Oznaka: građanska BiH

Lažno predstavljanje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od građanskog koncepta koji zastupaju Komšić, veliki dio bošnjačkih intelektualaca i medija, najveću korist ima Dragan Čović, bivši jugoslavenski apartčik i sadašnji legitimni Hrvat po zanimanju

Njemačka filozofkinja Hannah Arendt (1906-1975) razlikovala je tradicionalnu i modernu laž. Tradicionalna laž je nastojala prikriti istinu. Tome nasuprot, moderni lažljivci uopće se ne trude da kamufliraju svoje laži. Oni ih izgovaraju javno, iako znaju da to što zagovaraju nije istina. Dok je tradicionalna laž nastojala da prikrije određene činjenice na štetu istine, moderna laž želi trajniju pobjedu na štetu stvarnosti, upozoravala je Arendt.

Nastavi čitati “Lažno predstavljanje” →

SDP BiH više nije stranka cijele Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sve se mijenja i sve teče. Ne uvijek i nabolje, a svakako ne u u bh. politici, sa svojim nacionalizmima, populizmima, neznanjem i zlobom.

SDP BiH je nekada bio nada u pravedniju, prosperitetniju i multietničku Bosnu i Hercegovinu, ali bilo bi fer reći da je to davno svršena prošlost. Bilo bi također dobro da takva orijentacija preživi barem kao ideja, kao potencija i nada za budućnost.

Nastavi čitati “SDP BiH više nije stranka cijele Bosne i Hercegovine” →

Građanska je dužnost biti histeričan i glup

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Gospođa je vrlo aktivna na društvenoj mreži. Ne libi se lupiti šakom o stol i skresati u brk. Što na umu to na drumu. Bez suvišne zadrške, bez dlake na jeziku, bez prašine na tastaturi. Njena fejsbučka elokvencija i penzionerska mudrost često završe u prominentnim rubrikama uglednih novina. Gospođa je, valja to posebno naglasiti, eminentna ekspertica na području kolektivne karakterologije. Posebno dobro je izučila Hercegovce. Zato je citirajmo, da prethodna tvrdnja ne bi ostala bez adekvatne potkrijepe:

Nastavi čitati “Građanska je dužnost biti histeričan i glup” →

Kako se boriti za građansku državu: vodič od 7 tačaka

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prve nedjelje oktobra 2022. održani su izbori u Bosni i Hercegovini. Na noć proglašavanja izbornih rezultata je Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Nametnutim rješenjima je povećan broj delegata u Domu naroda i izmijenjene su metode kojima bi se trebala formirati vlast u Federaciji BiH.

Nastavi čitati “Kako se boriti za građansku državu: vodič od 7 tačaka” →

Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Tarik Haverić, politolog, publicist, autor nekoliko sjajnih i zapaženih knjiga poput one „Kritika bosanskog uma“ i „Čas lobotomije“, ugledni liberalni intelektualac, u razgovoru za Bljesak.info govori o građanskoj državi i njenom konceptu kako je shvaćaju nacionalne stranke u BiH, fenomenu kulture nekažnjavanja za govor mržnje i šovinizam u javnom prostoru, položaju Ostalih, te nekompetentnoj i korumpiranoj akademskoj zajednici. Haverić kaže kako na našim prostorima glavni politički akteri zapravo ne znaju šta je „građanska država“.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Ni oni koji se navodno zalažu, a ni oni koji se protive ideji građanske države ne znaju ništa o tom” →

NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Posljednjih godina gledam kako se nacionalizam lagano budi čak i kod ljudi koji su mu uspjeli odoljeti tokom rata. Neki od njih prihvataju nametnutu realnost pa traže udobnu poziciju u podijeljenom društvu. Drugi su se jednostavno prozlili, godine ne donose uvijek mudrost, češća je ogorčenost zbog propuštenih prilika. Treći su profesionalci, beskrupulozni stratezi vlastite bolje budućnosti, nastavljači tradicije prve generacije “demokratskih promjena”.

Nastavi čitati “NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici” →

Profesionalni uzbuđivači sirotinje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Agresivnom vojnom invazijom Rusije na Ukrajinu dogodila se globalna kataklizma i potres, koji je gotovo preko noći podijelio svijet na bipolarne dijelove koji se međusobno isključuju. Fenomen rata, kao društvene pojave, na površinu je tako izbacio razne teorije i poglede, koji u mnogim slučajevima nemaju ama baš nikakvu logiku i istinu, ali su zato vrlo efektivno propagandističko oružje.

Nastavi čitati “Profesionalni uzbuđivači sirotinje” →

Etički imperativ: zamjeriti se većini

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nemam hrabrosti da budem kukavica, tako nekako glasi efektna aforistička dosjetka. Biti hrabar, vrlina je koja se visoko cijeni. Hrabrost se nerijetko simbolički vezuje za testise, kolokvijalno znane kao muda. Imati muda, vječiti je ideal svake suštinske kukavice. Izraz je to koji se odomaćio kao sinonim za hrabrost, kao kreativan spoj metaforike i mudologije. Kao pojmovni oponent mudima stoji lijepa štokavska riječ pička. Kada na Balkanu imaš certifikat za muda, to je jasan znak da nisi pička.

Imati muda problematičan je izraz, makar i kao stilska figura, jer sugerira da jedino vlasnik istih može biti kuražan. (Za neupućene, izraz kuražan nema veze s onom falusoidnom ekstenzijom ponad već spomenutih muda.) Ergo, samo apstraktni mudoposjednik ima potencijal da bude hrabar. Ženama se taj potencijal odriče, osim u iznimnim situacijama kad i one imaju neki testosteronski (ili je bolje reći: testisteronski) višak, ili kakvo drugo svojstvo koje upućuje na muškost. Jer bez muškosti, jelte, nema ni hrabrosti. Drugim riječima, insuficijencija muškosti osuđena je na bezmudost.

Nastavi čitati “Etički imperativ: zamjeriti se većini” →

Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja nije javio jedan čitatelj sa željom da prokomentira neke aspekte Lagumdžijinog kazivanja. Ta kazivanja su važna jer pokazuju u kojoj se mjeri nedosljedni i lažljivi političari, i cijela jedna nedosljedna i lažljiva politika koju zastupaju, znaju zaplesti u vlastitu mrežu u kojoj u prvom redu stradaju elementarna korektnost i elementarni logički principi.

Nastavi čitati “Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu” →

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?” →

Bosanski bukvar: Konstitutivnost

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost” →

Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Već trideset godina, uz poneku dragocjenu iznimku, Bosnom i Hercegovinom dominiraju etnonacionalisti i vladaju etnonacionalne stranke. Oni naravno nisu svi isti, pogotovo ne po količini zla kojeg su proizveli, ali su iznimno štetni za složenu i kompliciranu zemlju kakva Bosna i Hercegovina nesumnjivo jeste. Nastavi čitati “Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?” →

Tarik HAVERIĆ: Komšić u Bugarskoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Teško da ima obaviještenih osoba starijih od 40 godina koje se ne sjećaju da je 2006. godine Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, minirao u Predstavničkom domu PS BiH tzv. Aprilski paket, jedinstvenu priliku da se barem djelomično reformira glomazni institucionalni aparat naše zemlje, racionaliziraju procedure skupštinskog odlučivanja i ukupan politički proces saobrazi evropskim demokratskim standardima. Ono, međutim, čega se niko ne sjeća, jer je nestalo iz kolektivnog pamćenja kao beskorisno, jesu razlozi koje je Silajdžić u to vrijeme navodio pravdajući svoju odluku. A sigurno je navodio neke razloge, koji su njemu i njegovim saradnicima možda čak izgledali uvjerljivi… Nastavi čitati “Tarik HAVERIĆ: Komšić u Bugarskoj” →

Uspavanka za političkog klauna

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Piše: Neven Šimić

Puno je ovih decembarskih dana proliveno tinte i žuči zbog Željka Komšića. Razlog je samo jedan: dotični lijevi protagonist omogućio je desnoj SDA da ponovo uspostavi vlast u najvažnijem kantonu. Mnoge je to nasekiralo. Naročito se snebivaju oni koji svih ovih godina uporno glasaju za njega pa se onda još upornije čude zašto im je zemlja u kojoj žive tako podijeljena. Elem, zabavno je posmatrati donedavne Komšićeve adorizatore i fanove kako se posipaju pepelom ili zgražavaju. Čitava ta bujica zgražavanja može se svesti na žalopojku da je Komšić prodao obraz. Time se valjda želi reći da je ovaj imao obraz i prije nego je javno obznanio da su kafana i SDA njegova sudbina. Nastavi čitati “Uspavanka za političkog klauna” →

Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I)

S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu cijelog žanra kojem, po mom mišljenju, pripada – a to je impresionistička politologija koja, barem kvantitativno, zauzima prvo mjesto u elektronskim medijima i kibernetičkom prostoru. Nastavi čitati “Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)” →