Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nedavni parlamentarni izbori u toj zemlji bili su “najčišći i najpošteniji” u povijesti. Oni su također bili i trijumf za njegovu, pogrešno nazvanu, Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je uvjerljivo pobijedila. Međutim, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imala je drugačiji stav.
Nastavi čitati “Zarobljena država u Srbiji – problem za Balkan i EU” →
Nakon par ludih godina, 2023. bila je donekle povratak u staro. Pandemijske teme više nisu u modi – vratile su se i dominirale političke i društvene teme. Od novina, jako nas raduje, i za budućnost ohrabruje, činjenica da smo, osim redovitih posjetitelja, po prvi put naviše čitatelja dobili preko pretraživača a ne društvenih mreža. To nas čini manje ovisnim o dometu postova na društvenim mrežama, i o hirovima vlasnika istih.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Mislimo da ih i dalje vrijedi pročitati te ih ovdje preporučamo.
Možda je u pitanju generalizacija, ali u pop i rock glazbi, te posebno u narodnjacima, riječi su, često ili uglavnom, u drugom planu. Mnoge pjesme stoga se doimaju poput “beskrajnog niza sintetiziranog blaženstva i lirske banalnosti”, poput brze hrane u glazbenom svijetu. Brzo se konzumiraju, lako nestaju, i znaju ostaviti gorak okus.
Nastavi čitati ““Idemo” je najbolja i najvažnija pjesma EKV-a” →
Hrvatski se „standard razlikuje od srpskoga jezika jer je u njega upisana povijest cijele hrvatske kulture u susretima sa zapadnim i drugim kulturama“ – argumentira gospođa Dubravka Oraić Tolić iz HAZU u obrazlaganju potrebe za Zakonom o hrvatskom jeziku. Od dosadašnjih argumenata o razlici, a čuli smo ih u dugu vijeku bukadar, ovaj je najslabiji, gotovo kapitulantski. Jer za svaki stari i novi jezični standard štokavskoga kruga (hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski) jednako se može reći to isto: da je u svaki od njih upisana povijest cijele njegove kulture u susretima sa zapadnim i drugim kulturama. Gdje su, onda, razlike?
Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Hrvatski jazuk” →
Mimo HDZ-ovog hvalisanja postignućima aktualne vlade i opozicijskih kritika HDZ-ove korumpiranosti, predstojeću predizbornu kampanju mogle bi obilježiti četiri teme ili četiri tematska bloka s kojima se hrvatska javnost nije susretala u dosadašnjim kampanjama. Zanimljivo je da su sve te četiri teme bile vrlo relevantne na nedavnim izborima u pojedinim zemljama Europske unije i da će biti itekako prisutne u izbornim kampanjama u svim članicama EU-a početkom lipnja, kad se biraju zastupnici u Europski parlament, a u nekima od njih, poput Hrvatske, i na domaćim parlamentarnim i predsjedničkim izborima.
Nastavi čitati “Breme četiri teme” →
Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca imat će duboke posljedice po mir u Europi. Iako je ova tema donekle skrajnuta zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog situacije u Gazi, napetosti na Balkanu naglo su porasle posljednjih mjeseci. Ako Srbi ponovno izaberu SNS, vjerojatnost regionalnog sukoba će se povećati.
Nastavi čitati “Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi” →
Dobra večer, ja se ispričavam.”
“Jebat ću ti majku.”
“Molim vas malu pomoć.”
“Šta snimaš koju pičku materinu?”
“Ja se ispričavam što smetam.”
“Ma boli me kurac, ajde bježi od mene!”
Nastavi čitati “Naši dečki” →
Javier Milei novi je predsjednik Argentine. U izbornoj kampanji obećao je sve i svašta, ali već je ublažio retoriku. Kada se sudare populizam i stvarnost, populizam se u pravilu povlači.
Nastavi čitati “Populistička demagogija u Argentini” →
Video pomoćni sudac (VAR) uveden je u nogomet kako bi se smanjio broj kontroverznih odluka. Mnogi navijači, s dobrim razlogom, misle da se dogodilo suprotno, unatoč intuitivnoj, stručnoj prosudbi sudaca koja je potpomognuta asistentima koji snimke gledaju i analiziraju izvan terena. Jedan dužnosnik VAR-a Lige prvaka smijenjen je nakon sporne odluke o penalu u Newcastleu. Sudačke odluke sada su toliko loše, ustvrdio je jedan menadžer, da su utjecale na ugled i karijere.
Nastavi čitati “VAR: sporija, duža i pravednija utakmica možda i nije ono što ljubitelji nogometa žele” →
Klimatske promjene predstavljaju društvenu prijetnju same po sebi, ali smatra se i da umnogostručuju rizik od drugih prijetnji (eng. threat multiplier), poput sukoba, migracija i sigurnosnih prijetnji. Međutim, iako se često tvrdi kako klimatska kriza uzrokuje sukobe ili dovodi do migracija, međusobnu direktnu uzročno-posljedičnu povezanost svih tih kompleksnih procesa nije tako lako odrediti.
Nastavi čitati “Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima: Što znamo, a što ne znamo?” →
Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.
Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.
Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.
Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”” →
Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.
Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici” →
„Kako je neko kao što si ti postao to što si ti postala“? Ovo pitanje postavlja Cary Grant svojoj partnerici Evi Marie Saint u filmu „Sjever-sjeverozapad“ Alfreda Hitchcocka. Saintova je tipična Hitchcockova fatalna plavuša sa tajnom, lijepa, zavodljiva, šarmantna, inteligentna, a istovremeno i opasna, prijetvorna, nepredvidiva, neukrotiva.
Nastavi čitati “PROPALO DRUŠTVO I NJEGOVI NEPRIJATELJI: Kako smo mi današnji postali tužna karikatura nas nekadašnjih?” →
U zadnjih nekoliko godina snimljeno je mnogo filmova o dirigentima. Početkom ove godine imali smo Tar, nastao prema dirigentici Marin Alsop. Uskoro će premijerno biti prikazani Divertimento, film o stvaranju istoimenog orkestra dirigentice Zahie Ziouani, te Maestro, biografski film o karizmatičnom Leonardu Bernsteinu.
U ovakvim filmovima može se naslutiti aura misterije koja okružuje lik dirigenta, kojeg je skladatelj i glazbeni kritičar Robert Schumann još 1836. nazvao “nužnim zlom”.
Nastavi čitati “Što zapravo radi dirigent?” →
Do kraja 1941. sve ono najbolje rođeno u Zagrebu bit će ubijeno. Neki su strijeljani na Dotrščini, drugi su poginuli na gradskim ulicama. Ostaci ilegale kroz zimu i s proljećem prebacuju se na slobodni teritorij. S njima i Anđa
Nastavi čitati “Posveta zagrebačkim ilegalcima” →
digitalnademokracija.com