Oznaka: Europa

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi? Je li uvijek u krizi? Kada, ako ikada, nije bila u krizi? I o kojoj Europi i o kojoj krizi govorimo? U našoj nedavnoj studiji bavimo se tim pitanjima.

Povezivanje Europe i krize aktualno je već nekoliko desetljeća. Međutim, sama činjenica da se pojam „kriza“ dugo koristi u vezi s nekom često generičkom idejom „Europe“ trebala bi nas navesti na razmišljanje.

Doista, ubrzo se pojavljuje interpretativna dilema između rizika prekomjerne upotrebe pojma „kriza“ za opisivanje praktički svega u vezi s Europom, i alternativne mogućnosti da sve što spada pod oznaku „europsko“ ostane inherentno povezano s konceptom krize.

Nastavi čitati “Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?” →

Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Poznati njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas objavio je esej o slabljenju američkog vodstva i “novom kineskom poretku”, koji prisiljavaju Europu da se ujedini ili suoči s marginalizacijom. Ovaj tekst je prevedeni transkript predavanja održanog u Siemensovoj zakladi 19.11. ove godine.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je, između ostalog, zakašnjelu spoznaju među europskim građanima o duboko promijenjenoj situaciji u svijetu. Međutim, ova transformacija događa se već neko vrijeme, usporedno s padom utjecaja glavne supersile dvadesetog stoljeća. Rani signal upozorenja bila je frenetična promjena raspoloženja unutar američkog društva nakon 11. rujna 2001. Ovu promjenu mentaliteta prestrašenog stanovništva dodatno je rasplamsala retorika američke vlade pod predsjednikom Georgeom W. Bushom i njegovim bezobzirno militantnim potpredsjednikom. Činilo se tada da svi na svojoj koži osjećaju opasnost međunarodnog terorizma. Tijekom propagandne kampanje u korist rata protiv Sadama Huseina i Iraka – rata koji je prekršio međunarodno pravo – ova se promjena mentaliteta radikalizirala i učvrstila. Iz institucionalne perspektive, ova je promjena prvenstveno utjecala na stranački sustav. Već tijekom 1990-ih pod vodstvom Newta Gingricha, ne samo da su se temeljno promijenile prakse Republikanske stranke već i društveni sastav njezine baze. Ipak, tendencije prema dubljoj i, sada se čini, teško reverzibilnoj transformaciji političkog sustava u cjelini prevladale su tek nakon što je predsjednik Obama iznevjerio nade u temeljito izmijenjenu američku vanjsku politiku.

Nastavi čitati “Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU” →

Što nas može naučiti pobjeda nizozemskih progresivaca nad krajnje desnim populizmom?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sjajne vijesti za sve koji nisu krajnja desnica i koji su smatrali da je ta vrsta populizma nezaustavljiva. Nizozemska socijal-liberalna stranka D66 pobijedila je na izborima prošlog tjedna. To je presedan s obzirom da sa radi o prvom padu s vlasti populističke krajnje desnice (Geert Wilders), nakon koje dolaze progresivni liberali u novome ruhu.   

Komentirajući rezultate izbora, novinar Jon Henley postavio je pitanje: “Kako dakle pobijediti populističku krajnju desnicu? Sudeći po reakcijama na pobjedu stranke D66 na prošlotjednim nizozemskim izborima, ova progresivno-liberalna stranka, te posebno njezin zarazno optimistični mladi vođa Rob Jetten, otkrili su tajnu uspjeha.”

Nastavi čitati “Što nas može naučiti pobjeda nizozemskih progresivaca nad krajnje desnim populizmom?” →

Je li svaki nacionalist potencijalni fašist?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nacionalizam se obično smatra rezervatom desničarske politike i dugo je bio temelj autoritarnih i fašističkih vlada diljem svijeta. U demokratskim zemljama pojam “nacionalizam” povezan je s nacionalnim šovinizmom, vjerovanjem u inherentnu superiornost vlastite nacije i njezinih građana, ali slika je složenija nego što se na prvi pogled čini.

Za početak, malo je toga što razlikuje patriotizam od nacionalizma osim stupnja intenziteta. Većina nas, međutim, može prepoznati razliku između ljubavi prema vlastitoj domovini i oštrijih, često isključivih ili ksenofobičnih načela ekstremnog nacionalizma. Patriotizam je nacionalizam niskog stupnja, ali radikalni nacionalizam često prelazi u ksenofobiju.

Nastavi čitati “Je li svaki nacionalist potencijalni fašist?” →

Što Slovenija može naučiti ostatak svijeta o borbi protiv dječjeg siromaštva?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dok većina svijeta ne zna što činiti s problemom dječjeg siromaštva – ili čak ne zna ni kada je najbolje pozabaviti se ovim problemom – Slovenija se može pohvaliti najnižom stopom dječjeg siromaštva u Europi. Prema Eurostatu, 10,3% djece u Sloveniji je u riziku od siromaštva i deprivacije, što je manje od polovice europskog prosjeka od 24,4%.

The Guardian ističe da je očiti razlog ovog zavidnog rezultata činjenica da je Slovenija ekonomski vrlo ravnopravno društvo. „Nasljeđe socijalne države iz komunističkog razdoblja još je uvijek prisutno“, rekla je Marta Gregorčič, profesorica na Institutu za makroekonomske analize i razvoj, koji se bavi problemima kućanstava i siromaštvom.

Nastavi čitati “Što Slovenija može naučiti ostatak svijeta o borbi protiv dječjeg siromaštva?” →

Pomaže li Trump da se Europa ujedini?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Minna Alander, suradnica, Chatham House; nerezidentna suradnica, CEPA; viša suradnica, Frivärl. Specijalizirala se za sigurnost u sjevernoj Europi, nordijsku obrambenu suradnju, sigurnost na Arktiku, NATO, hibridno ratovanje, te njemačku i finsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Na svome blogu objavila je članak o Trumpu i njegovom utjecaju na Europu, koji ovdje prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Prvo pravilo međunarodne politike trebalo bi biti: nikad ne vjeruj vlastitoj propagandi. Vladimir Putin povjerovao je u svoju pa je prije tri godine smatrao da je došao pravi trenutak da započne sveobuhvatni rat protiv jedne od najvećih europskih zemalja. S druge strane, Trump i njegovi ljudi ne uspijevaju shvatiti da Europa nije samo slaba i krotka skupina beskorisnih birokrata, zaraženih “virusom probuđenog uma” (woke, op.prev.), kako je oni vide.

Nastavi čitati “Pomaže li Trump da se Europa ujedini?” →

Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kontinentalna Europa dom je četirima mikrodržavama, s populacijom između 30000 i 80000 ljudi. To su Andora koja leži na granici između Francuske i Španjolske, Lihtenštajn smješten između Švicarske i Austrije, Monako koji se nalazi na Francuskoj rivijeri, i San Marino koji je okružen sjevernom Italijom.

Ove države postoje još od srednjeg vijeka, a njihova neobična veličina omogućila im je razvoj i održavanje jedinstvenih ustavnih uređenja. Sve četiri su izradile originalna rješenja za probleme državne arhitekture, od kojih su mnoga preživjela do danas.

Nastavi čitati “Europske mikrodržave: srednjevjekovne monarhije koje opstaju” →

Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od Češke do Španjolske, Europu su ove jeseni pogodile razorne poplave.

Klimatski znanstvenici slažu se da su ove poplave vjerojatno potaknute klimatskim promjenama, koje su rezultirale rekordnom količinom oborina. Više temperature povećavaju količinu vodene pare u atmosferi, posebno iznad toplijih oceana, što onda povećava količinu oborina. Predviđa se da će Europa iskusiti veću učestalost ozbiljnih poplava, s potencijalno najozbiljnijim posljedicama po ekonomiju i po sredstva za život.

Nastavi čitati “Tri načina da se smanji rizik od poplava u Europi” →

Uspjeh liberalnog centra

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Medijska halabuka koja se nadigla oko odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti nacionalnu skupštinu donijela je piscu ovih redova vrlo sumnjivu utjehu: pokazalo se da nisu samo balkanski političari, »analitičari« i »komentatori« površni, neobaviješteni, kratkovidi i pristrani, već su takvi i evropski – a francuski naročito!

Nastavi čitati “Uspjeh liberalnog centra” →

Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.

Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →

Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca imat će duboke posljedice po mir u Europi. Iako je ova tema donekle skrajnuta zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog situacije u Gazi, napetosti na Balkanu naglo su porasle posljednjih mjeseci. Ako Srbi ponovno izaberu SNS, vjerojatnost regionalnog sukoba će se povećati.

Nastavi čitati “Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi” →

Europska politika je nestabilna i skreće udesno

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Oporezivanje imovine u istočnoj njemačkoj saveznoj državi Tiringiji (Thüringen) obično bi bila isključivo lokalna tema. Međutim, prošlog je tjedna glasanje o smanjenju poreza u regionalnom parlamentu u Erfurtu dospjelo na naslovnice širom Njemačke. Zanemarujući međustranački tabu o suradnji s krajnje desnom strankom Alternative für Deutschland (AfD), lokalni demokršćani i liberali kooptirali su potporu AfD-a kako bi progurali ovu mjeru. Uslijedila je glasna osuda. Ali s obzirom da je AfD drugi po snazi u nacionalnim anketama, postoje razlozi za strah da ovo neće biti posljednji put da je probijen “sanitarni kordon” koji okružuje ovu stranku.

Nastavi čitati “Europska politika je nestabilna i skreće udesno” →

Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije deset godina kada se papa Franjo prvi put obratio s Trga svetog Petra, primijetio je da je konklava koja ga je izabrala otišla “gotovo na kraj svijeta” kako bi pronašla novog papu. Bila je to samozatajna, ali jasna šala, koja je signalizirala da ovaj argentinski kardinal planira posve različitu vrstu papinstva od svega što je bilo prije. Odabravši skroman život u gostinjskoj kući na rubu Vatikana umjesto u papinskim stanovima Apostolske palače, Franjo se pozicionirao kao neka vrsta pape autsajdera, zagovornika marginalnih, perifernih i isključenih.

Nastavi čitati “Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas” →

Svijet koji dolazi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nitko ne može prepoznati sve  aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.

Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →

O rezultatu i posljedicama francuskih izbora

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova stranka, La République En Marche! (odnedavno pod novim imenom, Renaissance) izgubili su većinu u parlamentu te države.

O posljedicama govori bivši bh. diplomat i ambasador u Francuskoj, Slobodan Šoja.

Nastavi čitati “O rezultatu i posljedicama francuskih izbora” →