Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19

Dolaskom COVID-a 19 (koronavirusa ) u Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je dopunu Zakona o sustavu civilne zaštite, odnosno Novelu. Na taj način Vlada je izbjegla korištenje članka 17. Ustava Republike Hrvatske te iskoristila članak 16. koji glasi :

‘’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.’’ Nastavi čitati “Zaštita osobnih podataka u vrijeme Covid-19”

Popularan možeš biti ti

1

U ovaj pandemijski nevakat otvoreni su vam mnogi komunikacijski kanali da se kreativno ispoljite. Pa tako svaki digitalizirani pojedinac ima mogućnost da osmisli neki svoj karantin blues, prebaci ga na društvene mreže ili svoj Youtube kanal i učini viralnim. Mada ne mora nužno biti karantin blues, može biti i karantin raspašoj, ovisi jeste li osoba tankoćutne duše ili divljeg temperamenta. Nastavi čitati “Popularan možeš biti ti”

Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?

  1. Ovo nije naš rat

U diplomatskom životu je svaki posjet iz svoje zemlje odgovarajućim partnerima u zemlji službovanja događaj od posebnog značaja, koji podiže temperaturu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, jer stavlja na probu čitav mehanizam, posebice diplomatski sastav dkp-a. Specifukum te posljednje „diplomatske godine“ u preostalom životu umiruće SFRJ ogledao se u bezbrojnim posjetama „republikanaca“, dakle predstavnika jugoslavenskih republika koje su se razdruživale na tipičan balkanski način, s pucanjem i umiranjem. Jedino su „federalci“ bili sve rjeđe u posjetu Bonnu, s njima se više nije htjelo ili imalo o čemu razgovarati… Nastavi čitati “Diplomatska prisjećanja – nismo li svi mi već 30 godina u potrazi za vjerodostojnim pripadanjem?”

Kad’ socijalna inteligencija poništi emocionalnu

Moja društvena izolacija, započeta širenjem Covid 19, navršava mjesec dana. Iako situacija nije nimalo bezazlena, mi koji poštujemo restrikcije i imamo privilegiju ostati sigurni kući, trenutno raspolažemo sa mnogo vremena za aktivnosti koje užurbani život, prije pojave virusa, nije dozvoljavao. Prebirala sam po uspomenama: starim fotografijama, razgovorima sa različitim profilima ljudi, te mentalnim dnevnicima uspomena. Prisjetila sam se jedne priče čiji su se redovi u dahu čitali i koji su puno obećavali, a imala je razočaravajući kraj. Nastavi čitati “Kad’ socijalna inteligencija poništi emocionalnu”

Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa

Bez obzira na političke preferencije, u ovom je trenutku neizbježno razmišljati o javnoj zdravstvenoj zaštiti i javnim službama u cjelini. Nemoguće je ne govoriti o tome koliko su javni sustavi i radnici bitni za naše kolektivno zdravlje i dobrobit, te kako su desetljećima bili nedovoljno financirani, podcijenjeni i zanemarivani. Nastavi čitati “Javno vlasništvo u vrijeme koronavirusa”

Fejzbučka esejistika i druge pošasti

Mnogi su u ovaj pandemijski nevakat otkrili svoju kreativnu stranu. Ili barem tako misle. Među njima i podobar broj vaših fejsbuk prijatelja kojima se iznenada javio poriv za pisanje i literarizaciju vlastitih misli. Raduje vas to. Vjerujete u skrivene talente koji čuče tu negdje na potezu od inboksa do houm pejdža. No vaš optimizam se rasplinuo dok si rekao news feed. Nastavi čitati “Fejzbučka esejistika i druge pošasti”

Raskol na Zapadu – 9. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 8. dijela, updated: (…) Čovječanstvo se danas suočava sa globalnom krizom. Možda najvećom u ovoj generaciji. Odluke koje vlade donesu u periodu  ove pandemije će oblikovati svijet u narednim godinama. One neće odrediti samo naš zdravstveni sistem nego i ekonomiju, politiku i kulturu – Juval Noah Harari.  Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 9. dio”

Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote. Nastavi čitati “Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote”

Kratka priča o COVID 19

Piše: Hana Imširović

Zadnjih nekoliko sedmica, društvene mreže preplavljene su fotografijama iz djetinjstva mojih prijatelja, throwback-ovima na dane kada smo mogli slobodno putovati i živjeti bez maske i rukavica, raznim igrama i izazovima, savjetima o čuvanju zdravlja u vremenu Covid-19, brojkama zaraženih, izliječenih i umrlih. Sve to gledam, ali vrlo selektivno percipiram. Međutim, jedan online poziv moje najbolje prijateljice mi vrlo jasno demonstrira od čega zavisi percpecija. Nastavi čitati “Kratka priča o COVID 19”

Raskol na Zapadu – 8. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 7. dijela, updated: (…)Svijet je zatečen zlogukim vijestima, sablasnim prizorima i brojkama o širenju pandemije Covid-19 (koronavirusa). Sve govori da je tek otvoren novi crni pasijans zaredom u prvim decenijama trećeg milenijuma: bili Mi ili Oni, sinofili, trumpoljubi ili putinofobi, suverenisti, liberali, nadolazeći desni, odmjereni centar, marginalizirana ili tek hinjena ljevica,  jakobinci ili žirondinci, (ne)konstitutivni Budisti, Romi, Jevreji, Hrišćani, Katolici, Pravoslavni, Protestanti, Muslimani, Šiiti, Suniti, ateisti, agnostici etc – svi skupa, testirani ili još ne, u karanteni ili ne, plus-minus 65, imamo izravno i/ili kolateralno neviđenu, ultra ozbiljnu situaciju na plavoj planeti. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 8. dio”

Kako se BiH nosi s koronavirusom?

Piše: Mario Kikaš

Zemlje u regionu trenutno dijele sličan tempo rasta zaraženih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u nešto poznijoj fazi širenja virusa (treći ili četvrti tjedan od pojave prvih slučajeva), dok su Kosovo i Crna Gora svoje prve slučajeve zabilježili nešto kasnije. Pritom Slovenija, prema posljednjim izvještajima, zasad jedina uspijeva pokazati znakove usporavanja rasta novozaraženih. Hrvatska, Srbija, Makedonija i BiH bilježe ubrzan eksponencijalni rast posljednjih dana koji svakako stvara osjećaja straha i strepnje. Ti osjećaji su pritom prilično racionalni, zasnovani na (ne)posrednom iskustvu naših zdravstvenih sustava, loše infrastrukture, smanjenih ljudskih i tehnoloških kapaciteta. Nastavi čitati “Kako se BiH nosi s koronavirusom?”

Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa

Zbog širenja koronavirusa zdravstveni radnici ukazuju i na odgovornost pojedinaca u nastojanjima da se uspori pandemija. Socijalno distanciranje je način da se to postigne. Gerijatar Thomas Perls objašnjava kako funkcionira ova ključna strategija. Nastavi čitati “Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa”