Dva pisma iz Sarajeva

Dragi katolički kleru, uvažena hrvatska inteligencijo,

Za početak, čestitke na uspješno organiziranom Bleiburg-derneku u Sarajevu. Nema veze što je isti proizveo rijetko viđenu ideološku i međuetničku napetost u postdaytonskoj BiH i što su kordoni policije spriječili vrlo izvjesne incidente. Lijepo je i nadasve odgovorno što ste uzeli u obzir kontekst i historijsku simboliku Sarajeva, preuzimajući u svoje evanđeoske ruke vruć revizionistički krompir iz Hrvatske. Riječju, lijepo je što ste Za Revizionizam Spremni. Nastavi čitati “Dva pisma iz Sarajeva”

Što nam nudi Miroslav Škoro?

Nakon čitanja programa Domovinskog pokreta teško se oteti dojmu da – kako god se reformirala i reorganizirala – ekstremna desnica u Hrvatskoj se još uvijek uglavnom svodi na obećanje da će proteći med i mlijeko: samo kad dovoljno napakostimo Srbima i pederima. Nastavi čitati “Što nam nudi Miroslav Škoro?”

„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH

U povodu tzv. sarajevske mise za „blajburške žrtve“

Kratko dvadeseto stoljeće (1914. – 1989.), po Hobsbawmovim kriterijima, obilježeno je s tri planetarna totalitarizma, pri čemu se posebice kod klerikalnih i nacionalističkih ideologa uobičajila praksa suviše olakog izjednačavanja fašizma, nacional-socijalizma i komunizma. Zato u uvodu i navedimo mišljenje pokojnog Ralfa Dahrendorfa (1929-2009), uglednog britanskog sociologa njemačkog podrijetla svjetskog glasa: “S mnogih se strana tvrdi da je jedna ideologija – fašizam – bila reakcija na drugu – komunizam. To smatram krajnje pogrešnim. Oba fenomena se razlikuju onoliko koliko su i isprepleteni. Zajedničko im je odbijanje otvorenog društva, oba postavljaju apsolutne zahtjeve. Pojam totalitarizam označava poprilično dobro njihovo zajedničko obilježje, i s njim se mogu okarakterizirati u najmanju ruku Hitlerov i Staljinov režim.” Tome se može dodati kako se u međuvremenu uobičajilo razlikovati i „fašizam“ Mussolinijevih boja od „nacional-socijalizma“ Hitlerove Njemačke i njezinih satelita. Nastavi čitati “„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH”

Je li koalicija Restart šansa za bolju Hrvatsku?

Svima koji prate hrvatsku političku scenu već je poznato da je SDP okupio nekoliko manjih stranaka i napravio koaliciju nazvanu Restart.

Ovo je dobar i logičan potez. Dosadašnja praksa ukazuje da se kroz stabilnu i koherentnu koaliciju može poraziti HDZ. Zadnji put to je bila Kukuriku koalicija, a 2000. godine Ivica Račan imao je pored sebe Dražena Budišu i tada znatno jači HSLS. Članovi nove koalicije dobro razumiju da je HDZ tradicionalna, jaka i svjetonazorski konzervativna stranka desnog centra u Hrvatskoj, često radikalno antiliberalna u svom djelovanju. Razumiju i da je HDZ omražen kod dobrog dijela javnosti. Stoga je dobar potez i to što su koaliciju opisali kao “stožer za obranu Hrvatske od HDZ-a”.    Nastavi čitati “Je li koalicija Restart šansa za bolju Hrvatsku?”

Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika

povodom *Međunarodnog dana Majki

Brisel

Negdje s početka strateški osmišljene, **lenjingradoidne-samo-nešto-duže-opsade Sarajeva u mirnodopskom europskom ozračju (1992-1995), CNN je u ostatku svijeta bio, bez današnje konkurencije, primarni izvor izravnih audio i video informacija o dvostrukoj agresiji na malu Jugoslaviju. Nastavi čitati “Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika”

Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?

Prije nego išta napišem o temi održavanju mise za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, moram reći da nitko ne bi bio sretniji od mene da barem rasprave o događajima iz Drugog svjetskog rata, kad već ne mogu one o ratovima devedesetih godina, prestanu biti pogonsko gorivo za podgrijavanje nacionalizma, poticanje novog nepovjerenja među ovdašnjim narodima i histeriju u javnom prostoru. Međutim, to će nažalost biti moguće tek kada svi ključni politički akteri i vjerske zajednice jednostavno prihvate antifašističko opredijeljenje kao temeljnu civilizacijsku odrednicu i prestanu relativizirati zločinačke režime i pokrete, pokušavajući ih u najmanju ruku izjednačiti sa socijalističkim razdobljem kroz priču o dva totalitarizma. Nastavi čitati “Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?”

Bosansko-hercegovačka filozofija rata

„Rat je otac svih stvari“, govorio je prije 2500 godina u grčkom gradu Efezu filozof Heraklit. Odmah treba reći kako Heraklit ne misli prije svega na rat kao oružani sukob niti isti simpatizira, nego on ovdje misli na sukob suprotnosti kao osnovu svega što je nastalo i nastaje u svijetu. Taj sukob suprotnosti ima čak i funkciju društveno-etičkog principa, jer borba svakog postavlja na njegovo pravo mjesto u društvu (ovdje je Heraklitova misao već opasno blizu liberalnom kapitalizmu i njegovim dogmama o tržišnoj konkurenciji i sukobu različitih interesa koji u konačnici vodi do napretka). Nastavi čitati “Bosansko-hercegovačka filozofija rata”

C’est la vie – sjaj i bijeda polusvijeta

U onom životu, negdje s početka osamdesetih na diplomatskom zadatku u Stockholmu ispred bivše SFRJ, sasvim slučajno sam bio počašćen druženjem, potom prijateljstvom koji su, evo dokaza, ostavili značajne otiske do dan danas. Dakle, na rutinskom kraju tog i tog radnog dana, po običaju svratim do mog tržnog centra u otmjenom Gardet kvartu (nedaleko od glasovitog Svenska Filminstitutet) , sa ciljem da pokupujem svašta-nešto, namirim kuću. Plus, da usput skoknem u tamo nagodan poštanski ured i pošaljem rukom ispisane novogodišnje čestitke – o tempora, o mores (!). Nastavi čitati “C’est la vie – sjaj i bijeda polusvijeta”

SDP pop

Jedan jednostavan način na koji stranke poručuju kome se obraćaju je izbor glazbe koja prati kampanje, prijenose dočeka rezultata izbora, pa i inauguracije. Od naizgled beskrajnog rezervoara pučkih heroja kakve HDZ može mobilizirati, i velika je drama ako ih izgubi, SDP nekako uspijeva imati još ustajaliji repertoar. Umjesto da SDP bude primoran mijenjati svoju playlistu barem svakih par godina, glazbenici kao da su se predali SDP-ovoj playlisti. Tako smo u minulom desetljeću dobili autentični i uspješni SDP pop, egzempliran grupom Detour. Ugodna, pristojna glazba i stihovi koji brane civilizacijske tekovine srednje klase napadnute od strane barbarluka narodnih fešti. Nastavi čitati “SDP pop”

Koronavirus: pet razloga za optimizam

Veliki dio medijskog izvještavanja o COVID-19 usredotočen je na loše vijesti i na greške koje se prave. Međutim, lako je optuživati za greške kad ste general nakon bitke. To vam daje puno materijala za vaše novinske članke, ali je li takvo što ispravno? Nastavi čitati “Koronavirus: pet razloga za optimizam”

Antun Branko Šimić: tri pjesme

Imao je samo 27 godina kad je otišao. Na današnji dan 1925. godine umro je pjesnik Antun Branko Šimić. Bio je oštar književni kritičar, kritiziravši i neka od velikih imena tadašnje umjetnosti i književnosti. Sa zanimanjem je pratio dešavanja na umjetničkoj i pjesničkoj sceni Europe. 1920. godine izdao je svoju najpoznatiju zbirku pjesama “Preobraženja“. O njegovom privatnom životu ne zna se mnogo. Imao je djevojku Tatjanu Marinić kojoj je posvetio zbirku pjesama “Preobraženja“. Nastavi čitati “Antun Branko Šimić: tri pjesme”

Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19

Dolaskom COVID-a 19 (koronavirusa ) u Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je dopunu Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno Novelu. Na taj način Vlada je izbjegla korištenje članka 17. Ustava Republike Hrvatske te iskoristila članak 16. koji glasi :

‘’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.’’ Nastavi čitati “Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19”

Popularan možeš biti ti

1

U ovaj pandemijski nevakat otvoreni su vam mnogi komunikacijski kanali da se kreativno ispoljite. Pa tako svaki digitalizirani pojedinac ima mogućnost da osmisli neki svoj karantin blues, prebaci ga na društvene mreže ili svoj Youtube kanal i učini viralnim. Mada ne mora nužno biti karantin blues, može biti i karantin raspašoj, ovisi jeste li osoba tankoćutne duše ili divljeg temperamenta. Nastavi čitati “Popularan možeš biti ti”

Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?

  1. Ovo nije naš rat

U diplomatskom životu je svaki posjet iz svoje zemlje odgovarajućim partnerima u zemlji službovanja događaj od posebnog značaja, koji podiže temperaturu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, jer stavlja na probu čitav mehanizam, posebice diplomatski sastav dkp-a. Specifukum te posljednje „diplomatske godine“ u preostalom životu umiruće SFRJ ogledao se u bezbrojnim posjetama „republikanaca“, dakle predstavnika jugoslavenskih republika koje su se razdruživale na tipičan balkanski način, s pucanjem i umiranjem. Jedino su „federalci“ bili sve rjeđe u posjetu Bonnu, s njima se više nije htjelo ili imalo o čemu razgovarati… Nastavi čitati “Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?”