(…) Ovo potvrđivanje legitimnosti triju nacionalizama nije apsolutno: ti pokreti pripadali su jednoj okončanoj epohi, pa bismo danas o njima razmišljali drukčije nego u retrospektivi na 19. stoljeće. U tu problematiku »vremenitosti« nacionalizma, značajnu za nastavak izlaganja, ulazimo analizom pojma ustavnog patriotizma, koji se u kontekstu multietničkih država često evocira kao alternativa patriotizmu što ga gaje pripadnici etnički homogenih država. Ovim dvama tipovima političkih zajednica donekle odgovaraju i dva tipa »nacionalnog osjećaja« koje anglosaksonska teorija naziva »gustim« ili »debelim« (thick) odnosno »rijetkim« ili »tankim« (thin).
Nastavi čitati “Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama”Oznaka: Jugoslavija
Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”
Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.
Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.
Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.
Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma””Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti
Goli otok je jedna od brojnih tema iz naše bliske prošlosti o kojoj gotovo svi ljudi ovdje imaju nekakav stav, a zapravo ih većina o činjenicama zna vrlo površno i nedovoljno. Čini mi se da nema dana u kojem neki korisnik društvenih mreža ispod članka o korupciji, kriminalu, raznim političkim malverzacijama (a takvih su tema prepuni mediji) ne zavapi da nam je ponovo hitno potreban jedan ovakav logor u koji će se strpati polovina aktera sa današnje političke scene. Jer prema shvatanju tih ljudi tamo su robijali najgori kriminalci, lopuže i okorjeli nacionalisti, pa bi i sada bilo dobro aktivirati ovo mjesto i u njega potrpati sve junake zlog vremena koji nam uništavaju i sadašnjost i budućnost, a krivi su i za prošlost, jer neki od njih su na političkoj sceni već desetljećima ili su sljedbenici politika iz devedesetih godina.
Nastavi čitati “Goli otok: Relativizacija i bijeg od prošlosti”Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju
U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.
Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju”Branko Ćopić ili šta je piscu činiti u svom vremenu?
Ćopić je ne samo jedan od najomiljenijih nego i, nesumnjivo, jedan od najbeskompromisnijih naših pisaca svog doba. Otvarao je uvek prvi goruće, tragične teme u društvu i o njima pisao bez zazora, lucidno, jetko i duhovito.
Nastavi čitati “Branko Ćopić ili šta je piscu činiti u svom vremenu?”Ovako je izgledao dizajn “Made in Yugoslavia”
Slovenačka povjesničarka umjetnosti Špela Golčer pokrenula je instagram nalog Made in Yugoslavia, na kojem skuplja i prikazuje primjere dizajna svakodnevnih predmeta u socijalističkoj Jugoslaviji.
Nastavi čitati “Ovako je izgledao dizajn “Made in Yugoslavia””Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe
Jedan moj prijatelj, koji je inače jedan od važnih javnih intelektualaca pa je moguće da ste ovu misao već negdje čuli, voli reći: ako želiš pomoći jednoj zajednici, primjerice nacionalnoj, nipošto nemoj osnovati stranku koja štiti ekskluzivno prava te zajednice. I to u razgovoru potkrepljujemo zgodnim primjerima: dok su Hrvati živjeli u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini unutar Jugoslavije, u toj „tamnici naroda“ u kojoj nije smjela postojati stranka koja posebno njih štiti i o njima posebno brine, u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Onda se pojavila stranka koja je te ljude uzela u posebnu brigu i zaštitu i rezultat je da se broj prepolovio, s tendencijom daljnjeg opadanja kome se ne nazire zaustavljanje. Nastavi čitati “Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe”
Sitne duše u velikim partijama
Da mi je neko u prošlom stoljeću rekao da ću sa sjetom pričati (i pisati) o dobrim stranama komunizma i jednopartijskom sistemu, bio bih spreman, istog trena, bez bilo kakve dvojbe, na polemiku pesnicama.
Nekada davno, preko sedam gora i nekoliko mora postojala je jedna (ne)sretna komunistička zemlja i u njoj samo jedna partija. Partija je bila dobra. Šta dobra – najbolja. Jer, bila je jedina. Nastavi čitati “Sitne duše u velikim partijama”
Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?
- Ovo nije naš rat
U diplomatskom životu je svaki posjet iz svoje zemlje odgovarajućim partnerima u zemlji službovanja događaj od posebnog značaja, koji podiže temperaturu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, jer stavlja na probu čitav mehanizam, posebice diplomatski sastav dkp-a. Specifukum te posljednje „diplomatske godine“ u preostalom životu umiruće SFRJ ogledao se u bezbrojnim posjetama „republikanaca“, dakle predstavnika jugoslavenskih republika koje su se razdruživale na tipičan balkanski način, s pucanjem i umiranjem. Jedino su „federalci“ bili sve rjeđe u posjetu Bonnu, s njima se više nije htjelo ili imalo o čemu razgovarati… Nastavi čitati “Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?”
Nije točno da je zbog Bleiburga iz Hrvatske nestalo milijun Hrvata
Portal Priznajem.hr je u članku “DEMOGRAFSKA KATASTROFA POČELA JE BLEIBURGOM: Nestalo je milijun Hrvata iz Hrvatske” iznio neutemeljenu tezu o posljedicama koje je Bleiburg ostavio na demografiju Hrvatske.
“U to je vrijeme iz Hrvatske raseljeno, pogubljeno i izbačeno preko 1.000.000 ljudi”, stoji u spornom tekstu koji je objavljen na još nekolicini portala. Nastavi čitati “Nije točno da je zbog Bleiburga iz Hrvatske nestalo milijun Hrvata”
Devedesete u retrovizoru
Već nekoliko godina širom bivše Jugoslavije svjedočimo dizanju nacionalističkih tenzija. Mnogi taj trend uspoređuju s ratnim devedesetima. Pritom se uglavnom razlozi i mehanika krvavog raspada površno tumače. Nastavi čitati “Devedesete u retrovizoru”
Latinka Perović – intervju
Razgovarao: Nedim Sejdinović
Oktobra 1972. godine, u Srbiji je izvršena velika politička čistka: smenjeno je više od 6.000 političara, privrednika i medijskih poslenika koji su pripadali liberalnoj političkoj opciji. Zalagali su se za privredne i ekonomske reforme, modernizaciju i evropeizaciju Srbije i nekadašnje SFRJ, te uspostavljanje novih odnosa među republikama. Nastavi čitati “Latinka Perović – intervju”
Saturday Bloody Saturday
Piše: Boris Dežulović
Bila je ta subota, 17. lipnja 1989. I danas se s nježnošću sjetim davne večeri kad smo imali dvadeset četiri i kad nam je bio pun kurac Hrvata, Srba, Partije, Torcide, fratara, vjerskih sloboda, ljudskih prava, privredne reforme i kanadskih ustaša. Nastavi čitati “Saturday Bloody Saturday”
EKV: Kao da je bilo nekad
Pogledajte dokumentarac o EKV, jednoj od zasigurno najvažnijih jugoslavenskih rock grupa. Napravljen 2008., sadrži razgovore s članovima benda, novinarima i prijateljima. Grupa je, posebno za one koji se tek upoznaju s EKV, na zanimljiv način predstavljena i kontekstualizirana (vidjet ćete između ostalog i legendarnog Šarla akrobatu i mnoge druge), uz dosta živog materijala koji govori sam o sebi. Nastavi čitati “EKV: Kao da je bilo nekad”
Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?
Nekoliko je internetskih portala objavilo informaciju da je u komunističkoj Jugoslaviji ubijeno 1.172.000 ljudi. Kao izvor navode “Crnu knjigu komunizma”, objavljenu 1997. godine, a čije je hrvatsko izdanje izašlo 1999. godine. Nastavi čitati “Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?”















