Recenzija knjige Mustafe Čengića “Protiv Zemlje u ime Neba”

Piše: Mile Lasić Zamoljen od sarajevskog nakladnika Art Rabic za ocjenu rukopisa Mustafe Čengića „Protiv Zemlje u ime Neba“ („Šta da se radi sa prokletim Muslimanima“), rukopisa od circa 390 stranica (incl. sadržaj), nakon pažljivog iščitavanja ispisujem sljedeću:   R E C E N Z I J U Čitajući Uvod u Čengićev rukopis pomislio sam kako bi najpametnije bilo odustati od ponuđene „futurologije“, jer sam … Nastavi čitati Recenzija knjige Mustafe Čengića “Protiv Zemlje u ime Neba”

Idući europski izbori mogli bi biti ključni

Gotovo svi se slažu oko važnosti europskih parlamentarnih izbora, zakazanih za svibanj iduće godine. Neki lideri čak idu toliko daleko i tvrde da su oni biti ili ne biti za Europu. Zanimljivo je da građani Europske unije vjeruju u Europu više nego ikada, dok istodobno raste podrška novim populističkim strankama, od kojih neke namjeravaju uništiti EU. Sve to ukazuje na veliku neizvjesnost. U svibnju bi … Nastavi čitati Idući europski izbori mogli bi biti ključni

Branko Ćopić: Pismo Ziji Dizdareviću

Dragi moj Zijo, Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je … Nastavi čitati Branko Ćopić: Pismo Ziji Dizdareviću

Dobra samoća

Piše: Ivan Lovrenović 22. listopad 2018. Novinar je pitao: „Kako biste se Vi kao intelektualac i pisac zemljopisno i nacionalno pozicionirali? Rođeni ste u Zagrebu, a najvažnije stvaralačke godine proveli ste u Sarajevu. Neki Vas nazivaju hrvatskim, drugi bosanskohercegovačkim, a treći pak bosanskim intelektualcem. Kako se Vi doživljavate?“ Bilo je to prije četiri godine. Danas mi je još jasniji odgovor koji sam mu dao: – … Nastavi čitati Dobra samoća

Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava?

Piše: Matea Šimić Učinilo mi se prigodnim za naslov ovog teksta odabrati parafrazu najnovijeg u nizu mizoginih hit-citata kojih ne nedostaje u hrvatskom javnom prostoru, a koji ovoga puta dolazi iz zakutaka uma jednog etabliranog književnog kritičara. U ovom se tekstu ipak ne radi o pravima na samoodređenje, zaštitu od rodnog nasilja, jednaku plaću ili što već dokone žene inače traže. Radi se o želji … Nastavi čitati Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava?

Što nas Wikipedia uči o medijskoj pismenosti: Kako su pali Daily Mail, Breitbart i InfoWars

Piše: Ana Benačić Wikipedia, online enciklopedija na engleskom jeziku, zabranila je nedavno citiranje desničarskog Breitbarta te InfoWarsa Alexa Jonesa na svojim stranicama, zato što se radi o nevjerodostojnim izvorima. Za Breitbart, kojemu je izvršni direktor do početka ove godine bio PR guru američke desnice s velikim ambicijama na europskom tlu, Steve Bannon, napisali su da se zbog nepouzdanosti “ne treba koristiti nikada”. To znači i uklanjanje oko 2.500 poveznica na taj portal kojega … Nastavi čitati Što nas Wikipedia uči o medijskoj pismenosti: Kako su pali Daily Mail, Breitbart i InfoWars

Jesu li ustavne reforme u BiH nemoguća misija?

Piše: Mile Lasić Povodom dolaska u BiH, prije četiri godine, nove američke veleposlanice Nj.E. gospođe Maureen Elizabeth Cormack uslijedio je niz poziva znatiželjnih novinara s pitanjem: hoće li uskoro oživjeti ustavna reforma u FBiH? S obzirom da ne znam odgovor na ovo pitanje, objasnio sam samom sebi zašto slutim da je tzv. konstitucionalni re-design u Bosni i Hercegovini mission impossible. Pokazalo se da sam itekako … Nastavi čitati Jesu li ustavne reforme u BiH nemoguća misija?

Izmišljanje historije: slučaj Republike Srpske

Piše: Miloš Perović To da je produbljavanje podjela među narodima u BiH osnovni cilj tamošnjih nacionalističkih elita nikome nije neka vijest. Ali način na koji se taj projekat provodi kroz osnovne škole u manjem bh. entitetu svakako zaslužuje pažnju. Novi udžbenik iz istorije za učenike devetog razreda osnovnih škola u Republici Srpskoj obrađuje noviju istoriju ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Interpretacija događaja iz Drugog svetskog rata, ali … Nastavi čitati Izmišljanje historije: slučaj Republike Srpske

Trajni status quo u BiH

Piše: Dragan Markovina Iako je čak i najpovršnijim promatračima jasno kako je Daytonski sporazum tek zamrznuo ratni konflikt, ne riješivši ništa suštinski, a k tome i nagrađujući ratne zločine te ostavljajući politike i stranke koje su dovele do rata i vodile ga da i dalje nastave voditi politički život u Bosni i Hercegovini – mnogi se i danas čude nepomičnosti bosanskohercegovačkog društva, jednako kao što … Nastavi čitati Trajni status quo u BiH

Liberalizam je taj koji je posijao sjeme iliberalizma

Piše: Mike Wayne Liberalizam je izgubio put jer je zaboravio vlastitu povijest, a ljevica se doima jednako slijepa Vrijednosti do kojih liberalizam drži danas su pod velikom prijetnjom: otvorena tržišta, međunarodni trgovinski i sigurnosni aranžmani – da ne govorimo o prosvjetiteljskim vrijednostima poput važnosti činjenica, istine i stručnosti. Prijetnja se javila u obliku trgovinskih ratova, Brexita, oživljavanja nacionalizma i rastućeg neprijateljstva spram kulturnog pluraliteta. Izvor ovih … Nastavi čitati Liberalizam je taj koji je posijao sjeme iliberalizma

Plenković bi gradio spomenik Gojku Šušku, moćniku kojeg je smrt spasila od procesuiranja za ratne zločine

Piše: Petar Vidov U jeku najnovije runde HDZ-ovih unutarstranačkih obračuna, manifestiranih kroz najavljeni prosvjed u Vukovaru i “aferu SMS”, Andrej Plenković ponovo se upustio u historijski revizionizam. Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a založio se za podizanje spomenika Gojku Šušku u Zagrebu. “Želim s ovog mjesta pohvaliti i podržati inicijativu da se u Zagrebu izgradi spomenik ratnom ministru obrane, jer je i on svojim djelovanjem i … Nastavi čitati Plenković bi gradio spomenik Gojku Šušku, moćniku kojeg je smrt spasila od procesuiranja za ratne zločine

Dezinformacije: Ako laž volimo više od istine

Piše: Hana Imširović Dezinformacije ili fake news su koncepti koji su sve više “u modi” i kada ih izgovaramo oni prilično dobro “odzvanjaju” i obogaćuju neke ustaljene diskurse. Ipak, fenomen dezinformacije postoji otkako postoje i same vijesti (šta je mit nego neprovjerena ili lažna informacija?). Ali, moderna vremena donose i moderne boljke. Ili, pak, samo osnažuju stare i daju im novi momentum. Krenimo od osnova. … Nastavi čitati Dezinformacije: Ako laž volimo više od istine

Fini građanski poziv na linč. Ili kad pisac mrzi

Piše: Neven Šimić Voltaire je svojevremeno napisao da je pamflet književni žanr savršeno pogodan za prokazivanje društvene gluposti. Voltairea ponekad vrijedi poslušati. Ma u kojoj formi dolazila, glupost treba javno raskrinkati i ismijati. A tekst Faruka Šehića Kotlinska i druge demagogije lijep je primjer analitičke nekompetencije i još ljepši primjer relativizacije nacionalističke gluposti. Ali to samo po sebi ne mora biti problem. Šehićevo je neotuđivo pravo da … Nastavi čitati Fini građanski poziv na linč. Ili kad pisac mrzi

Je li građanski neposluh jedini smislen odgovor na demokraturu?

Piše: Mile Lasić

Čini mi se da smo još uvijek mnogo bliži zvijerima (majmunima) nego bogovima, konstatirao je polušaljivo Srđan Puhalo u nekoj vrsti proslova u važno istraživanje o apstinentima u BiH koje je uradio zajedno s kolegicom Nedom Perišić i uz podršku Zaklade Friedrich Ebert u BiH. Pozivajući se na Aristotelovu mudrost da onaj „tko ne može da živi u zajednici, jer je sam sebi dovoljan, i nije dio države, te je zvijer ili Bog“, Puhalo je prozvao okolišnim putom samozadovoljnu bosanskohercegovačku političku klasu, nesposobnu za autorefleksiju, to jest kritički govor o vlastitim zabludama i paralelnim svjetovima u BiH koje je stvorila. Nastavi čitati “Je li građanski neposluh jedini smislen odgovor na demokraturu?”

Transnacionalne političke stranke i pokreti mogu biti budućnost Europe

Piše: Dražen Šimić

Općeprihvaćeno mišljenje je da se Europa suočava s velikim brojem teških izazova, od kojih su neki bez presedana. Porast nejednakosti, terorizam, okoliš, kriminal, Brexit, lažne vijesti i imigracija problemi su oko čije važnosti se slažu kako obični građani, tako i političke institucije. Tu svakako treba dodati i prijetnju radikalnih, nacionalističkih pokreta koji žele (ako već nisu) preuzeti vlast u svojim državama i u konačnici dokinuti većinu liberalnih europskih vrijednosti. Nastavi čitati “Transnacionalne političke stranke i pokreti mogu biti budućnost Europe”

Bilježnica Robija K.: Tito isti

Feral Tribune, 28.02.1994.

Mi smo išli za vikend kod mog dide na Šoltu. Mama je ronzala da njoj je to živa tlaka jer pošto moj dida nema televiziju. Onda prošišaće joj Santa Barbara. Tata je govorijo da jadni moj dida da nikad se on neće naviknit na ovo novo. Mama je rekla da nije on jadan jer pošto nije se mogao naviknit ni na ono staro. Ja sam pitao roditelje da šta im je to ovo novo i ono staro. Tata je rekao da nema se šta mene prčmoljka brigat za novo i za staro. Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Tito isti”

Komšić je karikatura građanske BiH

Piše: Vedran Filipović

Željko Komšić je u dva mandata bio član Predsjedništva BiH. Osam godina svakog mjeseca primao je platu preko 5.200 KM za obavljanje te funkcije. Primali su je i drugi. Međutim, dok su drugi ispunjavali svoju misiju rastakanja BiH, zbog čega su, kao nacionalisti, i bili birani, on nije ispunjavao ono zbog čega je on bio biran. Nastavi čitati “Komšić je karikatura građanske BiH”

Etnointeligenti

Piše: Neven Šimić

Razložno je posumnjati da polovna društva i polovne države uređuju polovna pamet i polovna etičnost. Poluinteligent, jedna nelijepa kovanica koju koristimo kad govorimo o umno i moralno podkapacitiranim osobama, o ideološkim mračnjacima i ambicioznim skorojevićima, o duhovno osiromašenim karijeristima i šarlatanima koji imaju mišljenje o svemu. Kreatori politike, medijskih sadržaja, akademskih narativa, društva u konačnici – mogu li oni biti poluinteligenti? Naravno da mogu. Nastavi čitati “Etnointeligenti”