučaja, odsustvo liberalne demokratije kada su jednom nastale. Dovodeći argumentaciju do kraja: iz šest hiljada godina pisane historije nije moguće derivirati normu o nastanku država, ali povijesna građa zauzvrat omogućuje važan zaključak o njihovom opstanku ili nestanku u modernom vremenu, dovoljno potvrđen da se približava politološkom zakonu. Taj zakon glasi: s protokom vremena, liberalne demokratije teže uvijek većoj stabilnosti, a vjerovatnoća da se nasilno dezintegriraju teži ka nuli. Formuliran je pretenciozno, skoro deterministički; kao potporu mogli bismo evocirati pojedine ideje Karla Poppera i Ilje Prigogina, i historijsku sudbinu društava statičke neravnoteže (npr. SSSR) koja se raspadaju kada se promijene dominantne okolnosti, za razliku od društava dinamičke ravnoteže, zapadnih demokratija, koje se prilagođavaju promjeni dominantnih okolnosti – no ja ću ovdje uputiti samo na već klasičnu studiju Michaela W. Doylea Kant, Liberal Legacies and Foreign Affairs[1]. Ratovi su daleko najvažniji uzrok raspada pojedinih država, a Doyle je – analizirajući sve ratove od 1790-ih do svoga vremena – pokazao da liberalni režimi ne ratuju jedni s drugima. [I još je, kao kuriozitet bez značaja za našu temu, s obzirom na tempo širenja liberalizma (3 liberalne zemlje početkom 19. stoljeća, 13 sredinom istog stoljeća i 49 nakon Drugog svjetskog rata) ekstrapolacijom došao do zaključka da će globalni trajni mir za koji se zalagao Kant nastupiti 2113. godine…]
Nastavi čitati “Tarik Haverić: Redžić” →
Svaki put kad pomislimo da populizam ne može gore, pogriješimo.
Nadajmo se, ali ne treba biti siguran, da je ovo vrhunac ludosti koja je uzela maha kod novije generacije kvazigrađanskih populista. Kada nema sadržaja, ideja, morala, pameti ili zrna originalnosti, tada se poseže za tragičnom prošlošću, koja nije kriva što ju se ovako bijedno zloupotrebljava, prije svega u predizborne svrhe.
Nastavi čitati “Tenk kao simbol populističke praznine” →
OHR je izdao saopćenje na svom Twitter/X nalogu, reagirajući na nacionalistički ispad Džafera Alića, predsjedavajućeg Skupštine HNK, iz redova SDA. Alić smatra “da smo mi vlasnici ove zemlje i da imamo neugodne podstanare iza kojih uvijek moramo uvijek čistiti, mesti, popravljati, izrađivati, graditi, nadograđivati”. Iako nije rekao na koga se odnosi ovo “mi”, svi su iščitali svojatanje Bosne i Hercegovine u ime jednog njenog naroda.
Ovo je novi element u nacionalističkim prepucavanjima u Bosni i Hercegovini. Umjesto populističkih reakcija koje su nažalost neminovne, izdvajamo reakciju OHR-a, koja je mudra i umjerena, pa je ovdje i prenosimo.
***
Nastavi čitati “O ‘vlasnicima’ i ‘podstanarima’ u Bosni i Hercegovini” →
Sve se mijenja i sve teče. Ne uvijek i nabolje, a svakako ne u u bh. politici, sa svojim nacionalizmima, populizmima, neznanjem i zlobom.
SDP BiH je nekada bio nada u pravedniju, prosperitetniju i multietničku Bosnu i Hercegovinu, ali bilo bi fer reći da je to davno svršena prošlost. Bilo bi također dobro da takva orijentacija preživi barem kao ideja, kao potencija i nada za budućnost.
Nastavi čitati “SDP BiH više nije stranka cijele Bosne i Hercegovine” →
Ovih dana navršilo se 65 godina od objavljivanja albuma Kind of Blue, nesumnjivo jednog od najboljih albuma ikad snimljenih.
Nastavi čitati “Album “Kind of Blue”, remek-djelo jazz glazbe, napunio je 65 godina” →
Kad znanstvenici razmatraju ljudske kolonije na Mjesecu, Marsu i dalje, velika se pažnja pridaje duljini putovanja, hrani i riziku od zračenja. Nedvojbeno je da ćemo se suočiti sa surovim okruženjem u dubokom svemiru. Neki mislioci tvrde da je uređivanja genoma način da se osigura da ljudi mogu tolerirati teške uvjete dok budu kročili dalje i dublje u Sunčev sustav.
Nastavi čitati “Ako želimo nastaniti druge planete, morat ćemo koristiti uređivanje genoma i promijeniti ljudski DNK” →
Medijska halabuka koja se nadigla oko odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti nacionalnu skupštinu donijela je piscu ovih redova vrlo sumnjivu utjehu: pokazalo se da nisu samo balkanski političari, »analitičari« i »komentatori« površni, neobaviješteni, kratkovidi i pristrani, već su takvi i evropski – a francuski naročito!
Nastavi čitati “Uspjeh liberalnog centra” →
Predsjedništvu BiH treba ostaviti samo ceremonijalnu ovjeru i puko imenovanje isključivo onih kandidata koji su uredno predloženi/e za šefove DKP BiH po novoj zakonskoj proceduri
Nastavi čitati “Kalvarija ili renesansa postdejtonske diplomacije BiH” →
Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.
Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →
Dok Britanci oblače džempere i žale se na neuobičajenu hladnoću, veći dio svijeta pati zbog previsokih temperatura. Indija je u raljama najdužeg toplinskog vala u zabilježenoj povijesti, s termometrima koji su ponegdje dostizali 50 stupnjeva. Grčka je zatvorila Akropolis u poslijepodnevnim satima prošlog tjedna jer su temperature dosegle 43 stupnja. Visoke temperature u Sahelu i zapadnoj Africi dovele su do toga da mrtvačnicama u Maliju ovog proljeća nedostaje prostora, dok su dijelovi Azije stradali u svibnju .
Nastavi čitati “Klimatska kriza i toplinski valovi: ubojice s kojima se moramo boriti” →
(…) Ovo potvrđivanje legitimnosti triju nacionalizama nije apsolutno: ti pokreti pripadali su jednoj okončanoj epohi, pa bismo danas o njima razmišljali drukčije nego u retrospektivi na 19. stoljeće. U tu problematiku »vremenitosti« nacionalizma, značajnu za nastavak izlaganja, ulazimo analizom pojma ustavnog patriotizma, koji se u kontekstu multietničkih država često evocira kao alternativa patriotizmu što ga gaje pripadnici etnički homogenih država. Ovim dvama tipovima političkih zajednica donekle odgovaraju i dva tipa »nacionalnog osjećaja« koje anglosaksonska teorija naziva »gustim« ili »debelim« (thick) odnosno »rijetkim« ili »tankim« (thin).
Nastavi čitati “Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama” →
Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Međutim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja ključan aspekt političkog života, i načina na koji svijet funkcionira.
Nastavi čitati “Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →
Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.
Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →
Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .
Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →
digitalnademokracija.com