Kad pomislite da je tako malo lijepih vijesti u ovo pandemijsko nevrijeme, naiđete na televizijski prilog koji vas oduševi.
U malome mjestu u Srbiji, profesor informatike napravio je program za slijepog učenika, kako bi ovaj mogao učiti matematiku.
Filip Klajn je heroj i dobročinitelj, a nama svima ide pouka kako se dobro može činiti uvijek i bilo gdje.
Nastavi čitati “Dobri učitelji mogu biti heroji” →
Pontifikat Pape Franje obilježile su “kontroverzne” poruke i izjave kojima je često u javnosti pripisivana lijeva etiketa. Međutim, za njegov politički amanet bit će važnije otvaranje Crkve narodu nego motivi sadržajno bliski zelenoj ljevici.
Nastavi čitati “Papa kao ljevičar” →
Obrazovanje je ključ. Bez njega nema modernog, prosperitetnog društva. Stoga je iznimno važno tko je na čelu najvažnijih obrazovnih institucija u jednoj zemlji. Pogotovo ako se radi o mladoj demokraciji koja još nije odbolovala neke dječje bolesti.
Na čelu realno najvažnijeg sveučilišta u Hrvatskoj, onog zagrebačkog, nalazi se rektor Damir Boras. Objektivno, to je sramota za instituciju koja postoji više od 350 godina.
Nastavi čitati “Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?” →
Narodni ustanak koji je, u manje od mjesec dana, svrgnuo tuniškog diktatora što je bio na vlasti već 23 godine označava početak revolucionarnog vala u arapskom svijetu. Neprikladno nazvan »proljećem«, taj val zapravo predstavlja završetak dugotrajne borbe arapskih naroda za samoodređenje, koja je najprije vođena protiv kolonijalnih sila, zatim protiv klika koje su stečene nacionalne nezavisnosti pronevjerile u vlastitu korist. Za padom Ben Alija u januaru 2011. uslijedio je, sljedećeg mjeseca, pad egipatskog autokrata Mubareka što je vladao 29 godina, a zatim je započeo građanski rat u Libiji gdje je Kazafi na kraju pao, nakon 42 godine na vlasti. No dva međusobno sukobljena kontrarevolucionarna saveza brzo će se mobilizirati da skrše narodnu pobunu.
Nastavi čitati “Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija” →
CMC televizija je, u suradnji s Croatia Recordsom, napravila dokumentarni film o Novom valu, zlatnom periodu jugoslavenske glazbe.
Novi val – 40 godina nakon govori o danas legendarnim bendovima poput Idola, Haustora, Šarla akrobate i Električnog orgazma.
Za sve glazbene ljubitelje ovo je, jasno, obavezno gledanje.
Nastavi čitati “Dobre vijesti: još jedan zanimljiv dokumentarac o Novom valu” →
U zadnjih par dana digla se velika prašina zbog navodne izjave lidera SDA, Bakira Izetbegovića, da su “Srbi loš narod”. Ako pogledate sporni razgovor, vidjet ćete da se gospodin Izetbegović mogao bolje izraziti, ali da takvo što nije rekao. Osvrnuo se doduše na glasače Milorada Dodika, što jeste priličan broj ljudi.
S druge strane, imamo razgovor, zanimljiviji i važniji, vođen nekoliko dana ranije na kanalu N1.
Bakira Izetbegovića svakako treba saslušati. Predsjednik Stranke demokratske akcije već dugo godina je najmoćniji bošnjački političar i jedan od najmoćnijih ljudi u BiH.
Nastavi čitati “Kako Bakir Izetbegović vidi budućnost Bosne i Hercegovine” →
Nedavni napad pristaša bivšega predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa u pokušaju zaustavljanja prebrojavanja elektorskih glasova i potvrde pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima privukao je pažnju čitavog svijeta. Dotični je događaj izazvao sveopći šok i nevjericu kako u Sjedinjenim Državama, tako i van njih, a mnogi su pohrlili zlurado primijetiti kako je država koja se dičila statusom predziđa i bastiona demokracije lako potonula u političko nasilje i postala „banana republikom“ (usporedba koju je, među ostalima, iskoristio i bivši predsjednik George W. Bush).
Nastavi čitati “Urušavanje američkog mita” →
(U povodu skorašnjeg izlaska jedne knjige)
Da bi pisao aforizme, moraš biti duhovit. Nije poznato važi li prethodna tvrdnja kao aksiom u aforističkoj zajednici, ali je važno da ta vrsta kratke forme ima i svoju humorno-satiričku dimenziju.
Vedad Hasanović je duhovit čovjek. Kritička intonacija njegovih aforizama često je finalizirana, nerijetko začinjena upravo duhovitim poentama. Pa je neke gorko intonirane aforističke iskaze ujedno i zabavno čitati. Gorčina i smijeh, dva ključna sastojka za svaku uspjelu društvenu dramu i političku komediju. Ima u njegovim aforizmima nečeg pankerskog i mangupskog, što je piscu ovih redaka neobično važno.
Nastavi čitati “Vedad Hasanović: Gorčina i smijeh” →
Niti deset mjeseci nakon razornog potresa nema konkretnijih pomaka u Zagrebu.
Gradonačelnik Bandić kao da ništa ne radi, i jedino je najava konferencije za medije zagrebačke oporbe dovela do toga da se na ulicama pojave vatrogasci, koji će raditi na najopasnijim fasadama.
Vlada RH, tj. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine napravili su program pomoći građanima, na osnovu zakona o obnovi, ali čini se da sve ide jako sporo.
Nastavi čitati “Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?” →
Zoran Ferić, poznati pisac (i gimnazijski profesor) gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije. Bilo je zanimljivo i poučno ako vas interesira odnos jezika i politike u nekim segmentima hrvatskog društva.
U prvih petnaestak minuta govorilo se o forsiranju jezičkih podjela, o “dubokim kompleksima” o “glasanju” i glasovanju”, nepismenosti i drugo. Ferić je između ostalog ustvrdio da je trenutna isforsirana kontroverza oko Banije ili Banovine takva da se čini “kao da nam se iz zemlje ruga pokojni Ivo Brešan”.
Nastavi čitati “O Baniji, Banovini i “helihopterima”” →
Želite li biti bogati? Šanse su da je vaš odgovor: “Naravno! Tko ne bi želio biti bogat? ” Jasno je da se u društvima u kojima se novcem može kupiti gotovo sve bogatstvo doživljava kao nešto dobro. Ono podrazumijeva više slobode, manje briga, više sreće i viši društveni status.
Ali tu je kvaka: bogatstvo doslovno razara sustav za održavanje života. Štoviše, izobilje također ometa prijeko potrebnu transformaciju prema održivosti, tako što pomjera odnose moći i normi potrošnje. Otvoreno rečeno: bogati rade više štete nego koristi.
Nastavi čitati “Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet” →
Na sam Badnjak, 24. prosinca, Velika Britanija i Europska unija konačno su postigle sporazum kojim su regulirani budući trgovinski odnosi Londona i Bruxellesa. Dogovorom, sklopljenim doslovce u zadnji čas – s obzirom na to da 31. prosinca završava prijelazni period – Britanija napušta carinsku uniju i zajedničko tržište EU-a. Trgovinski sporazum garantira da će Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje imati povlašteni položaj u odnosu na EU – naime, neće biti carina ni kvota, što je značajno jer je u 2019. obujam trgovine između UK-a i EU-a iznosio gotovo 740 milijardi eura, a Britanija je treći najveći trgovinski partner Unije, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Britanija se na posljetku pristala obvezati da će u svoje propise ugraditi standarde EU-a po pitanjima državnih poticaja, radnih i socijalnih prava, kao i zaštite okoliša – iako je kao ustupak Bruxellesa izborila da u slučaju spora oko implementacije propisa neće biti nadležan Sud EU-a, nego arbitražna komisija. Međutim, britanski poduzetnici zasigurno će se suočiti s povišenim troškovima i novim birokratskim procedurama, s obzirom na uvođenje graničnih kontrola. Istovremeno, za većinu britanskih građana prestaje sloboda kretanja unutar Unije. Sporazum ima ukupno gotovo 1250 stranica, no poneka pitanja, poput sigurnosnih i razmjene informacija, još uvijek nisu riješena.
Nastavi čitati “Suočavanje s grubom stvarnošću” →
Dočekala sam sama Novu godinu. Pod dekom. Bez alkohola i sa vrlo malo suza. Ustvari, ja uopšte nisam dočekala ponoć. Probudila sam se 1. januara. Pokraj mene je bio laptop koji je vrtio Sinatrin Christmas Mix dok se baterija nije ispraznila, sabrana poezija Konstantina Kavafija i dvije bilježnice, koje sam kupila za posljednje pare koje sam imala.
Nastavi čitati “Bez očekivanja” →
“Nedostaje mi jutarnji, blagi vjetar dok završavam dnevni kardio… zajednica u Chicagu, udobnost kafića gdje sam planirao svoje nove projekte, druženje sa momcima iz teretane, duge vožnje do Južne Karoline i Floride. Ukratko, nedostaje mi sve u vezi Amerike. Tamo sam otkrio život.”
Gore navedeno je odgovor mog druga iz Rijada o tome šta mu najviše nedostaje nakon što se, nakon pet godina, vratio u Saudijsku Arabiju iz Amerike. Odgovor je bio vrlo jednostavan i lijepo sročen, ali posljednja rečenica me je navela na razmišljanje. To što je on izrekao u formi rečenice je zapravo jedan veliki koncept.
Nastavi čitati “Otkrivanje života” →
Iza nas je iznimno teška godina, iz svima poznatih razloga. Naših top 5 (a i dosta šire) u prošloj godini bili su uglavnom vezani za političke i pandemijske teme. Mislimo da ih se vrijedi podsjetiti i nanovo pročitati.
Ove godine bilježimo značajniji porast čitanosti, što nas posebno raduje, jer znamo da teme koje obrađujemo nisu uvijek atraktivne najširem krugu čitatelja. Plus, naš mali tim ograničenih je vremenskih mogućnosti u smislu pisanja i prevođenja.
Sretna nova godina i idemo dalje. DD
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2020.” →
digitalnademokracija.com