Oznaka: Hrvatska

U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ulice velikih hrvatskih gradova posljednjih su godina postale prostor nove prometne, ali i društvene dinamike. Na biciklima, motociklima i u automobilima s logotipima globalnih dostavnih i prijevoznih platformi voze se tisuće stranih radnika – dostavljača i taksista, uglavnom iz Nepala i Indije, ali i iz drugih geografski i kulturološki udaljenih zemalja. Njihov je rad postao važan za svakodnevno funkcioniranje naših gradova: oni dostavljaju hranu, prevoze ljude i robu te održavaju ritam i puls urbanog života. No istodobno, njihova je prisutnost u javnom prostoru gotovo neprimjetna. Hrvatsko društvo, iako sve ovisnije o stranoj radnoj snazi, tek povremeno tematizira te radnike, i to najčešće u ekonomskim ili birokratskim terminima – kroz broj izdanih dozvola ili potrebu za ‘popunjavanjem’ tržišta rada. S druge strane, čest je i politički i javni narativ o stranim radnicima kao prijetnji sigurnosti i gospodarstvu zemlje, a među marginalnim političkim i civilnim skupinama sve je prisutnije i plasiranje opasnih teorija zavjere povezanih s migracijama poput one o velikoj zamjeni stanovništva.

Ovaj tekst predstavlja teorijski sociološki okvir istraživanja stranih taksista i dostavljača u Zagrebu. Budući da cjeloviti empirijski nalazi još nisu službeno objavljeni, ovdje se iznose isključivo teorijski uvidi i konceptualni naglasci rada. Cjelovito istraživanje prihvaćeno je za objavu u znanstvenom časopisu te će uskoro biti dostupno javnosti. Cilj istraživanja bio je upoznati ovaj segment populacije stranih radnika te razumjeti kako oni doživljavaju svoj položaj, kako organiziraju svakodnevicu te kako njihovo iskustvo odražava šire procese prekarizacije rada i globalnih migracijskih nejednakosti.

Nastavi čitati “U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj” →

Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kad je riječ o prošlosti, Katolička crkva samo i isključivo govori o stradanjima hrvatskog naroda. To je legitimno i ne bi bilo ni sporno kad bi se govorilo i o stradanjima drugih ljudi za koja su odgovorni pripadnici hrvatskog naroda

Početkom 2000. godine, nakon smrti Franje Tuđmana (1922-1999) i promjene vlasti u Hrvatskoj, hrvatski katolički teolog Bono Zvonimir Šagi (1932-2020) objavio je u katoličkoj obiteljskoj reviji Kana esej u kojem poziva Crkvu i društvo na duhovnu i moralnu obnovu: „Završila je državotvorna faza, sada je pred svim važnim čimbenicima u društvu otvorena zadaća stvaranja nove humane i moralne kvalitete višestranačke demokracije, da se uspostavi moralno-pravna sigurnost i razvije povjerenje u nužnu funkciju bitnih državnih institucija i uz normalne smjene putem proceduralnih demokratskih postupaka.“

Nastavi čitati “Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede” →

Tko bi na Pantovčak?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike, objavio je svoju predsjedničku kandidaturu 17. lipnja 2019., otprilike šest mjeseci prije prvog kruga izbora. Pet godina kasnije, 17. lipnja je evo prošao, do izbora je otprilike šest mjeseci, a ni jedan relevantan kandidat još nije obznanio da će se upustiti u predsjedničku utrku, odnosno ni jedna od pet glavnih parlamentarnih partija nije istaknula svog kandidata za Pantovčak. To je donekle razumljivo kad se uzme obzir da su u protekla dva mjeseca održani parlamentarni i europski izbori: u tim okolnostima bilo je prilično besmisleno promovirati kandidata za izbore koji će se održati tek za nekoliko mjeseci. Čini se da su sve stranke procijenile da će tri jesenska mjeseca biti dovoljna da birači prepoznaju njihovog čovjeka za drugu najmoćniju dužnost u državi.

Nastavi čitati “Tko bi na Pantovčak?” →

Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Populizam je na cijeni diljem svijeta, pa ni ovaj dio Europe nije iznimka – naprotiv.

Šef hrvatske diplomacije, Goran Grlić Radman, nazvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “ruskim trabantom”. Konkretno, u razgovoru za N1 televiziju, Grlić Radman rekao je da Vučić “može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali nećemo dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana”.

Nastavi čitati “Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo” →

Izbori 2024.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

MM: Jebiga, šefe, sve ankete i računice pokazuju da nakon izbora nećemo moći formirati vlast bez Domovinskog pokreta.

AP: Meni su te ankete dosta sumnjive, Marko. Ne pravimo račun bez krčmara.

MM: Bogami su ovoga puta brojke neumoljive. Ili ćemo s Domovinskim pokretom u koaliciju, ili u opoziciju.

Nastavi čitati “Izbori 2024.” →

Breme četiri teme

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Mimo HDZ-ovog hvalisanja postignućima aktualne vlade i opozicijskih kritika HDZ-ove korumpiranosti, predstojeću predizbornu kampanju mogle bi obilježiti četiri teme ili četiri tematska bloka s kojima se hrvatska javnost nije susretala u dosadašnjim kampanjama. Zanimljivo je da su sve te četiri teme bile vrlo relevantne na nedavnim izborima u pojedinim zemljama Europske unije i da će biti itekako prisutne u izbornim kampanjama u svim članicama EU-a početkom lipnja, kad se biraju zastupnici u Europski parlament, a u nekima od njih, poput Hrvatske, i na domaćim parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

Nastavi čitati “Breme četiri teme” →

Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Povjesničar Ivo Goldstein nedavno je objavio knjigu “Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.” u nakladi Frakture, koja se može promatrati i kao završni dio njegove svojevrsne trilogije koju je započeo “Jasenovcem”, a nastavio “Antisemitizmom u Hrvatskoj – od srednjega vijeka do danas”. Na skoro 700 stranica Goldstein analizira nastanak i razvoj tih fenomena u Hrvatskoj u posljednjih tridesetak godina, utjecaj politike i Crkve na njih te njihov utjecaj na društvo i shvaćanje povijesti.

Nastavi čitati “Ivo Goldstein: Tuđmanova pomirba je promašena” →

Što je zapravo “odrast”?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sve češće smo svjedoci razornih posljedica klimatskih promjena, dok pogoršavanje uvjeta života zahvaća sve veći broj stanovnika Zemlje. Uz to sve su nerijetka zazivanja alternativa postojećem sustavu društvenog uređenja; klimatski nas aktivisti upozoravaju da nema neograničenog ekonomskog rasta na planeti ograničenih resursa. Sve se češće tako kao alternativa postojećem sustavu spominje odrast (eng. degrowth).

Nastavi čitati “Što je zapravo “odrast”?” →

Čitajte Dubravku!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prvo je bio “Mali plamen”, zatim se razgorjela vatra, kasnije je buknulo.

“Mali plamen” ime je prve knjige Dubravke Ugrešić, one koju je s dvadesetak godina napisala za djecu, što znači, ako je knjiga dobra, da je napisana i za onu bivšu djecu, za odrasle. Dozvolite da vas podsjetim, Mali plamen izašao je iz kutije šibica, ne želeći pripaljivati cigarete i štednjake, nego je otišao u svijet. Mali plamen je već u startu znao da je vatra, pa se nameće i kao jasna metafora za svjetlo i toplinu, nažalost i za ognjice i požare koji su uslijedili, za opekline i lomače na kojima, gle, ipak, iako plamte, na kraju ne izgore ni knjige ni vještice. Pa se i Dubravkin Mali plamen konačno smjestio u srcu onih čitatelja koji srca i umove drže otvorenima ili ih makar redovito zrače. U onim drugima, tko zna, ima li kisika ili možda već ništa ne gori.

Nastavi čitati “Čitajte Dubravku!” →

Dijagnostika puzanja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svake prve subote u mjesecu začin mamurnim jutrima daju foto-galerije s trgova hrvatskih gradova. Na njima možemo pratiti koreografiranu molitvu grupa muškaraca koja se svodi na zazivanje ekstremno podijeljenih rodnih uloga i, bez previše uvijanja, apsolutne muške dominaciju nad ženama. Porijeklo i organizacijski mehanizmi tog molitvenog pokreta već su dobrano raskrinkani i tu dodatni doprinosi nisu potrebni. U ovom ćemo se kratkom osvrtu pozabaviti reakcijama liberalne i lijeve političke scene na taj mjesečni molitveni ciklus.

Nastavi čitati “Dijagnostika puzanja” →

Komšićeva mržnja za tekuće potrebe

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Željko Komšić, ponovo izabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, ne odustaje od višegodišnjih nastojanja da odnose Hrvata i Bošnjaka, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u prošlih trideset i kusur godina svede i zabetonira isključivo na razdoblje od kasne jeseni 1992. do ranog proljeća 1994., kad je trajao rat između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH u srednjoj Bosni i jednom dijelu Hercegovine.

Nastavi čitati “Komšićeva mržnja za tekuće potrebe” →

Želi li Giorgia Meloni oteti Hrvatskoj dio teritorija?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Čitatelj nas je zamolio da provjerimo točnost tvrdnje predsjednika IDS-a Dalibora Pausa, koji je na Facebooku 26. rujna napisao da je Giorgia Meloni, buduća talijanska premijerka, u predizbornoj kampanji tražila pripojenje Rijeke i Istre Italiji.

Nastavi čitati “Želi li Giorgia Meloni oteti Hrvatskoj dio teritorija?” →

Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dok su nam komunikacijski kanali bili zakrčeni vijestima o smrti britanske kraljice, lako je bilo smetnuti s uma da i stanovnici glavnog hrvatskog grada prolaze kroz teško razdoblje otkako je i njihov dobrohotni vladar preminuo nakon višedesetljetnog upravljanja u veljači prošle godine. Nedugo nakon neočekivanog raspleta sapunice zvane ‘Može li itko svrgnuti Milana Bandića?’ za novog je gradonačelnika izabran Tomislav Tomašević, a Zagrepčani su ostali bez zla na koje su navikli i nasilno izbačeni iz zone komfora.

Nastavi čitati “Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka” →

Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?

Tko ga se i kada sjeti?

Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti” →