Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU

Poznati njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas objavio je esej o slabljenju američkog vodstva i “novom kineskom poretku”, koji prisiljavaju Europu da se ujedini ili suoči s marginalizacijom. Ovaj tekst je prevedeni transkript predavanja održanog u Siemensovoj zakladi 19.11. ove godine.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je, između ostalog, zakašnjelu spoznaju među europskim građanima o duboko promijenjenoj situaciji u svijetu. Međutim, ova transformacija događa se već neko vrijeme, usporedno s padom utjecaja glavne supersile dvadesetog stoljeća. Rani signal upozorenja bila je frenetična promjena raspoloženja unutar američkog društva nakon 11. rujna 2001. Ovu promjenu mentaliteta prestrašenog stanovništva dodatno je rasplamsala retorika američke vlade pod predsjednikom Georgeom W. Bushom i njegovim bezobzirno militantnim potpredsjednikom. Činilo se tada da svi na svojoj koži osjećaju opasnost međunarodnog terorizma. Tijekom propagandne kampanje u korist rata protiv Sadama Huseina i Iraka – rata koji je prekršio međunarodno pravo – ova se promjena mentaliteta radikalizirala i učvrstila. Iz institucionalne perspektive, ova je promjena prvenstveno utjecala na stranački sustav. Već tijekom 1990-ih pod vodstvom Newta Gingricha, ne samo da su se temeljno promijenile prakse Republikanske stranke već i društveni sastav njezine baze. Ipak, tendencije prema dubljoj i, sada se čini, teško reverzibilnoj transformaciji političkog sustava u cjelini prevladale su tek nakon što je predsjednik Obama iznevjerio nade u temeljito izmijenjenu američku vanjsku politiku.

Nastavi čitati “Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU”

Europa mora odbaciti besmislene optužbe o “civilizacijskom brisanju”, ali joj je hitno potrebna vlastita strategija

Europski čelnici moraju se dogovoriti o tome kako odgovoriti na optužbu da se kontinent suočava s „civilizacijskim brisanjem“. Ovo su bile najteže riječi korištene u strategiji nacionalne sigurnosti koju je ikada objavila američka vlada, jasno dajući do znanja da savezništvo s Europom više nije zagarantirano.

Ipak, što točno znači „brisanje civilizacije“? Čini se da pojam dolazi izravno iz znanstvene fantastike i zaslužuje pojašnjenje. Kakva se to civilizacija briše?

Dokument koji je objavila američka vlada  izričito navodi da se ne radi toliko o ekonomskom padu koliko o „vrijednostima“ koje europske nacije čine pouzdanim saveznicima SAD-a.

Ova administracija (vlada) SAD-a zabrinuta je jer navodno „život, sloboda i težnja za srećom“ više nisu temelji za Europu kao što jesu za Ameriku. Osim toga, čini se da Trump misli da su migracije uzrok ovog problema.

Nastavi čitati “Europa mora odbaciti besmislene optužbe o “civilizacijskom brisanju”, ali joj je hitno potrebna vlastita strategija”

Je li Turska novi partner EU u borbi protiv Rusije?

Je li novo vojno partnerstvo na pomaku, koje bi u značajnoj mjeri ojačalo poziciju Turske i bilo od velike koristi za EU?

DW piše da je “zbog učestalih povreda zračnog prostora od strane Rusije u članicama Europske unije raste zabrinutost za sigurnost Europe. Šefovi država i vlada su se već dogovorili oko većih izdataka za obranu i rade na planovima za bolju zaštitu od Rusije. Jedna od mogućnosti je i jačanje partnerstva s Turskom. Erdogan se u prošlosti nije pokazao kao lak partner, ali na polju obrane ima puno za ponuditi”.

Izgleda da dolazi vrijeme za krupne odluke, sa dalekosežnim posljedicama.

Nastavi čitati “Je li Turska novi partner EU u borbi protiv Rusije?”

Prosvjedi u Srbiji: bitka za demokraciju koju EU ne smije ignorirati

Autoritarne mjere protiv masovnih demonstracija u zemlji kandidatkinji za EU zahtijevaju snažniji odgovor Bruxellesa

Tijekom ljeta u kojem su se europski čelnici usredotočili na shuttle diplomaciju s Donaldom Trumpom u vezi trgovinskih odnosa i Ukrajine, isto su diskretno šutjeli o još jednoj krizi na istoku Europe. Više od devet mjeseci masovni studentski prosvjedi u Srbiji dovode u pitanje autoritarnu vlast Aleksandra Vučića, koji je na dužnosti premijera i predsjednika već jedanaest godina. Do sada je Bruxelles uglavnom okretao glavu.

Nastavi čitati “Prosvjedi u Srbiji: bitka za demokraciju koju EU ne smije ignorirati”

Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a

Nakon sada već zloglasne svađe između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, transatlantski odnosi su se pogoršali. Nekoliko dana nakon sastanka Trump je prekinuo svu vojnu pomoć Ukrajini, ostavljajući Europu suočenu s izgledima za sličan tretman u bliskoj budućnosti.

Europske nacije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazale su jedinstvo neposredno nakon propalog sastanka: sazvan je summit u Britaniji, na kojem su obećana pozamašna financijska sredstva za obranu Ukrajine i za “ponovno naoružavanje” Europe.

Građani uglavnom podržavaju ovaj pomak prema militarizaciji. U nedavnoj anketi Eurobarometra, 79% ispitanika podržalo je povećanu obrambenu suradnju na razini EU-a, a 65% se složilo da bi se potrošnja za obranu trebala povećati unutar Unije.

Nastavi čitati “Europa treba tisuće tenkova i vojnika da uspostavi vjerodostojnu obranu bez SAD-a”

CrowdStrike i druge digitalne šupljine

Kibernetički napadi i greške u zaštiti od hakera postaju sve veći problem zbog slabe suradnje tehnoloških tvrtki i političara

U znanstvenofantastičnom filmu Transcedencija glavni glumac Johnny Depp tumači lika koji postane tehnološki svemoćan, njegov računalni kod je sveprisutan i vlada čime god na svijetu poželi. Iako se isprva učini da su mu namjere dobre i da sve čini i zbog ljubavi, stvari ipak odu ukrivo i predaleko, a tada više nema druge nego stvoriti računalni virus kako bi se ubilo digitalnog Johnny Deppa i potpuno uništilo svu umreženu računalnu tehnologiju na svijetu. U “sretnom” završetku film zaključuju scene novog postapokaliptičnog života u potpunom tehnološkom zamračenju, računala više ne služe ničemu osim možda kao stoperi za vrata, a na smetištu su skončali svi pametni telefoni, serveri, routeri, ekrani, kao i ostali uređaji iz visokotehnološke civilizacije.

Nastavi čitati “CrowdStrike i druge digitalne šupljine”

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta”

Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici

Do ovih izbora nijedna nizozemska stranka povezana s krajnjom desnicom nije osvojila više od 20% glasova na nacionalnoj razini. U najrascjepkanijem političkom krajoliku Europe, za svaku je stranku uspjeh prijeći izborni prag. Ipak, Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa to je s lakoćom učinila na prijevremenim izborima održanim pršle srijede, koji su održani zbog ljetošnje ostavke premijera Marka Ruttea. Ovo je pobjeda koja prijeti da normalizaciju nativističke populističke politike u Europi podigne na opasnu novu razinu.

Nastavi čitati “Europa mora naučiti lekciju iz nizozemskog skretanja prema krajnjoj desnici”

Europska politika je nestabilna i skreće udesno

Oporezivanje imovine u istočnoj njemačkoj saveznoj državi Tiringiji (Thüringen) obično bi bila isključivo lokalna tema. Međutim, prošlog je tjedna glasanje o smanjenju poreza u regionalnom parlamentu u Erfurtu dospjelo na naslovnice širom Njemačke. Zanemarujući međustranački tabu o suradnji s krajnje desnom strankom Alternative für Deutschland (AfD), lokalni demokršćani i liberali kooptirali su potporu AfD-a kako bi progurali ovu mjeru. Uslijedila je glasna osuda. Ali s obzirom da je AfD drugi po snazi u nacionalnim anketama, postoje razlozi za strah da ovo neće biti posljednji put da je probijen “sanitarni kordon” koji okružuje ovu stranku.

Nastavi čitati “Europska politika je nestabilna i skreće udesno”

Zapad noćas neće spavati, opasna alijansa spremila je malog topa

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uz prateći orkestar nebitnih pojava, epigona i ađutanata, te reis-ul-ulemu Huseina Kavazovića, posjetio je Vlašić, gdje je održao govor na manifestaciji „Dani pobjede, dani ponosa“.

Nastavi čitati “Zapad noćas neće spavati, opasna alijansa spremila je malog topa”

Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije

Priznavajući činjenicu da Britaniji treba reintegracija s Europom opozicija pokušava uhvatiti korak s javnim mnijenjem

Dok je David Cameron bio vođa oporbe i u dobroj poziciji da postane premijer, pozvao je svoje kolege da ne prave probleme (da ne “ljuljaju čamac”) stalno “naglabajući” o Europi. Međutim, kolega ga nisu poslušale i na kraju su uspjeli izvesti Britaniju iz Europske unije.

Nastavi čitati “Laburistička stranka i Brexit: usporeni povratak na ispravne pozicije”

Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.

Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini”

Kandidatski status je prilika – za nove populističke besmislice

Europska komisija je preporučila da Bosna i Hercegovina – napokon – dobije status zemlje kandidata. Ovo je rijetko dobra vijest, koja dolazi nakon što je nacionalističko-populističko bratstvo još jednom pobijedilo na općim izborima.  

Nastavi čitati “Kandidatski status je prilika – za nove populističke besmislice”

O opasnom usponu krajnje desnice u Europi

Zabrinjavajući uspon krajnje desnice u Europi – to je poznata tema koju progresivni političari i liberalni mediji često ponavljaju. Nakon referenduma o Brexitu 2016. i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima predviđao se značajan porast podrške nacionalističkim, euroskeptičnim i netolerantnim strankama. Ipak, taj porast nikada nije zaživio.

Nastavi čitati “O opasnom usponu krajnje desnice u Europi”

The last thing Europe needs is another war on its doorstep

If Bosnia and Herzegovina is to survive its current political crisis, then its capital, Sarajevo, should be seriously enabled to fully regain its glory — as the centre of regional revival in the immediate aftermath of the war 1992-1995.

Nastavi čitati “The last thing Europe needs is another war on its doorstep”