Pomaže li Trump da se Europa ujedini?

Minna Alander, suradnica, Chatham House; nerezidentna suradnica, CEPA; viša suradnica, Frivärl. Specijalizirala se za sigurnost u sjevernoj Europi, nordijsku obrambenu suradnju, sigurnost na Arktiku, NATO, hibridno ratovanje, te njemačku i finsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Na svome blogu objavila je članak o Trumpu i njegovom utjecaju na Europu, koji ovdje prenosimo u nešto kraćoj verziji.

Prvo pravilo međunarodne politike trebalo bi biti: nikad ne vjeruj vlastitoj propagandi. Vladimir Putin povjerovao je u svoju pa je prije tri godine smatrao da je došao pravi trenutak da započne sveobuhvatni rat protiv jedne od najvećih europskih zemalja. S druge strane, Trump i njegovi ljudi ne uspijevaju shvatiti da Europa nije samo slaba i krotka skupina beskorisnih birokrata, zaraženih “virusom probuđenog uma” (woke, op.prev.), kako je oni vide.

Nastavi čitati “Pomaže li Trump da se Europa ujedini?”

Zapad je gotov, a Europa je ostala sama

U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.

Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD Vancea na europsku demokraciju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i njegov sastanak s krajnje desničarskim antieuropskim političkim snagama u Njemačkoj, dali su de Gaulleu za pravo.

Nastavi čitati “Zapad je gotov, a Europa je ostala sama”

Ako je raskol među hrvatskim strankama stvaran i ako potraje, to je dobro za sve u BiH

Napokon nešto novo, zanimljivo i obećavajuće na hrvatskoj političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS), organizacija kojoj pobornici, mahom iz redova HDZ-a, tepaju da je krovna politička organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata, zasjedala je 7.2. u Mostaru. Usvojeno je Izvješće o radu čijeg se suhoparnog frazeološkog blebetanja ne bi postidila ni vladajuća partija za vrijeme Jugoslavije. Međutim, HNS je dosad glumio višestranački ili nadstranački pristup i diskurs, ali ovaj put nije moglo. Nekoliko hrvatskih stranaka reklo je dosta.

Nastavi čitati “Ako je raskol među hrvatskim strankama stvaran i ako potraje, to je dobro za sve u BiH”

Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor

Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.

Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna laburistička vlada obvezala se proširiti pravo glasa na 16-godišnjake.

Koji je dakle bio Platonov argument, i može li to biti ključ za razumijevanje razloga zašto na zapadu opada povjerenje u demokraciju?

Nastavi čitati “Kako popraviti demokraciju? Platon je možda imao odgovor”

Trojkino razbijanje svemoćnog Dodika

Trojka je vrhunski osmišljenom inicijativom Sabine Ćudić raskinula koaliciju sa SNSD-om Milorada Dodika na državnoj razini vlasti. Ta vijest je prije nekoliko dana šokirala javnost u BiH i potpuno iznenadila autoritarnog vladara iz RS-a, koji skoro dvije decenije ovaj entitet i cjelokupnu BiH drži kao taoce svoje proruski orijentirane secesionističke politike. Niko do sada nije udario takav politički šamar Dodiku. On je bio neupitni vođa koji je zakočio BiH na evropskom putu, nastojao u maksimalnoj mjeri podržaviti RS i stvoriti putinovsko krizno žarište u mekom trbuhu Evrope. Zbog toga je i dobio jake sankcije SAD-a i izolaciju na međunardonom planu. Tim sankcijama slomljenja je njegova enormna finansijska moć, a krug njegovih saradnika i firmi pod njihovom kontrolom dovedeni su u ćorsokak. RS je u međuvremenu doživjela veliku finansijsku krizu, neodrživ entitetski budžet, snažni odliv stanovništva, baš kao i cijela BiH, a očekuje je i energetska kriza koja bi mogla slomiti ovaj entitet. Izlaz iz toga Dodik nije vidio u promjeni svoje ideološke matrice i političke filozofije, već u stalnom jačanju svoje autoritarnosti i držanju stanovništva u mentalnom ropstvu srpskog nacionalizma. Sve je u tom entitetu bilo pod njegovom političkom kontrolom, a promjenama Zakona o kleveti maksimalno je sužen prostor slobode i kritičkog mišljenja u RS-u. Na taj način ovaj entitet je pretvoren u Dodikov politički kazamat.

Nastavi čitati “Trojkino razbijanje svemoćnog Dodika”

Promemorija HAZU

U životu, društvu i politici tajming je sve. To je često nepravedno, posebno prema ljudima koji iz straha predugo analiziraju donošenje odluka, ali je naprosto tako. I često se dogodi, baš u politici, da netko tko je unaprijed vidio stvari, jednostavno bude pregažen vremenom, da bi na kraju gledao kako netko drugi, često baš onaj koji ih je zbog toga napadao, ostvaruje ono što je i sam ranije zagovarao.

Nastavi čitati “Promemorija HAZU”

Kako je izgrađen Milanovićev trijumf

Zoran Milanović će, ni na čije iznenađenje, ostati predsjednik Republike Hrvatske još pet godina. 

Odluka hrvatskih birača bila je jasna već nakon prvog izbornog kruga. Postojalo je samo jedno otvoreno pitanje: koliko će brojčano uvjerljiva biti Milanovićeva pobjeda nad Draganom Primorcem, nestranačkim kandidatom koji je u utrku ušao s podrškom HDZ-a i nekolicine manjih stranaka. Pokazala se iznimno uvjerljivom; nikad u povijesti hrvatskih predsjedničkih izbora nijedan kandidat nije poražen tako uvjerljivo kao Primorac.

Nastavi čitati “Kako je izgrađen Milanovićev trijumf”

Komšićeva građanska država i fikusov fikus

Prozvao me 27. decembra 2024. na Muskovoj mreži X Haris Imamović, bivši savjetnik SDA-ovog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, kojeg su mnogi mediji nazivali fikusom Bakira Izetbegovića. Kakav član Predsjedništva, takav i savjetnik, pa je taj nemušti duet pojeo četiri godine mandata u Predsjedništvu BiH, vrteći stalno iste političke fraze o Bosni i njenoj tragičnoj prošlosti te, naravno, strašnoj budućnosti. Od te njihove nacionalne brige potekle bi mi suze zato što sam ih žalio u njihovoj nemoći da promijene makar jednu ciglu u naherenoj državi koja se po njima raspadala iz dana u dan, što zbog domaćih izdajnika, što zbog otvorenih velikosrpskih i velikohrvatskih neprijatelja. Oni su bili na njenom braniku, podupirali tu dejtonsku građevinu golim rukama na kojima su iskakali žuljevi od napora, malterisali raznoraznim ispraznim verbalnim alatkama njene ispucale zidove, a Imamović je svim svojim znanjem umovao o velikoj narodnoj patnji i solidarisao se sa siromašnim građanstvom kupovinom skupih odijela u kojima je napuhivao svoj politički ego. Žrtvovati se za zemlju iz udobnih fotelja i s dobro plaćenih političkih funkcija nije lako, naročito ako imaš ambiciju da umjesto fikusa ti postaneš fikus, omiljeni kadar, stranački ideolog, glavni kadrovik i na koncu potrčko koji se dodvorava onima iznad sebe, jer tvoja karijera je suština života, sami njegov smisao.

Nastavi čitati “Komšićeva građanska država i fikusov fikus”

Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat

Uz rat koji bjesni u Ukrajini, sabotažu podmorske infrastrukture u Baltičkom moru i sve agresivniju nuklearnu retoriku iz Rusije, mnoge zemlje u regiji svojim građanima daju savjete kako se pripremiti za krizu, izvanredno stanje ili rat.

Baltičke države koje graniče s Rusijom – Estonija , Latvija i Litva – redovito su ažurirale javne informacije u proteklom desetljeću, što djelomično proizlazi iz povijesnog iskustva sovjetske okupacije i straha da se nešto slično ne ponovi.

Nastavi čitati “Devet litara vode u rezervi: kako se baltičke i nordijske zemlje pripremaju za krizu ili rat”

Jasno kao san

Franjo Tuđman (FT) crven je u licu, krvavih bjeloočnica, živčano korača ukrug po sobi, frflja, reži, škripi zubima, iz ušiju mu povremeno šiklja para, dok je Andrej Plenković (AP), suprotno tome, mrtvački blijed i nepomičan, polegnut u kožnoj fotelji tupo zuri u četvrtu čašu pelinkovca na stolu.

Nastavi čitati “Jasno kao san”

Kompromis je koristan i poželjan, ali postoje iznimke

Mahatma Gandhi  je rekao o kompromisima: “Svaki kompromis se temelji na uzimanju i davanju, ali ne može biti uzimanja i davanja kad se radi o osnovama. Svaki kompromis glede osnova je predaja, jer tada je sve davanje, a ništa uzimanje”.

Kompromis je najbolja osnova za uspješnu politiku, fokusiranu na opći interes, ali kompromis nažalost nije ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini.  Mnogo je više trgovine utjecajem, prelamanja usluga  i sitnosopstveničkih pogleda na državu i građane.

Nastavi čitati “Kompromis je koristan i poželjan, ali postoje iznimke”

Crtice iz susreta i razgovora sa Budimirom Lončarom

Beograd

Bila je to jedna usputna komplikacija. Desila se netom po povratku iz Diplomatsko-konzularnog predstavništva (DKP) Štokholm u Beograd i preuzimanju pozicije šefa Odjela za Francusku, Beneluks, Španiju i Portugal. Radilo se o neuobičajeno usporenoj primopredaji pripadajuće kancelarije sa mojom prethodnicom, koja je dobila premještaj u inostranstvo, u jedan od DKP-a SFRJ. Dobijam prijateljsku dojavu da ne forsiram primopredaju. Uvažena koleginica – inače odlikašica u esnafu – uživa posebnan status i zaštitu nadležnih kao bliska srodnica jednog visokog dužnosnika u Mornarici SFRJ. Strpljen-spašen, pristanem na dodatni grace period. Ali kada je isti prekoračila, lagano zatražim rutinsku deložaciju od strane nadležnih. Jer, trebalo se baciti na ozbiljan posao: dočekala me važna priprema posjete visoke državne delegacije SFR Jugoslavije Francuskoj.

Nastavi čitati “Crtice iz susreta i razgovora sa Budimirom Lončarom”

Ujaci i netjaci

Takvi su hadezeovci. Potpuno svejedno je li riječ o Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o javnoj nabavi, Izmjenama i dopunama zakona o sprječavanju sukoba interesa ili običnoj nekakvoj općinskoj odluci o zabrani parkiranja i zadržavanja vozila, hadezeovac će uvijek i u svakoj situaciji postupiti protiv ustava, zakona i propisa

Piše: Boris Dežulović

Kada čovjek napiše da su hadezeovcima kriminal i kršenje zakona u krvi, zvuči prilično grdo, da ne kažem rasistički. Evo i ja, sad kad pogledam tako kako je napisano, “da su hadezeovcima kriminal i kršenje zakona u krvi”, malo se štrecnem.

Nastavi čitati “Ujaci i netjaci”