Autor: Digitalna demokracija

Postoji li ljubav na prvi pogled?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U Članku pod naslovom “Šta je ljubav“, pokazali smo koliko određene molekule – od spolnih hormona do neurotransmitera kakvi su dopamin, oksitocin te molekula poput vazopresina i adrenalina – utječu na formiranje osjećaja zaljubljenosti i ljubavi. I zašto nam treba ljubav, ako ista ta biologija kaže da smo kao vrsta inherentno poligamni i da ne možemo biti s jednim partnerom cijeli život, ili većinu života? Biologija ima odgovor i na to – dva roditelja su bolja nego jedan, i potrebno je ljude nekako vezati da budu zajedno dok mladunci, pardon, djeca, ne postanu samostalna. Ali, postoje još neka pitanja – da li postoji ljubav na prvi pogled, toliko opjevana i toliko idealizirana, ili je to samo izmaglica, još jedna šarena laža prirode? I zašto tako volimo da se zaljubljujemo?

Nastavi čitati “Postoji li ljubav na prvi pogled?” →

The Hahas and the Blablas – album prvijenac i europska turneja

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon pet najavnih singlova, zagrebačka grupa The Hahas and the Blablas ovih je dana izbacila istoimeni album. Pjesme se žanrovski kreću od new-wavea, preko synth punka, pa sve do power popa. Ludistički pristup tekstovima i reference iz pop-kulture konstanta su ovog uratka od nekih 25 minuta. Album je donekle namjerno alternativan, što je mala zamjerka, ali uz dobre sviračke dionice dojam je na kraju pozitivan.

Nastavi čitati “The Hahas and the Blablas – album prvijenac i europska turneja” →

Ako je raskol među hrvatskim strankama stvaran i ako potraje, to je dobro za sve u BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Napokon nešto novo, zanimljivo i obećavajuće na hrvatskoj političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS), organizacija kojoj pobornici, mahom iz redova HDZ-a, tepaju da je krovna politička organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata, zasjedala je 7.2. u Mostaru. Usvojeno je Izvješće o radu čijeg se suhoparnog frazeološkog blebetanja ne bi postidila ni vladajuća partija za vrijeme Jugoslavije. Međutim, HNS je dosad glumio višestranački ili nadstranački pristup i diskurs, ali ovaj put nije moglo. Nekoliko hrvatskih stranaka reklo je dosta.

Nastavi čitati “Ako je raskol među hrvatskim strankama stvaran i ako potraje, to je dobro za sve u BiH” →

Akademske magle bogumilske

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj



U knjizi Places of pain: forced displacement, popular memory and trans-local identities in Bosnian war-torn communities (Berghahn Books, New York-Oxford, 2013) Hariza Halilovicha s melburnškoga RMIT univerziteta čitam kako stotinjak stećaka u drinskom selu Klotjevcu i oko njega ukazuje „na značajno gnostičko kršćansko bogumilsko nasljeđe Klotjevca“ (The presence of some hundred stećci scattered in and around the village points also to the significant Gnostic Christian Bogumil heritage of Klotjevac.) Pri tomu autor se referira na Leksikon stećaka Šefika Bešlagića. Svoju ideju o gnostičkim kršćanskim bogumilima i stećcima kao njihovom naslijeđu, autor detaljnije razvija u fusnoti:

Nastavi čitati “Akademske magle bogumilske” →

Teofil Pančić: Ljudi sa bilborda

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dobro, do centra Zemuna bilo je lako, tu tek počinju problemi. Pozni je decembar, onaj raspomamni vakat između Božića i Nove godine, i čini ti se da su ama baš svi koji žive u ovom gradu odlučili da se utrontaju i provozaju se Preko, tek da vide šta ima. A nema ništa, ili bar ništa što bi opravdalo toliku gnjavažu. Ipak, eto i mene kod Robne kuće, tu se, puf-pant, jedvice utrpavam u prepuni 706 iz ustaničke Batajnice, u onaj neprevaziđeni Ikarusov model “limena kanta”, onaj u kojem je vazda mračno, hladno i smrdi, a sada je još i nepodnošljiva gužva; što sam stariji, to sam neotporniji na stisku, na uzbibani, šmrktavi, mnogoglavi GSP-organizam, na svo to prisilno sardinisanje ljudskih telesina, a znam da me čeka dug put, prelazak preko Brankovog mosta u pet-šest popodne mesecima je već ozbiljan i dugotrajan posao, za to bih vreme lako stigao do Novog Sada, i to sve idući kroz obe pazove i ostale inđije. Odustajem na Karađorđevom trgu, sačekaću ovde neku petnaesticu, njih bar ima mnogo, sigurno je manje strašno. I nailazi jedna takva, model kraći i noviji, svetliji i topliji, a bogme i bez preteranog krkljanca, parkiram se preko puta srednjih vrata, oslanjam se o one horizontalno položene rukohvatne šipke koje podsećaju na cevi centralnog grejanja, gnjezdeći se u pozu u kojoj ću moći da uposlim ruke držeći novine, a da ipak ne posrnem pri prvom majstorovom kočenju, prvom od mnogih koje nam predstoji u višekilometarskoj koloni onih koji bi da prođu kroz Uska Vrata Beograda, sa ili bez biblijskih konotacija.

Nastavi čitati “Teofil Pančić: Ljudi sa bilborda” →

Ivan Lovrenović, dnevnički zapisi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iz dnevnika 2023/2024.

Tko još uopće pamti užas prvoga i drugog rata u Čečeniji, užas grada Groznoga? Čečenija danas: postsovjetska šerijatska satrapija Putinu na usluzi sa šefom Kadirovim koji za ruske interese ratuje protiv Ukrajine. Svijet danas, dvadeset i tri godine kasnije: izraelska vlada i vojska, Hamasova vlada i vojska u istrebljivačkom ratu, o kojemu će se nešto pouzdanije znati tko zna kada, ako ikada. A između Čečenije godine 2000. i današnjega svijeta: njujorški Blizanci, Irak, Libija, Afganistan, ISIL, Sirija, Sudan, Jemen, Mijanmar, Ujguri u Kini, Gorski Karabah… – što sve to govori o svijetu, o historiji skupa s njezinim stranama, onoj krivoj i onoj pravoj, o kojima isprazno blagoglagoljaju političari, novinari, intelektualci, pisci-penklubovci?

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović, dnevnički zapisi” →

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati “Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor” →

Na što je Hannah Arendt zapravo mislila kada je govorila o banalnosti zla?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Može li se činiti zlo a da niste zli? To je zbunjujuće pitanje s kojim se uhvatila u koštac filozofkinja Hannah Arendt, kada je 1961. za The New Yorker izvještavala o suđenju za ratne zločine Adolphu Eichmannu, nacističkom operativcu odgovornom za organiziranje transporta milijuna Židova i ostalih u koncentracijske logore, radeći na konceptu nacističkog “Konačnog rješenja”.

Nastavi čitati “Na što je Hannah Arendt zapravo mislila kada je govorila o banalnosti zla?” →

Trojkino razbijanje svemoćnog Dodika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Trojka je vrhunski osmišljenom inicijativom Sabine Ćudić raskinula koaliciju sa SNSD-om Milorada Dodika na državnoj razini vlasti. Ta vijest je prije nekoliko dana šokirala javnost u BiH i potpuno iznenadila autoritarnog vladara iz RS-a, koji skoro dvije decenije ovaj entitet i cjelokupnu BiH drži kao taoce svoje proruski orijentirane secesionističke politike. Niko do sada nije udario takav politički šamar Dodiku. On je bio neupitni vođa koji je zakočio BiH na evropskom putu, nastojao u maksimalnoj mjeri podržaviti RS i stvoriti putinovsko krizno žarište u mekom trbuhu Evrope. Zbog toga je i dobio jake sankcije SAD-a i izolaciju na međunardonom planu. Tim sankcijama slomljenja je njegova enormna finansijska moć, a krug njegovih saradnika i firmi pod njihovom kontrolom dovedeni su u ćorsokak. RS je u međuvremenu doživjela veliku finansijsku krizu, neodrživ entitetski budžet, snažni odliv stanovništva, baš kao i cijela BiH, a očekuje je i energetska kriza koja bi mogla slomiti ovaj entitet. Izlaz iz toga Dodik nije vidio u promjeni svoje ideološke matrice i političke filozofije, već u stalnom jačanju svoje autoritarnosti i držanju stanovništva u mentalnom ropstvu srpskog nacionalizma. Sve je u tom entitetu bilo pod njegovom političkom kontrolom, a promjenama Zakona o kleveti maksimalno je sužen prostor slobode i kritičkog mišljenja u RS-u. Na taj način ovaj entitet je pretvoren u Dodikov politički kazamat.

Nastavi čitati “Trojkino razbijanje svemoćnog Dodika” →

Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Etnička osnova nacije, ipak, nije tema koju možemo obezvrijediti dosjetkom[1]. Ona je, u balkanskom kontekstu, sidrište mnogih argumentacija i ima povlašteno mjesto u širem problemskom kompleksu dokazne snage prošlosti.

U posljednjih trideset godina u bosanskoj historijskoj i pseudohistorijskoj nauci, kao i u »haotičnoj publicistici« (István Bibó), pojavio se veći broj tekstova različitog obima, kvaliteta i ambicija posvećenih toj temi. Upada u oči da naspram toj poplavi publikacija o prošlosti Bošnjaka sasvim izostaju razmišljanja o njihovoj budućnosti. To, naravno, i jest pravi problem, kojem više pažnje posvećujem u zaključku. Ovdje pitanje porijekla bosanskih Muslimana/Bošnjaka tematiziram samo onoliko koliko različiti odgovori koji se daju oblikuju samorazumijevanje bosanskog muslimanskog subjekta[2].

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Porijeklo korijena i korijeni porijekla” →

Promemorija HAZU

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U životu, društvu i politici tajming je sve. To je često nepravedno, posebno prema ljudima koji iz straha predugo analiziraju donošenje odluka, ali je naprosto tako. I često se dogodi, baš u politici, da netko tko je unaprijed vidio stvari, jednostavno bude pregažen vremenom, da bi na kraju gledao kako netko drugi, često baš onaj koji ih je zbog toga napadao, ostvaruje ono što je i sam ranije zagovarao.

Nastavi čitati “Promemorija HAZU” →

Ovo je godina u kojoj se odlučuje o budućnosti interneta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U današnje vrijeme ako objavite video na nekoj od platformi društvenih medija, možete biti sigurni da će ga ljudi diljem svijeta vidjeti u roku od nekoliko sekundi. Bilo da se nalazite u udaljenom selu u Indoneziji, na živahnim ulicama São Paula u Brazilu ili u užurbanom Lagosu u Nigeriji, vaš video može odmah doći do milijuna ljudi. Trenutna struktura interneta omogućuje besprijekornu komunikaciju bez granica, na taj način osnažujući suradnju i razmjenu ideja na velikim udaljenostima. Unatoč povremenim ograničenjima koje nameću vlade, osnovni jedinstveni i interoperabilni dizajn interneta ostaje isti u cijelom svijetu i nadilazi geografske i političke granice.

Nastavi čitati “Ovo je godina u kojoj se odlučuje o budućnosti interneta” →

Kako je izgrađen Milanovićev trijumf

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović će, ni na čije iznenađenje, ostati predsjednik Republike Hrvatske još pet godina. 

Odluka hrvatskih birača bila je jasna već nakon prvog izbornog kruga. Postojalo je samo jedno otvoreno pitanje: koliko će brojčano uvjerljiva biti Milanovićeva pobjeda nad Draganom Primorcem, nestranačkim kandidatom koji je u utrku ušao s podrškom HDZ-a i nekolicine manjih stranaka. Pokazala se iznimno uvjerljivom; nikad u povijesti hrvatskih predsjedničkih izbora nijedan kandidat nije poražen tako uvjerljivo kao Primorac.

Nastavi čitati “Kako je izgrađen Milanovićev trijumf” →

Radnički bijes i minimalna plata

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Siđoše u pakao po nepravdu

Na kojoj se može ogrejati

Branko Miljković

Godine 1884. Emil Zola je za potrebe priprema budućeg remek-djela, romana Žerminal, sišao u rudnike Onzana u rodnoj Francuskoj, predstavljajući se pritom kao sekretar i član Predstavničkog doma Francuske, obučen u frak-kaput, sa visokom dignutom kragnom i cilindrom na glavi (što je zaista potcijenjena minijaturna humoreska, morat ćete priznati), gdje će pedesetak metara pod zemljom ovaj majstor naturalizma primijetiti ogromnog radnog konja. “Kako ga uspijete ubaciti dolje svaki dan?” – pitao je rudare. Isprva su rudari pomislili da se lažni sekretar šali, da bi mu naposlije, shvativši da je ozbiljan, objasnili da se konj ubacuje u rudarsko okno samo jednom, i to dok je još ždrijebe koje može stati u kantu sa kojom rudari svakodnevno silaze u okna. Za godinu-dvije konj oslijepi, živeći svoj jadni životinjski život i radeći neumoljivo u mraku u kojem će ga, nakon što onemoća, ubiti i zakopati. Ovaj jezivi detalj rudarskog života ući će u Žerminal i postati alegorija za rudarske, a naposlijetku radničke muke i surovost kapitalističke eksploatacije.

Nastavi čitati “Radnički bijes i minimalna plata” →

Dunije: hrvatska etno supergrupa i vrijedna kulturna činjenica

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Grupa Dunije objavila je album “Bilo je sada” u drugoj polovini prošle godine. Grupu čine Dunja Knebl, Nina Romić i Jelena Galić, a neki kažu da je to ujedno i nova supergrupa na hrvatskoj etno/world music sceni.

Magično-mistični glas Dunje Knebl, melankolija pjevane riječi, prevashodno ili isključivo ženska iskustvena tuga i tragedija obilježja su ovog remek-djela. Pjesme koje se nalaze na albumu “najviše dolaze iz Podravine i Međimurja, ali ima tu i Zagorja i prstohvat Dalmacije”. Pjesme u ovakvoj aranžmarskoj varijanti nikada nisu snimljene, što je sama po sebi važna etnomuzikološka i općekulturna činjenica.  

Nastavi čitati “Dunije: hrvatska etno supergrupa i vrijedna kulturna činjenica” →