Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.
Nastavi čitati “Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba” →
Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.” →
Sunčano i vruće ljetno poslijepodne četvrtka u São Paulu zasjenila je tužna vijest, vijest koje su se mnogi ljubitelji nogometa u zemlji i svijetu već neko vrijeme pribojavali. Bolnica Albert Einstein objavila je da je preminuo, u 83. godini života, Edson Arantes do Nascimento, čije smo nogometne majstorije i krasne golove gledali, pamtili i, pojavom youtubea ponovo mogli vidjeti, koga je cio nogometni i nenogometni svijet poznavao pod nadimkom Pelé.
Nastavi čitati “Pelé” →
“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.
Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore” →
Grupa tvrtki koje su isprobale četverodnevni radni tjedan nedavno su izvijestile o povećanom prihodu, s manjim brojem zaposlenika koji uzimaju slobodne dane ili daju otkaz. Iako je lako razumjeti učinak kraćeg tjedna na dobrobit radnika, pozitivni učinci na zaradu i produktivnost tvrtki su iznenađenje, ali ovo istraživanje ga potvrđuje.
Tvrtke su sudjelovale u projektu kojeg je organizirala neprofitna organizacija 4 Day Week Global. Probna četverodnevna radna nedjelja, u kojoj su sudjelovale 33 tvrtke i gotovo 1000 zaposlenika, nije dovela do gubitka plaće za zaposlenike – organizacije su isplaćivale 100% plaća za 80% radnog vremena. Ali, zaposlenici su također obećali da će uložiti 100% truda za vrijeme kraćeg radnog tjedna.
Nastavi čitati “Četverodnevni radni tjedan povećao bi osobnu dobrobit i produktivnost” →
Korak naprijed, dva koraka nazad. Bez obzira na određene pomake, nakon nedavnih općih izbora teško je oteti se zaključku da je i ovaj put pobijedio nacionalizam, sada normaliziran u cijeloj zemlji.
Iako će SDA, već izvjesno, ostati izvan vlasti u ovome mandatu, druge dvije ispostave, HDZ BiH i SNSD, premoćne su u svojim sredinama. SDA je nadigrana od strane koalicije opozicijskih stranaka koju neformalno predvodi Elmedin Konaković, vješt i inteligentan političar. Nažalost, Milorad Dodik nema takvog suparnika na svom terenu. Dragan Čović ima ga još manje (vidjet ćemo kako će se Mario Kordić pozicionirati u budućnosti), a uz to ima Željka Komšića i “građane” koji mu uvelike olakšavaju izborni i svaki drugi posao.
Nastavi čitati “Gdje su političari za svu Bosnu i Hercegovinu?” →
Nakon finalne utakmice svjetskoga prvenstva u Njemačkoj 2006. između Italije i Njemačke, na kojoj je Zinedine Zidane udarcem glavom oborio Marca Materazzija, napisao sam mali novinski esej Zidaneov zločin bez kazne.
Razmjere prljavštine i zločinstva na kojemu počiva nogometni spektakl u Kataru velike su do neba. Odavno se zna da se o njima sve zna, pa je veća od njih samo strašna lakoća kojom se preko njih prelazi.
Nastavi čitati “Zidaneov zločin bez kazne, šesnaest godina poslije” →
Životinje podnose temperature unutar određenog raspona. Gornja i donja temperatura ovog raspona nazivaju se kritičnim toplinskim granicama. Ako se ove granice prekorače, životinje se moraju prilagoditi ili migrirati u hladniju klimu.
Međutim, temperature rastu diljem svijeta velikom brzinom. Indikativni za to su rekordni toplinski valovi koji su ovog ljeta zabilježeni diljem Europe. Toplinski valovi poput ovog mogu uzrokovati da temperature redovito prelaze kritične toplinske granice, na taj način ugrožavajući mnoge vrste.
Nastavi čitati “Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude” →
Ponukan odlomcima iz dnevnika pokojnog Jakova Jurišića, koje je objavio Ivan Lovrenović na stranici ivanlovrenovic.com, želim i ja ostaviti mali zapis o Jakovu, budući da smo bili kolege i prijatelji (radili smo zajedno nekoliko godina u redakciji Vesele sveske) – da ostane još neki trag o ovom dobrom čovjeku i njegovom stradanju.
Nastavi čitati “Šargija na zidu” →
Nekada je dobro znati gdje si i na čemu si, iako to saznanje biva neprijatno. Treba znati što se može očekivati od sredine kojoj na bilo koji način pripadaš, u kojoj obitavaš ili krećeš se.
Nije tajna da je jedan dio bh. interneta mjesto gdje najniži porivi, vrijeđanje i mržnja, imaju itekako prominentno mjesto i prođu. Treba samo ovlaš pogledati komentare na društvenim mrežama, ili ispod članaka na određenim portalima i začas se uvjeriti u stanje na terenu.
Nastavi čitati “Predrasude i omalovažavanje na naš način” →
Gospođa je vrlo aktivna na društvenoj mreži. Ne libi se lupiti šakom o stol i skresati u brk. Što na umu to na drumu. Bez suvišne zadrške, bez dlake na jeziku, bez prašine na tastaturi. Njena fejsbučka elokvencija i penzionerska mudrost često završe u prominentnim rubrikama uglednih novina. Gospođa je, valja to posebno naglasiti, eminentna ekspertica na području kolektivne karakterologije. Posebno dobro je izučila Hercegovce. Zato je citirajmo, da prethodna tvrdnja ne bi ostala bez adekvatne potkrijepe:
Nastavi čitati “Građanska je dužnost biti histeričan i glup” →
Daniel Barenboim je ne samo jedan od najvećih svjetskih glazbenika – on je i jedna od najvažnijih javnih osoba u svijetu. U njemu se dvije stvari spajaju i nerazdvojne su. On je velikan klasične glazbe poput Artura Toscaninija, Pabla Casalsa ili Yehudija Menuhina, ali i mislilac i moralni svjetionik. U moderno doba, nema se tko usporediti s njim.
Nastavi čitati “Daniel Barenboim, glazbeni i moralni uzor” →
(Odlomak iz memoarskoga spisa Zapamćenja, koja je fra Grgo Matić u pero kazivao Janku Kohariću, priredio za tisak Ferdo Šišić, a objavila Matica hrvatska godine 1906. u Zagrebu.)
Nastavi čitati “Grgo Martić: Putovanje na poklonstvo caru Franji Josipu I” →
Godine 1899. ekonomist Thorstein Veblen primijetio je da su srebrne žlice i korzeti bili markeri elitnog društvenog položaja. U njegovoj danas poznatoj raspravi Teorija dokoličarske klase, skovao je frazu “upadljiva potrošnja” kako bi definirao način na koji su materijalni predmeti korišteni kao pokazatelj društvenog položaja i statusa. Više od stotinu godina kasnije, upadljiva potrošnja i dalje je dio suvremenog kapitalističkog krajolika, iako su luksuzna materijalna dobra danas znatno dostupnija nego u Veblenovo vrijeme. Poplava dostupnog luksuza posljedica je ekonomije masovne proizvodnje iz 20. stoljeća, izmještanja proizvodnje u Kinu i korištenja tržišta u razvoju gdje su radna snaga i materijali jeftini. U isto vrijeme, vidjeli smo dolazak potrošačkog tržišta za srednje klase, koje zahtijeva više materijalnih dobara po nižim cijenama.
Nastavi čitati “Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari” →
Nedavno se na domaćem Twitteru povela rasprava o razlozima zašto je toples na hrvatskim plažama postao rijetka pojava, posebice kada su Hrvatice u pitanju. Jesmo li kao društvo postali konzervativniji u usporedbi s ranim dvijetisućitima, a još i više osamdesetim godinama prošlog stoljeća? Boje li se žene sunca koje je postalo mnogo opasnije? Ili su u međuvremenu nametnuti ideali potpomognuti estetskim zahvatima i Photoshopom učinili da se prosječna žena ne osjeća dovoljno ugodno da bi se na taj način izložila pogledima? A možda je jedan od razloga i taj što ste se 1982. ili 2002. svjesno odlučili razodjenuti pred nekoliko desetaka ili stotina kupača, dok 2022. riskirate završiti u nečijem privatnom album ili, još gore, na internetu. Za razliku od nas kada smo bili djeca, rijetko se koje današnje kupa gologuzo, a kupaće navlačimo opsesivno čak i bebama – strah je opravdan u vrijeme kada svatko posjeduje pametni telefon, a fotoaparati u obliku kemijske olovke odavno nisu nešto samo iz filmova o Jamesu Bondu.
Nastavi čitati “Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti” →
digitalnademokracija.com