Kada je u martu 1999. NATO počeo bombardirati vojne ciljeve u Srbiji, neki moji francuski poznanici, po intimnom ubjeđenju trockisti, organizirali su po Parizu i ostaloj Francuskoj manje-više nezapažene prosvjede, i bio im je jako čudan moj potpun nedostatak entuzijazma za njihovu osudu ove najnovije manifestacije američkog imperijalizma. Znajući da tu razgovora nema, pribjegavao sam svom omiljenom izražajnom registru – sarkazmu. Beograđani imaju neviđenu sreću, govorio sam ja, da ih bombardiraju Zapadnjaci, kulturan svijet koji prethodno najavi koja će postrojenja gađati, pa tu civili ginu samo slučajno. Da Beograd bombardiraju idemo reći Srbi, civili bi bili primaran cilj, kao u Sarajevu. A Beograđani to ne znaju da cijene!
Nastavi čitati “Turski novinari imaju cjepanice”Kategorija: Društvo
Pravoslavlje u Ukrajini: raskid s Moskvom
Prošlog mjeseca, na početku korizme, patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, propovijedao je na temu uloge Rusije u borbi za “Božju istinu”. Crkva, istaknuo je, mora odigrati svoju ulogu u borbi protiv sekularizacijskih sila liberalnog zapada kako bi se sačuvao “Sveti Rus i naš narod koji živi po Božjem zakonu”.
Nastavi čitati “Pravoslavlje u Ukrajini: raskid s Moskvom”Kako Spotify uništava glazbu
Prije tri desetljeća punk glazbenik i jedan od najvećih živućih tonskih snimatelja i producenata Steve Albini (Big Black, Shellac) napisao je kultni tekst The problem with music. U tom tekstu Albini, koji je svoj cinični stil brusio po punk fanzinima osamdesetih godina prošlog stoljeća, nabraja sve što mu smeta u glazbenoj industriji. Od toga zašto mrzi producente pa do načina kako glavešine u velikim izdavačkim kućama vode posao. U tančine je objasnio kako se troškovi snimanja albuma, njegove promocije i turneje svaljuju na glazbenike, od ukupnih prihoda im ostaju mrvice, ali najčešće dugovi.
Nastavi čitati “Kako Spotify uništava glazbu”Svečano obilježen Dan marihuane u Predsjedništvu BiH
Historijski je dan u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U posjeti ovoj važnoj državnoj instituciji, prvi put od njena osnutka, dolaze ugledni gosti s onog svijeta. To su legendarni Haile Selasije i ništa manje legendarni Bob Marley. Zgodno se podesilo da rečeni dvojac s onog svijeta dolazi baš dvadesetog aprila, kada se obilježava Međunarodni dan marihuane. Protokolom je predviđeno da svi prisutni prigodno popuše golemi joint. Predsjedavajuća Željka, član Denis i član Željko pripremaju se za ovaj epohalni trenutak.
Nastavi čitati “Svečano obilježen Dan marihuane u Predsjedništvu BiH”O reguliranju umjetne inteligencije: nitko neće čekati pa ne mogu ni vlade
U razvoju umjetne inteligencije (AI), stvari ne samo da su se pokrenule nego se i ubrzavaju, i nitko nije siguran kamo idu. Potencijalne prednosti umjetne inteligencije (poput razvoja lijekova koji spašavaju život) su neporecive. Međutim, pokretanjem iznimno moćnih modela za generiranje teksta i slike kao što su ChatGPT-4 i Midjourney, rizici i izazovi koje umjetna inteligencija predstavlja jasniji su nego ikad: od velikih gubitaka radnih mjesta do ukorijenjene diskriminacije i eksplozije dezinformacija. Šok ne predstavlja samo koliko je ova tehnologija napredovala, već i kako brzo se to dogodilo. Zabrinjava nas što će se dogoditi dok se tvrtke utrkuju da nadmaše jedna drugu.
Nastavi čitati “O reguliranju umjetne inteligencije: nitko neće čekati pa ne mogu ni vlade”Nostalgia australis
Riječ »nostalgija« sastavljena je u XVII. stoljeću od grčkih riječi νόστος (»povratak kući«) i ἄλγος (»tuga«), a dvjesto godina kasnije postala je nezaobilazan trop u romantizmu, kao »čežnja za domom ili zavičajem«. Pored tog prostornog značenja (subjekt čezne za mjestom na kojem se više ne nalazi), riječ će poprimiti i vremensko (subjekt čezne za vremenom u kojem više ne živi).
Nastavi čitati “Nostalgia australis”Dijagnostika puzanja
Svake prve subote u mjesecu začin mamurnim jutrima daju foto-galerije s trgova hrvatskih gradova. Na njima možemo pratiti koreografiranu molitvu grupa muškaraca koja se svodi na zazivanje ekstremno podijeljenih rodnih uloga i, bez previše uvijanja, apsolutne muške dominaciju nad ženama. Porijeklo i organizacijski mehanizmi tog molitvenog pokreta već su dobrano raskrinkani i tu dodatni doprinosi nisu potrebni. U ovom ćemo se kratkom osvrtu pozabaviti reakcijama liberalne i lijeve političke scene na taj mjesečni molitveni ciklus.
Nastavi čitati “Dijagnostika puzanja”Korištenje umjetne inteligencije za “dekolonizaciju” jezika
Moramo pronaći novi jezik, nove narative, novi svjetonazor i alate za stvaranje riječi kako bismo nadvladali “veliki humanitarni narativ”. Može li tehnologija pomoći?
Mnogi od nas čuli su u zadnjih mjesec dana za ChatGPT, s funkcijama “poput Matrixa”. ChatGPT pokreće vještačka inteligencija (AI), što građane uznemiruje, šokira i drži u još nekoliko drugih emocionalnih stanja, od straha do entuzijazma.
Nastavi čitati “Korištenje umjetne inteligencije za “dekolonizaciju” jezika”Balada o Drašku i Harisu
Fala ti Draško Stanivuče mili nedaj šeher svoj pederskoj kamariliNastavi čitati “Balada o Drašku i Harisu”
Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas
Prije deset godina kada se papa Franjo prvi put obratio s Trga svetog Petra, primijetio je da je konklava koja ga je izabrala otišla “gotovo na kraj svijeta” kako bi pronašla novog papu. Bila je to samozatajna, ali jasna šala, koja je signalizirala da ovaj argentinski kardinal planira posve različitu vrstu papinstva od svega što je bilo prije. Odabravši skroman život u gostinjskoj kući na rubu Vatikana umjesto u papinskim stanovima Apostolske palače, Franjo se pozicionirao kao neka vrsta pape autsajdera, zagovornika marginalnih, perifernih i isključenih.
Nastavi čitati “Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas”Antiamerikanizam (V): Svjetski policajac
Jedna od optužbi koje su se u prethodnim desetljećima najčešće upućivale Sjedinjenim Američkim Državama jest da ova zemlja postupa kao svjetski žandar ili svjetski policajac, ili da bar ima ambiciju da to bude. Uporedo, te optužbe bile su popraćene – ne samo na »antiimperijalističkoj ljevici« – izrazima nesumnjivog zadovoljstva svaki puta kada bi se američke vanjskopolitičke akcije prepoznate kao »svjetskopolicajske« završile neuspjehom.
Nastavi čitati “Antiamerikanizam (V): Svjetski policajac”Tin Ujević: Žene među kraljicama
Božanske žene, sva ljepota svijeta
i lavska gordost, i plahota srne,
kroz vaše čari uzvišene cvjeta
u plave dane, i u noći crne.
Domobranski sitcom
Ima već neko vrijeme da se u hrvatskom javnom prostoru nije ozbiljnije zaoštrila rasprava oko Drugog svjetskog rata. Doduše, važnije obljetnice su uglavnom proljetne, ali nije da povoda ne manjka. Očito su posrijedi u igri neki drugi faktori koji utječu na taj izostanak. Najagilnija desnica se u posljednje vrijeme uglavnom inspirira američkim kulturnim ratovima i bavi raznim varijantama seksualnosti i reproduktivnim pravima. Također, prilično je izvjesno da ekstremnije snage u i oko HDZ-a čekaju Plenkovićev posrtaj da aktiviraju takozvanu zapaljivu retoriku, a pomalo ih zbunjuju i historiografski izleti predsjednika Milanovića za kojeg više ni sami ne znaju čiji je.
Nastavi čitati “Domobranski sitcom”Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe
Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.
Zemlja koju kontinuirano prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se riješi ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: ”Gdje počinje Bosna, prestaje logika”. Nažalost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala važnija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati bliži Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.
Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe”Predstavljamo: Upravljanje pravilima
Zbirka tekstova pod naslovom Upravljanje pravilima ispituje savremene nacionalne i rodne režime/odnose, njihove veze, oblike povezanosti i evoluciju baveći se prije svega stvarnošću Bosne i Hericegovine. Zbirka je vođena uredničkom namjerom da se ponovo osvijetle neka teorijska pitanja, ali i praktični aspekti ovih formi društvene regulacije u njihovim savremenim artikulacijama. Tekstovi tretiraju neke do sada slabo ili gotovo nikako istražene arene u kojima se ove veze manifestiraju i gdje ih se može opažati i podvrgnuti analizi.
Nastavi čitati “Predstavljamo: Upravljanje pravilima”














