Zoran Milanović je neodgovoran u najgore moguće vrijeme

Za vrijeme svoje izborne kampanje, Zoran Milanović obećao je biti “predsjednik s karakterom”. To obećanje svakako je ispunio, ali možda ne baš na način na koji su njegovi glasači očekivali.   

U nedostatku stvarnih ovlasti, gospodin Milanović već neko vrijeme koristi medijske istupe i britak jezik kako bi izazvao reakciju i – kako on to valjda vidi – pokrenuo neke procese. Međutim, ako i ima dobre namjere, rezultati se nisu pokazali dobrima, naprotiv.

Nastavi čitati “Zoran Milanović je neodgovoran u najgore moguće vrijeme”

(Ne)sazrela dijaspora

Slojevitost i nesposobnost

Pitanje bosanskohercegovačke dijaspore je jedno od najkompleksnijih pitanja, kada se govori o budućnosti „države“ BiH. Neosporan ogromni ljudski potencijal, koji se nalazi bukvalno na svakom ćošku planete zemlje, i dalje je apsolutno neiskorišten. Ipak, proces „nacionalizacije“ bh. dijaspore je počeo i on je najizraženiji u sadašnjem periodu, odnosno, najveći efekat će imati na predstojećim izborima. Jedini koji imaju plan kako da ovladaju dijasporom za sada su isključivo nacionalističke stranke, koje na taj način žele da očuvaju i učvrste svoju vlast, koju uglavnom drže ili bolje rečeno održavaju od početka demokratskih izbora na teritoriji BiH.

Nastavi čitati “(Ne)sazrela dijaspora”

Ivica Puljak podiže standarde bavljenja politikom u Hrvatskoj

Bez obzira na to kako se završe prijevremeni izbori za gradonačelnika Splita, dogodila se važna stvar, skoro bez presedana. Jedan političar dao je ostavku, bez da ga je itko na to tjerao.

Nastavi čitati “Ivica Puljak podiže standarde bavljenja politikom u Hrvatskoj”

NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici

Posljednjih godina gledam kako se nacionalizam lagano budi čak i kod ljudi koji su mu uspjeli odoljeti tokom rata. Neki od njih prihvataju nametnutu realnost pa traže udobnu poziciju u podijeljenom društvu. Drugi su se jednostavno prozlili, godine ne donose uvijek mudrost, češća je ogorčenost zbog propuštenih prilika. Treći su profesionalci, beskrupulozni stratezi vlastite bolje budućnosti, nastavljači tradicije prve generacije “demokratskih promjena”.

Nastavi čitati “NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici”

Miroslav Krleža: Khevenhiller

Khevenhiller je najpoznatija od balada Petrice Kerempuha, koje su “najznačajnije lirsko djelo ikad napisano na kajkavskom jeziku”. Koji, čini se, ubrzano nestaje, pa je tim važnije bilo ostaviti ovakav, veličanstven, trag i zapis.

U kratkome osvrtu na stranici Leksigrafskog zavoda Miroslav Krleža stoji da je odlika Khevenhillera “kmetski pučki sarkazam”, koji “prožimlje snažno cijelu baladu čija tenzija raste nabrajanjem svih kmetskih nedaća, a vrhunac doseže u efektnoj završnici, u ironijskom fatalizmu na temu vlastitog završetka.”  

Nastavi čitati “Miroslav Krleža: Khevenhiller”

Opsada opsadom

Ovogodišnje šestoaprilsko ignoriranje – ili bolje rečeno proganjanje – antifašističkog  nasljeđa iz historije grada Sarajeva nije novo. Na stogodišnjicu kraja Prvog svjetskog rata, simbolično obilježene u Sarajevu manifestacijom „Sarajevo, Heart of Europe“ (onom kada je Šaban bio predgrupa Bečkoj filharmoniji, a sve pod pokroviteljstvom Europske unije), Sarajevo je stavljeno u fokus fin de siècla kao mjesta koje je ratovima počelo i zaključilo XX stoljeće.

Nastavi čitati “Opsada opsadom”

Ako želi pomoći Hrvatima, Dragan Čović se ne treba kandidirati za Predsjedništvo

Kao i drugi lideri nacionalnih stranaka, Dragan Čović silno je zabrinut za svoje glasače, za njihovu ravnopravnost i boljitak. Rezultati te brige vide se u sveopćem napretku i sreći naroda i građana Bosne i Hercegovine.

Ove godine su opći izbori u BiH. Nema velikih nepoznanica i teško da će u većini sredina biti pravih iznenađenja, osim ako građani iznenada ne odluče drugačije. Vidjet ćemo sigurno par važnih i zanimljivih političkih bitaka, ali više i sigurnije od svega, bit će teške retorike, podgrijavanja strasti i blokiranja bilo kakvih promjena.

Nastavi čitati “Ako želi pomoći Hrvatima, Dragan Čović se ne treba kandidirati za Predsjedništvo”

Profesionalni uzbuđivači sirotinje

Agresivnom vojnom invazijom Rusije na Ukrajinu dogodila se globalna kataklizma i potres, koji je gotovo preko noći podijelio svijet na bipolarne dijelove koji se međusobno isključuju. Fenomen rata, kao društvene pojave, na površinu je tako izbacio razne teorije i poglede, koji u mnogim slučajevima nemaju ama baš nikakvu logiku i istinu, ali su zato vrlo efektivno propagandističko oružje.

Nastavi čitati “Profesionalni uzbuđivači sirotinje”

Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?

Bez obzira na razmjere užasa koji gledamo na svojim TV ekranima i mobitelima, bez obzira o kojem ratu je riječ, vremenom se naviknemo na grozne vijesti. Takvi smo, čak i ako smo i sami proživjeli i preživjeli strahote rata.

Nastavi čitati “Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?”

50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove

Jedna od najpoznatijih klimaktičnih scena u povijesti filma: napet, šokantan rasplet u kojem se niz brutalnih ubojstava presijeca s glavnim likom, koji se mirno odriče Sotone dok postaje kum svom nećaku.

Nastavi čitati “50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove”

Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju

Pogovor u knjizi eseja Ivana Lovrenovića Pripadati i ne pripadati

Kod riječkoga izdavača Ex libris, kojega vode Željko Međimorec i Zoran Grozdanov, objavljena je ovih dana knjiga eseja: Ivan Lovrenović, Pripadati i ne pripadati. Oblikovanje i prijelom djelo su majstorskoga tandema Damir Bralić i Lana Grahek.

Nastavi čitati “Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju”

Još uvijek mislite da HDZ i SDA nisu partneri?

Najveća bošnjačka i najveća hrvatska stranka navodno se silno svađaju. Lideri dvaju stranaka, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, ovih dana su intenzivno pregovarali o promjenama Izbornog zakona. Pregovori su propali, a ova dva političara međusobno se optužuju za novonastalu situaciju.

Nastavi čitati “Još uvijek mislite da HDZ i SDA nisu partneri?”

Novi strašni debakl

Jučerašnje otvoreno prenošenje naše izborne kampanje u Brisel, gdje su se Čović, Dodik, Džaferović i Komšić (poredani po abecednom redu!) u svoje ime obraćali svojim glasačima, a ne u ime Bosne i Hercegovine jednoj ozbiljnoj administraciji, svako će tumačiti i ocjenjivati na svoj način. A ja ću iz državnog ugla gledanja (jer jedino tako vrijedi posmatrati događanja) samo kazati da je Bosna i Hercegovina doživjela novi i strašni debakl i to zbog svakog govornika ponaosob, a ne zbog ovog ili onog. U svijetu se, a najprije u Briselu, ili govori jednoglasno u ime cijele zemlje ili ne govori nikako.

Nastavi čitati “Novi strašni debakl”

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati “O morfološkim predviđanjima”

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism””