Oznaka: featured

Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iran ima novog vrhovnog vođu. To je ajatolah Mojtaba Hamenei, 56-godišnjak kojeg je “imenovalo vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je on godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu”.

The Observer piše da se malo toga zna o sinu ajatolaha Alija Hameneija, osim da ima podršku moćne Revolucionarne garde (IRGC), koju je stekao tijekom godina rada u očevom uredu. Njegovi javni nastupi bili su ograničeni na kratke prikaze na godišnjim skupovima. Ali Alfoneh iz Instituta arapskih zaljevskih država istaknuo je da mlađi Hamnei nikada nije dao intervju i da „većina Iranaca nikada nije čula njegov glas“. Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine opisuje ga kao nekoga tko „djeluje iz sjene“.

Nastavi čitati “Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati” →

Rat između SAD-a i Irana podijelio je Europu i ostavio Španjolsku u kritičnom položaju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Posljedice zajedničke američko-izraelske operacije protiv Irana, koja je započela 28. veljače, osjetit će se globalno na načine koje još ne možemo predvidjeti. Financijska tržišta negativno reagiraju na ofenzivu, a cijena sirove nafte porasla je za 25% od početka napada.

Iran je također najavio da će zatvoriti Hormuški tjesnac. Ako blokada bude učinkovita i dugotrajna, svijet će se u bliskoj budućnosti suočiti s vrlo turbulentnim ekonomskim izgledima. Europa neće biti pošteđena.

Mnoge zemlje Bliskog istoka već su bile meta iranske odmazde. Dio teritorija EU također je u dometu iranskih projektila. Britanska vojna baza na Cipru bombardirana je u napadu dronom 1. ožujka.

S obzirom na prisutnost američkih vojnih snaga u jugoistočnoj Europi, koje su raspoređene radi odvraćanja Rusije u sklopu NATO operacija, ne može se isključiti mogućnost napada Irana na europski teritorij. To bi moglo dovesti do aktiviranja članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora – što se još nije dogodilo – i posljedičnog uključivanja NATO saveza u rat.

Nastavi čitati “Rat između SAD-a i Irana podijelio je Europu i ostavio Španjolsku u kritičnom položaju” →

Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog Knesseta, napisao je članak za britanski The Observer o ratu koji ovih dana gledamo na svojim ekranima.

Opet avioni na nebu, sirene, borbeni komentatori u studijima, mnoštvo klišeja opasnih za zdravlje i Churchillovski govori koji lebde zrakom. Velika većina Izraelaca podržava ovaj rat, iako smo prije samo nekoliko mjeseci već apsolutno “pobijedili” u tom ratu. A ja? Još jednom, ja sam protiv toga. Protivim se ovom ratu. Znam tko je ispleo mrežu u koju je uhvaćen predsjednik Trump. Razumijem te cinične i zlonamjerne motive i znam da ni on ni njegov prijatelj u Washingtonu nemaju ni najmanju ideju što žele da se ovdje dogodi dan poslije. Kako onda netko može ovo podržati?

Nastavi čitati “Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu” →

Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH)

Izuzetno teška situacija s kojom se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) suočava već desetljećima, proteklih se mjeseci dodatno pogoršala i to do te mjere da je u pitanje dovedena ne samo njena osnovna funkcionalnost, nego joj čak prijeti i zatvaranje.

Nastavi čitati “Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine” →

Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na današnji dan prije 45 godina objavljen je jedan od najboljih i najutjecajnijih albuma u tadašnjoj Jugoslaviji.

Paket aranžman glazbeni je album objavljen 1981. u izdanju Jugotona.

Izvođači su tri beogradske rock grupe: Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Smatra se jednim od najboljih i najznačajnijih albuma tadašnje YU rock scene čime je započeo novi val.

Nemamo namjeru pisati ono što je već napisano, a dobro je napisano dosta toga (recimo OVDJE, i OVDJE). Želimo podsjetiti na jednu važnu kulturnu činjenicu, kojoj se vrijedi vraćati, redovito.

Nastavi čitati “Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan” →

“Made in Europe”: ideja čije je vrijeme došlo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

S obzirom na ogromne izazove s kojima se europski političari suočavaju u eri Donalda Trumpa, možda je i razumljivo da žele pobjeći od svega. Ovog tjedna, u zabačenom dvorcu u jednom belgijskom selu održava se summit EU o konkurentnosti. Ovo pastoralno okruženje možda će popraviti raspoloženje prisutnih šefova država, ali ne može otkloniti hitnost rasprave koju je potrebno voditi.

U poslijeratnom razdoblju Europa se nikada nije osjećala ovako nesigurno. Trumpova administracija (na čelu pokreta “America first”) jasno je dala do znanja da Europu namjerava ekonomski maltretirati, putem tarifa i prijetnji, te da se kontinent na transatlantski vojni savez više ne može oslanjati za svoju obranu. Visokotehnološka konkurencija iz Kine prijeti da će razbiti pokušaje europske industrije da održi korak u ključnim područjima poput zelene tranzicije. Diljem Europske unije raste podrška krajnjoj desnici.

Nastavi čitati ““Made in Europe”: ideja čije je vrijeme došlo” →

Grenland: kratka povijest “komada leda”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kako se Grenland mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?

Mnogi su odahnuli kada je Donald Trump u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kazao da neće koristiti silu u pokušaju da Grenland pripoji SAD-u.

Odmah potom vjerojatno su opet uzdahnuli; američki predsjednik dodao je da Sjedinjene Američke Države “nikad ništa nisu tražile”. Kroz mnoga desetljeća, pojasnio je, nesebično su pružale sigurnost. U usporedbi s tim, zahtjev je “vrlo malen” – traže samo Grenland.

“Ono što tražim jest komad leda, hladan i loše pozicioniran, koji može odigrati ključnu ulogu u svjetskom miru i svjetskoj sigurnosti”, izložio je Trump svoju poziciju, iako je koju minutu ranije tvrdio da je pozicija Grenlanda zapravo strateški ključna.

Budući da nema prostora da ukažemo na sve nelogičnosti iz Trumpovog govora u Davosu, u 55. broju F-zina bavimo se Grenlandom. Kako se mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?

Nastavi čitati “Grenland: kratka povijest “komada leda”” →

Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Martin Luther King Jr. rekao je da “nitko zapravo ne zna zašto je živ sve dok ne sazna za što bi bio voljan umrijeti”. U slučaju većine bh. političara, odreda velikih vizionara i lidera svojih naroda, odgovor je lagan. Radi se o fotelji, uhljebljenju, paušalu, pisanju saopćenja i otvorenih pisama, Facebook statusa, dijeljenju baklava i drugih slastica, trčkaranju u čast svoga entiteta i sveopćem osjećaju važnosti. Nažalost, puno toga im priušte njihovi glasači, za koje je teško ustvrditi da pomno promišljaju svijet oko sebe i posljedice glasanja za uvijek iste šarlatane-populiste.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, napravio je nešto neobično: najavio je kraj svoje političke karijere nakon ovog mandata. Na pitanje novinara BHRT o kandidaturi za izbore odgovorio je: “Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon okončanja ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da dalje…”.

Nastavi čitati “Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju” →

Ovo je antologijski govor koji je održao kanadski premijer Mark Carney

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kanadski premijer Mark Carney održao je 20.01 govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je dočekan ovacijama i koji je precizno i nadasve hrabro secirao stanje svijeta, te ponudio konkretna rješenja za njegovu zemlju, ali i za druge. Ovaj govor sigurno će ući u anale i preporučujemo ga svima koji su zgroženi i zabrinuti onim što proživljavamo na globalnom planu.

Zadovoljstvo je, i dužnost, biti s vama u ovoj prekretnici za Kanadu i za svijet.

Danas ću govoriti o raspadu svjetskog poretka, kraju jedne lijepe priče i početku brutalne stvarnosti u kojoj geopolitika velikih sila nije podložna nikakvim ograničenjima.

Ali također vam tvrdim da druge zemlje, posebice srednje sile poput Kanade, nisu bespomoćne. One imaju sposobnost izgraditi novi poredak koji utjelovljuje naše vrijednosti, poput poštovanja ljudskih prava, održivog razvoja, solidarnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.

Nastavi čitati “Ovo je antologijski govor koji je održao kanadski premijer Mark Carney” →

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi? Je li uvijek u krizi? Kada, ako ikada, nije bila u krizi? I o kojoj Europi i o kojoj krizi govorimo? U našoj nedavnoj studiji bavimo se tim pitanjima.

Povezivanje Europe i krize aktualno je već nekoliko desetljeća. Međutim, sama činjenica da se pojam „kriza“ dugo koristi u vezi s nekom često generičkom idejom „Europe“ trebala bi nas navesti na razmišljanje.

Doista, ubrzo se pojavljuje interpretativna dilema između rizika prekomjerne upotrebe pojma „kriza“ za opisivanje praktički svega u vezi s Europom, i alternativne mogućnosti da sve što spada pod oznaku „europsko“ ostane inherentno povezano s konceptom krize.

Nastavi čitati “Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?” →

Venezuelanski paradoks: američki napad predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava – koje je mnogim Venezuelancima ulilo nadu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U zadnjih dvadeset i pet godina teško je objektivno promatrati Venezuelu. U političkom smislu, na tu zemlju često se gleda više kao na simbol nego kao društvo: za desnicu ona je stalni argument za diskreditiranje ljevičarske politike, a za ljevicu neugodna tema koju je najbolje izbjegavati.

Obje ove perspektive previđaju autoritarni trend zemlje i njegove ljudske posljedice, što nam otežava da razumijemo zašto je veliki dio venezuelanske dijaspore američku intervenciju od 3. siječnja dočekao s olakšanjem, pa čak i srećom.

Nastavi čitati “Venezuelanski paradoks: američki napad predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava – koje je mnogim Venezuelancima ulilo nadu” →

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2025.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošla godina bila je “prosječna” za našu malu ali postojanu stranicu. Daleko najviše klikova i ovaj put došlo nam je putem pretraživača, i drago nam je znati da ne ovisimo o algoritmima društvenih mreža i njihovih vlasnika. Nadamo se da ćemo ove godine napraviti jači iskorak i više se angažirati, jer bit će potrebno.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini:

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2025.” →

Je li demokracija uvijek stvar istine? Trebamo li olabaviti svoje stavove kako bismo zacijelili podjele?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nalazimo se usred krize istine. Povjerenje u javne institucije znanja (škole, tradicionalni mediji, sveučilišta i stručnjaci) je na najnižoj razini ikada, dok očiti lažljivci dobivaju političku podršku diljem svijeta. Čini se da smo kolektivno prestali mariti za istinu.

Nervoza demokrata pred ovom epistemološkom krizom djelomično se temelji na raširenoj pretpostavci da ideja demokracije ovisi o vrijednosti istine. Međutim, čak i ta pretpostavka ima svoju cijenu. Nažalost, demokratska tendencija prenaglašavanja vrijednosti istine sukobljava se s drugim demokratskim zahtjevima. To nas vodi u proturječja koja postaju hrana za neprijatelje otvorenih društava.

Filozofi su iznijeli nekoliko argumenata za vezu između istine i demokracije. Najrašireniji je ujedno i najgrublji: demokracija predstavlja sve stvari koje volimo, a istina je jedna od njih.

Postoje i sofisticiraniji načini da se to dokaže. Njemački filozof Jürgen Habermas tvrdi da zdrava demokracija ima deliberativnu kulturu, a deliberacija iziskuje „tvrdnje valjanosti“ . Kada govorimo o politici, moramo se potruditi da se uvjerimo da je ono što govorimo istina.

Nastavi čitati “Je li demokracija uvijek stvar istine? Trebamo li olabaviti svoje stavove kako bismo zacijelili podjele?” →

Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Poznati njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas objavio je esej o slabljenju američkog vodstva i “novom kineskom poretku”, koji prisiljavaju Europu da se ujedini ili suoči s marginalizacijom. Ovaj tekst je prevedeni transkript predavanja održanog u Siemensovoj zakladi 19.11. ove godine.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je, između ostalog, zakašnjelu spoznaju među europskim građanima o duboko promijenjenoj situaciji u svijetu. Međutim, ova transformacija događa se već neko vrijeme, usporedno s padom utjecaja glavne supersile dvadesetog stoljeća. Rani signal upozorenja bila je frenetična promjena raspoloženja unutar američkog društva nakon 11. rujna 2001. Ovu promjenu mentaliteta prestrašenog stanovništva dodatno je rasplamsala retorika američke vlade pod predsjednikom Georgeom W. Bushom i njegovim bezobzirno militantnim potpredsjednikom. Činilo se tada da svi na svojoj koži osjećaju opasnost međunarodnog terorizma. Tijekom propagandne kampanje u korist rata protiv Sadama Huseina i Iraka – rata koji je prekršio međunarodno pravo – ova se promjena mentaliteta radikalizirala i učvrstila. Iz institucionalne perspektive, ova je promjena prvenstveno utjecala na stranački sustav. Već tijekom 1990-ih pod vodstvom Newta Gingricha, ne samo da su se temeljno promijenile prakse Republikanske stranke već i društveni sastav njezine baze. Ipak, tendencije prema dubljoj i, sada se čini, teško reverzibilnoj transformaciji političkog sustava u cjelini prevladale su tek nakon što je predsjednik Obama iznevjerio nade u temeljito izmijenjenu američku vanjsku politiku.

Nastavi čitati “Jürgen Habermas o autoritarnoj moći SAD-a i opasnostima za EU” →

Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Optimizam je riskantna rabota. Milan Kundera je tvrdio da je optimizam opijum za narod, i to ima smisla, pogotovo u BiH. Svaki put kada se ponadamo da je najslabija karika ovog društva – politika – pokazala znakove pomaka nabolje, jedan ili više populističkih provokatora potrude se da se  razočaramo. Kada je Bosna i Hercegovina počela ubrzano napredovati na europskom putu, Milorad Dodik se potrudio da se taj iznimno važan proces zakoči. Što lošije, to bolje. 

Najnoviji primjer je kandidiranje Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH na općim izborima naredne godine. Za one koji ne znaju, Kovačević je bio savjetnik Željka Komšića kada je tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, jer se kao pripadnik Ostalih nije mogao kandidirati za Predsjedništvo i Dom naroda. Ovaj sud je “prvobitno 2023. utvrdio novi oblik diskriminacije u ustavnopravnom poretku BiH u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvu BiH, međutim, ove godine je poništio tu prvostepenu presudu navodeći da ljudska prava nisu prekršena”. Razlog je taj što se Kovačević u više navrata različito izjašnjavao o svojoj narodnosti, cinik bi rekao onako kako mu je u datom trenutku odgovaralo. 

Nastavi čitati “Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine” →