Meritokracija je postala vodeći društveni ideal. Političari diljem ideološkog spektra stalno se vraćaju na temu da se nagrade života – novac, moć, poslovi, upis na sveučilište – trebaju raspodijeliti prema vještini i trudu. Najčešća metafora je “jednako igralište”, na kojem se igrači mogu popeti na poziciju koja odgovara njihovim zaslugama. Konceptualno i moralno, meritokracija se predstavlja kao suprotnost sustavima poput nasljedne aristokracije, u kojoj je nečiji društveni položaj određen lutrijom rođenja. U meritokraciji, bogatstvo i privilegije su naknada za zasluge, a ne slučajna, neočekivana dobit prouzrokovana vanjskim događajima.
Nastavi čitati “Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna”Oznaka: featured
Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi
U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.
Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi”Doživjeti stotu na biralištu
Majke i očevi, ne kritizirajte ono što ne možete razumjeti jer vaši sinovi i vaše kćeri nisu više pod vašom kontrolom, vaša stara cesta jako brzo propada, molim vas maknite se s novog puta ako već ne možete pomoći i shvatite konačno da se vremena mijenjaju.
Nastavi čitati “Doživjeti stotu na biralištu”Kállayevo bošnjaštvo
Ovaj tekst čini prvi dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi početkom 2025. Neki fragmenti već su objavljeni u drugim tekstovima na ovoj web-stranici.
Nastavi čitati “Kállayevo bošnjaštvo”Zašto religija ne nestaje i zašto je znanost neće uništiti
Prije više od 50 godina (1966.), istaknuti kanadski antropolog Anthony Wallace pouzdano je predvidio propast religije zbog napredujuće znanosti: “Vjera u nadnaravne moći osuđena je na izumiranje, diljem svijeta, kao rezultat sve veće adekvatnosti i širenja znanstvenog znanja”. Wallaceova vizija nije bila ništa posebno. Naprotiv, moderne društvene znanosti, koje su se oblikovale u zapadnoj Europi 19. stoljeća, smatrale su vlastito nedavno povijesno iskustvo sekularizacije univerzalnim modelom. Pretpostavka je ležala u srži društvenih znanosti. Smatralo se, ili ponekad predviđalo, da će se sve kulture na kraju približiti nečemu što je otprilike približno sekularnoj, zapadnoj, liberalnoj demokraciji. Dogodilo se nešto bliže suprotnom od toga.
Nastavi čitati “Zašto religija ne nestaje i zašto je znanost neće uništiti”George Orwell: Zašto pišem
Već od svoje rane mladosti, možda od pete ili šeste godine, znao sam da ću kad odrastem postati pisac. Otprilike između svoje sedamnaeste i dvadeset i četvrte godine nastojao sam da se posvetim drugom poslu, ali radio sam ga potpuno svjestan da činim nasilje nad svojom pravom prirodom i da ću prije ili kasnije morati da se latim pera.
Nastavi čitati “George Orwell: Zašto pišem”Šta sam naučio za godinu u Bosni: Sve je naopako, ali je nisam nikad više volio nego sada
Kuća u kojoj živim kad sam u Tuzli nema broj. Unatoč pokušajima da se od Općine Tuzla dobije kućni broj, adresa je i dalje “do broja XY”.
To nije jedini slučaj u ulici, dapače. Dodjeljivanje brojeva bi se trebalo događati po nekakvom automatizmu, a i u interesu je nadležnih da znaju tko stanuje na kojoj adresi. Ali ne i u Bosni i Hercegovini.
Nastavi čitati “Šta sam naučio za godinu u Bosni: Sve je naopako, ali je nisam nikad više volio nego sada”Bolje premijer nego predsjednik
Zoran Milanović odlučio je natjecati se na općim izborima, za koje je sam odabrao datum, 17. travnja. Dobro je da je to srijeda, i da je uveden neradni dan. Ovi izbori prevažni su da bi se sveli na jedan dan, jedan vikend, gdje ključni element, izlaznost, ovisi o obiteljskim planovima i vremenskim prilikama.
Nastavi čitati “Bolje premijer nego predsjednik”Kraftwerk u naponu snage, uživo 1981.
O Kraftwerku smo već pisali, uključujući osvrt na njihov fenomenalni nastup u Sarajevu 2018., u kojem je spomenuta i njihova, u to vrijeme a mnogima i danas, radikalna, ideja Europe kao “jedinstvenog prostora, uz poštivanje nacionalnih i kulturoloških posebnosti”.
Nastavi čitati “Kraftwerk u naponu snage, uživo 1981.”Ono što sveznalice ne znaju, ili iluzija kompetentnosti
Jednoga dana 1995. godine, krupni sredovječni muškarac opljačkao je dvije banke u Pittsburghu, usred bijela dana. Nije nosio masku niti bilo kakvu zaštitu. Još bi se i nasmiješio nadzornim kamerama prije nego što bi izašao iz svake banke. Kasnije te noći policija je uhitila iznenađenog McArthura Wheelera. Kad su mu pokazali snimke nadzornih kamera, Wheeler je zurio u nevjerici. “Ali ja sam nanio sok”, promrmljao je. Wheeler je očito mislio da će ga utrljavanje soka od limuna u kožu učiniti nevidljivim za kamere. Na kraju krajeva, limunov sok se koristi kao nevidljiva tinta pa bi trebao, sve dok se ne približi izvoru topline, biti potpuno nevidljiv.
Nastavi čitati “Ono što sveznalice ne znaju, ili iluzija kompetentnosti”U Londonu raznolikost cvjeta dok torijevci podilaze predrasudama
Zašto konzervativci toliko ne vole London? Bivši zamjenik predsjednika Konzervativne stranke Lee Anderson nedavno je opisao laburističkog gradonačelnika glavnog grada, Sadiqa Khana, kao osobu koju kontroliraju “islamisti” – mišljenje za koje drugi članovi njegove stranke prilično zakašnjelo govore da je pogrešno, iako ne žele reći zašto. Paul Scully, bivši ministar za London, pridružio se debati izjavom da su dijelovi Londona i Birminghama “zabranjena područja “. Bivša premijerka Liz Truss kritizirala je “koaliciju protiv ekonomskog rasta” koja taksijem ide od “kuća u sjevernom Londonu do studija BBC-ja” (i tako ostvaruje društveni utjecaj, op. prev.). Rishi Sunak obilježio je prvo parlamentarno sučeljavanje kao premijer napadom na laburista Keira Starmera kao vođu koji “rijetko napušta sjeverni London”.
Nastavi čitati “U Londonu raznolikost cvjeta dok torijevci podilaze predrasudama”Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo
Populizam je na cijeni diljem svijeta, pa ni ovaj dio Europe nije iznimka – naprotiv.
Šef hrvatske diplomacije, Goran Grlić Radman, nazvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “ruskim trabantom”. Konkretno, u razgovoru za N1 televiziju, Grlić Radman rekao je da Vučić “može biti eventualno nekakav trabant ili satelit Rusije, ali nećemo dozvoliti kao saveznici, a i partneri sa SAD-om bilo kakav utjecaj Rusa ili druge maligne utjecaje koji bi narušili stabilnost zapadnog Balkana”.
Nastavi čitati “Vučić je nesumnjivo “ruski trabant”, ali poanta je nešto drugo”Nemate pravo vjerovati što god želite
Imamo li pravo vjerovati u što god želimo? Ovo navodno pravo često se koristi kao zadnje utočište namjernih neznalica, osoba koje su stjerane u kut dokazima ali tvrde: “Vjerujem da su klimatske promjene obmana, što god bilo tko drugi rekao, i imam pravo vjerovati u to!” Međutim, postoji li takvo pravo?
Nastavi čitati “Nemate pravo vjerovati što god želite”Dobro je da je Dragan Čović prozvan
U medijima u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tretira se pomalo u rukavicama. Dijelom je to zato što je sposoban i smiren u javnim nastupima pa ga je teže optužiti za sirovi populizam Milorada Dodika, Željka Komšića i sličnih. A dijelom je u pitanju i politička računica, pa ga mediji odani svojim političkim moćnicima (osim SDFA medija, koji su i dalje frustrirani zbog gubitka vlasti) ne diraju previše jer u bh. političkoj slagalici HDZ je praktično neizbježan u sastavljanju vlasti na federalnoj i državnoj razini.
Nastavi čitati “Dobro je da je Dragan Čović prozvan “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost
Čini se da desničarski populisti uživaju porast podrške diljem zapadnog svijeta. Za one koji ne podržavaju ove stranke, njihova privlačnost može biti zbunjujuća i uznemirujuća. Čini se da populisti igraju na strahove, i da nude pomalo trivijalne odgovore na teška pitanja. Međutim, matematika ljudskog zaključivanja i spoznaje može nam pomoći da shvatimo što ovu populističku formulu čini dobitnom.
Nastavi čitati “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost”














