featured – Stranica 7

Pomaže li Trump da se Europa ujedini?

Published on 01/03/202502/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Minna Alander, suradnica, Chatham House; nerezidentna suradnica, CEPA; viša suradnica, Frivärl. Specijalizirala se za sigurnost u sjevernoj Europi, nordijsku obrambenu suradnju, sigurnost na Arktiku, NATO, hibridno ratovanje, te njemačku i finsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Na svome blogu objavila je članak o Trumpu i njegovom utjecaju na Europu, koji ovdje prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Prvo pravilo međunarodne politike trebalo bi biti: nikad ne vjeruj vlastitoj propagandi. Vladimir Putin povjerovao je u svoju pa je prije tri godine smatrao da je došao pravi trenutak da započne sveobuhvatni rat protiv jedne od najvećih europskih zemalja. S druge strane, Trump i njegovi ljudi ne uspijevaju shvatiti da Europa nije samo slaba i krotka skupina beskorisnih birokrata, zaraženih “virusom probuđenog uma” (woke, op.prev.), kako je oni vide.

Nastavi čitati →

Ukrajina i teorija pravednog rata

Published on 20/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rusko-ukrajinski rat potaknuo je globalne rasprave o tome što bi “pravedan mir” mogao podrazumijevati. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglašava pravedan mir koji uključuje obnovu suvereniteta Ukrajine i naplatu odštete od Rusije. Ostali prijedlozi, u rasponu od zamrzavanja borbenih linija do teritorijalnih ustupaka, predstavljaju suprotstavljene vizije rješenja. Što međutim predstavlja pravdu nakon ovakvog sukoba? Jus post bellum, koncept teorije pravednog rata koji se bavi moralnošću okončanja ratova, uspostavlja okvir za izgradnju mira koji se odnosi kako na neposredne potrebe tako i na dugoročnu stabilnost. U ovom će se članku razmotriti primjena jus post bellum na rat u Ukrajini i skicirati idealno mirovno rješenje koje bi ga pravedno okončalo.

Nastavi čitati →

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Published on 03/02/202503/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati →

Na što je Hannah Arendt zapravo mislila kada je govorila o banalnosti zla?

Published on 28/01/202527/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Može li se činiti zlo a da niste zli? To je zbunjujuće pitanje s kojim se uhvatila u koštac filozofkinja Hannah Arendt, kada je 1961. za The New Yorker izvještavala o suđenju za ratne zločine Adolphu Eichmannu, nacističkom operativcu odgovornom za organiziranje transporta milijuna Židova i ostalih u koncentracijske logore, radeći na konceptu nacističkog “Konačnog rješenja”.

Nastavi čitati →

Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla

Published on 23/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Etnička osnova nacije, ipak, nije tema koju možemo obezvrijediti dosjetkom[1]. Ona je, u balkanskom kontekstu, sidrište mnogih argumentacija i ima povlašteno mjesto u širem problemskom kompleksu dokazne snage prošlosti.

U posljednjih trideset godina u bosanskoj historijskoj i pseudohistorijskoj nauci, kao i u »haotičnoj publicistici« (István Bibó), pojavio se veći broj tekstova različitog obima, kvaliteta i ambicija posvećenih toj temi. Upada u oči da naspram toj poplavi publikacija o prošlosti Bošnjaka sasvim izostaju razmišljanja o njihovoj budućnosti. To, naravno, i jest pravi problem, kojem više pažnje posvećujem u zaključku. Ovdje pitanje porijekla bosanskih Muslimana/Bošnjaka tematiziram samo onoliko koliko različiti odgovori koji se daju oblikuju samorazumijevanje bosanskog muslimanskog subjekta[2].

Nastavi čitati →

Dezinformacije Elona Muska: eskalacija mržnje i prijetnja demokraciji

Published on 07/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Britanski premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je s pravom branio koncept žestoke političke rasprave, ali je inzistirao da ona “mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na lažima”. To je učinio kao odgovor na neistine Elona Muska o njegovoj ulozi u suočavanju sa seksualnim iskorištavanjem djece. Premijer mudro nije izravno spominjao gospodina Muska, djelomice zato što je najbogatiji čovjek na svijetu član unutarnjeg kruga Donalda Trumpa. Sir Keir prepoznaje ovu epistemičku krizu kao koordiniranu kampanju širenja dezinformacija, sijanja podjela i podrivanja povjerenja. Kao što je filozof Lee McIntyre prikladno primijetio : “Istina ne umire – ona se ubija.”

Nastavi čitati →

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2024.

Published on 01/01/202502/01/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošla godina bila je, recimo, “normalna” za malu alternativnu stranicu poput naše, bez velikih uspona ali i bez padova. I prošle godine nam je najveći doseg bio putem pretraživača, i dobro je znati da ne ovisimo o algoritmu društvenih mreža i njihovih vlasnika. Stranica je volonterski projekt i bilo bi šteta na taj način ovisiti o nečijim hirovima.

U novoj godini pokrenut ćemo opciju doniranja, opet bez želje za zarađivanjem, ali ako donacije krenu imamo ideju kako ih koristiti za nešto korisno i, nadamo se, za općedruštveno dobro.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Par njih nisu naši nego poznate pjesme ili tekstovi, za koje pretpostavljamo, i drago nam je ako je tako, da ih pronalaze učenici i studenti po zadatku. Barem jedan je kratki osvrt na političke teme, a tu je i par naših prevoda, za koje mislimo da su dobri i važni jer ih uglavnom nema drugdje na ovim jezicima.

Nastavi čitati →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on 29/12/202429/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati →

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Published on 24/12/202424/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića koja pokazuju mračnije i manje impresivne aspekte ljudske prirode.

Nastavi čitati →

Napokon: u Federaciji BiH zabranjeno pušenje u svim zatvorenim objektima

Published on 13/12/202413/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od petka 13.12, zvanično počinje primjena Pravilnika o zabrani pušenja na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Pravilnik je izrađen “na osnovu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/22), a odredbama Pravilnika obuhvaćena su pravna lica, u čijim objektima postoje izuzeci od zabrane pušenja u skladu s ovim zakonom, bilo da su u njihovom vlasništvu ili su im dati na korištenje”.

Nastavi čitati →

»Naša islamska stvar«

Published on 08/12/202407/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U septembru 1947. jugoslavenske vlasti osudile su hafiza Mahmuda Traljića na deset godina zatvora. Bio je optužen da je, kao pripadnik tzv. »Dobračine grupe«, radio na rušenju postojećeg poretka u Jugoslaviji. Tih deset godina odležao je skoro u potpunosti, zato što nije htio da podnese molbu za umanjenje kazne. U molbi bi morao izjaviti da se kaje, a on se – kako je potvrdio u jednom intervjuu iz 1991, kada je partijska država već bila propala – nije kajao za ono što je radio, budući da je to bilo »sve sa najboljom namjerom, te sa željom da pomogne[m] islamsku stvar u našim krajevima«[1].

Nastavi čitati →

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Published on 03/12/202402/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati →

Hommage a Danilo Kiš

Published on 28/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svaki je čovjek dužan da na sebe primi bol i muku svijeta i drugih ljudi, da podijeli njihovu sudbinu. Nikola Berđajev: Duh i realnost

A ti Danijele zatvori ove riječi i zapečati ovu knjigu do pošljednjega vremena: mnogi će pretraživati, i znanje će se umnožiti. Knjiga proroka Danijela, 12, 4

* * *

U književnom životu sreo sam dvojicu čije su norme obavezivale i strašile, čije je ludilo bilo opojan program i lijek duši; zračili su skromnost i detinjsku vedrinu; ali i gordost, nekakvu mračnu brigu za tekst koja u njih bješe uvijek nešto više od brige za literaturu; obojica su me grdili i nasmijavali ostavljajući mi da sam tumačim nježnost grdnje i grkost smijeha. Obojica sa istim imenom starozavjetnog proroka; ne pomišljam da će ovaj, koji je sad mrtav, ubuduće biti manje sa mnom.

Nastavi čitati →

Sarajevski vozači zaslužuju gužve koje sami stvaraju

Published on 19/11/202419/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana svjedočimo saobraćajnom kolapsu u Sarajevu. Nesnosne gužve postale su svakodnevnica. I ne radi se samo o povremenim radovima ili saobraćajnim nesrećama, koji objektivno mogu usporiti protok vozila. U pitanju su, čini se, i kulturološki razlozi, gdje posjedovanje i upotreba auta ima svoju statusnu ulogu. To je možda i razumljivo, ali onda treba biti razumljivo i sve češće mrcvarenje u dugačkim redovima od Predsjedništva do Otoke i dalje. I, naravno, još gori zrak koji udišemo.

U svijetu se udomaćila izreka “nisi zapeo u prometu, ti si promet”, koja kao da je urađena za sarajevske vozače. Koliko smisla ima sjesti u automobil, znajući da su gužve i stres neminovni? Ta vrsta vozačkog mazohizma teško je shvatljiva.

Nastavi čitati →

Prije trideset godina objavljen je Nirvanin “MTV Unplugged in New York”, jedan od najboljih živih albuma ikad

Published on 12/11/202411/11/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

MTV Unplugged in New York je live album američkog rock sastava Nirvana, koji je DGC Records objavio 1. studenog 1994., gotovo sedam mjeseci nakon samoubojstva Kurta Cobaina. Koncert je dio serije MTV Unplugged i sadrži uglavnom akustičnu izvedbu. Snimljen je u Sony Music Studios u Hell’s Kitchenu, Manhattan , 18. studenog 1993. godine .

Nastavi čitati →