Kategorija: Društvo

Građanska je dužnost biti histeričan i glup

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Gospođa je vrlo aktivna na društvenoj mreži. Ne libi se lupiti šakom o stol i skresati u brk. Što na umu to na drumu. Bez suvišne zadrške, bez dlake na jeziku, bez prašine na tastaturi. Njena fejsbučka elokvencija i penzionerska mudrost često završe u prominentnim rubrikama uglednih novina. Gospođa je, valja to posebno naglasiti, eminentna ekspertica na području kolektivne karakterologije. Posebno dobro je izučila Hercegovce. Zato je citirajmo, da prethodna tvrdnja ne bi ostala bez adekvatne potkrijepe:

Nastavi čitati “Građanska je dužnost biti histeričan i glup” →

Daniel Barenboim, glazbeni i moralni uzor

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Daniel Barenboim je ne samo jedan od najvećih svjetskih glazbenika – on je i jedna od najvažnijih javnih osoba u svijetu. U njemu se dvije stvari spajaju i nerazdvojne su. On je velikan klasične glazbe poput Artura Toscaninija, Pabla Casalsa ili Yehudija Menuhina, ali i mislilac i moralni svjetionik. U moderno doba, nema se tko usporediti s njim.

Nastavi čitati “Daniel Barenboim, glazbeni i moralni uzor” →

Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Godine 1899. ekonomist Thorstein Veblen primijetio je da su srebrne žlice i korzeti bili markeri elitnog društvenog položaja. U njegovoj danas poznatoj raspravi Teorija dokoličarske klase, skovao je frazu “upadljiva potrošnja” kako bi definirao način na koji su materijalni predmeti korišteni kao pokazatelj društvenog položaja i statusa. Više od stotinu godina kasnije, upadljiva potrošnja i dalje je dio suvremenog kapitalističkog krajolika, iako su luksuzna materijalna dobra danas znatno dostupnija nego u Veblenovo vrijeme. Poplava dostupnog luksuza posljedica je ekonomije masovne proizvodnje iz 20. stoljeća, izmještanja proizvodnje u Kinu i korištenja tržišta u razvoju gdje su radna snaga i materijali jeftini. U isto vrijeme, vidjeli smo dolazak potrošačkog tržišta za srednje klase, koje zahtijeva više materijalnih dobara po nižim cijenama.

Nastavi čitati “Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari” →

Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nedavno se na domaćem Twitteru povela rasprava o razlozima zašto je toples na hrvatskim plažama postao rijetka pojava, posebice kada su Hrvatice u pitanju. Jesmo li kao društvo postali konzervativniji u usporedbi s ranim dvijetisućitima, a još i više osamdesetim godinama prošlog stoljeća? Boje li se žene sunca koje je postalo mnogo opasnije? Ili su u međuvremenu nametnuti ideali potpomognuti estetskim zahvatima i Photoshopom učinili da se prosječna žena ne osjeća dovoljno ugodno da bi se na taj način izložila pogledima? A možda je jedan od razloga i taj što ste se 1982. ili 2002. svjesno odlučili razodjenuti pred nekoliko desetaka ili stotina kupača, dok 2022. riskirate završiti u nečijem privatnom album ili, još gore, na internetu. Za razliku od nas kada smo bili djeca, rijetko se koje današnje kupa gologuzo, a kupaće navlačimo opsesivno čak i bebama – strah je opravdan u vrijeme kada svatko posjeduje pametni telefon, a fotoaparati u obliku kemijske olovke odavno nisu nešto samo iz filmova o Jamesu Bondu.

Nastavi čitati “Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti” →

Ništa novo: Predsjedništvo BiH i dalje je lakrdija, a bh. društvo podijeljeno i slijepo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Napokon je završena još jedna otrovna i iscrpljujuća predizborna kampanja i održani opći izbori u Bosni i Hercegovini. 

Ako je neko mislio da će novi saziv Predsjedništva BiH donijeti promjene, mora mu se priznati da je optimist. Ono što izgleda kao novina je činjenica da dva od tri člana Predsjedništva, Bećirović i Komšić, ne dolaze iz formalno nacionalnih stranaka. Dovoljno da se ozari pokoji korisni idiot iz regiona ili inostranstva, ali u praksi stvari stoje posve drugačije.

Nastavi čitati “Ništa novo: Predsjedništvo BiH i dalje je lakrdija, a bh. društvo podijeljeno i slijepo” →

Iran se budi protiv tiranije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Širenje prosvjeda u Iranu nakon smrti Mahse Amini, mlade žene koju je ubila moralna policija Islamske Republike zbog nepravilnog nošenja vela, veliki je izazov iranskom režimu, koji je na vlasti od 1979. godine. Režim je odgovorio nasilnim gušenjem prosvjeda. Po priznanju vlade, do petka je poginula 41 osoba, ali taj broj raste na 83 prema izvorima jedne nevladine organizaciji čiju su pouzdanost priznali Ujedinjeni narodi. Sustavna diskriminacija žena, nadzor i progon onih za koje bilo koji dužnosnik režima smatra da se ne pridržavaju normi koje diktiraju vjerski službenici, te imunitet koji uživaju oni koji svoju vlast provode s potpunom brutalnošću bili su katalizator za mobilizaciju građana. Ova mobillizacija pokazuje ne samo umor od zlostavljanja, nego ide protiv samog teokratskog sustava. Povicima “Žene, život, sloboda” pridodat je i povik “Smrt diktatoru”. Odnosi se na ajatolahu Alija Khameneija, koji je od 1989. godine vrhovni vođa i nasljednik ajatolaha Homeinija. Na njegove odluke ne postoji pravo žalbe, u sustavu u kojem šijitski kler i paravojno tijelo Revolucionarne garde imaju političku i ekonomsku moć te društvenu kontrolu.

Nastavi čitati “Iran se budi protiv tiranije” →

Skroz Sarajevo: Djeca državu su ‘sovala, koja tek što se osnovala

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Film “Skroz Sarajevo” nije samo priča o jednom sarajevskom bendu, to je priča o talentovanoj generaciji, njihovim šansama koje nisu propustili nego su im brutalno otete, o generaciji koja je imala dvadesetak godina kada je upala u ovaj limb u kojem sa sadašnjih pet banki i dalje ošamućeno pluta

Nastavi čitati “Skroz Sarajevo: Djeca državu su ‘sovala, koja tek što se osnovala” →

Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dok su nam komunikacijski kanali bili zakrčeni vijestima o smrti britanske kraljice, lako je bilo smetnuti s uma da i stanovnici glavnog hrvatskog grada prolaze kroz teško razdoblje otkako je i njihov dobrohotni vladar preminuo nakon višedesetljetnog upravljanja u veljači prošle godine. Nedugo nakon neočekivanog raspleta sapunice zvane ‘Može li itko svrgnuti Milana Bandića?’ za novog je gradonačelnika izabran Tomislav Tomašević, a Zagrepčani su ostali bez zla na koje su navikli i nasilno izbačeni iz zone komfora.

Nastavi čitati “Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka” →

O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izgorjeli tenkovi, napušteni sanduci streljiva i drugi dokazi brzog, kaotičnog ruskog bijega pričaju vlastitu dramatičnu priču. Zapanjujuća, munjevita ofenziva ukrajinskih trupa na sjeveroistoku zemlje predstavlja najznačajniji trenutak rata od ožujka, kada je napad na Kijev odbijen a ruske trupe žurno se povukle prema istoku.

Nastavi čitati “O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak” →

Ivo Andrić: Danas, sutra i možda

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ponekad mogu dobro da razumem ljude sa Istoka, njihova shvatanja i njihov način života. Tako mi se, na primer, čini da zloglasno istočnjačko bežanje u Sutra nije bez osnova i nekog opravdanja. U najmanju ruku, da se može razumeti.

Nastavi čitati “Ivo Andrić: Danas, sutra i možda” →

Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Prvo smo izili juvu sa njokima od griza. Onda je mama iznila na stol lešo govedinu i šalšu od pomidori. Mi smo navalili na njupanciju. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Mama je iskobečila oči: „Muko irudova, šta je ovo?“ Onda su odiza drugog brda tuta forca zazvonila zvona sa Gospe od Kadulje i Lavande. Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Tata je zinijo: „Koji je ovo kua?“ Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat” →

Porodični ljudi koji mrava ne bi zgazili

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jutros sam si obećala da neću pisati ništa vezano za ovo potpuno odsustvo objektivnosti, razuma i empatije koje se trenutno odvija u susjednoj nam Srbiji, jer moje mišljenje neće promijeniti tuđe nemišljenje niti potaknuti neku produktivnu promjenu. Ali, avaj, u naletu migrenske groznice i količine bijesa koji kulja u meni svaki put kad se javnost dotakne ove teme odlučila sam da ipak ne održim to blaženo obećanje od jutros.

Nastavi čitati “Porodični ljudi koji mrava ne bi zgazili” →

Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Početkom 17. stoljeća japanski su vladari strahovali da će se zemljom raširiti kršćanstvo, koje su europski misionari nedavno donijeli u južne dijelove zemlje. Kao odgovor, oni su 1603. u praksi izolirali Japan od vanjskog svijeta: Japanci nisu mogli odlaziti, dok je vrlo malo stranaca moglo ući u zemlju. Ovaj period postao je poznat kao japansko Edo razdoblje, a granice su ostale zatvorene gotovo tri stoljeća, do 1868.

Nastavi čitati “Kako su stoljeća samoizolacije Japan pretvorila u jedno od najodrživijih društava na svijetu” →

Mrke tvrđave identiteta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

[U prvobitnoj varijanti zapisano prije dvadeset godina, u knjizi Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002]

U razrešavanju bosanskohercegovačkoga nepodnošljivog političkog statusa quo ne može biti ni od kakve pomoći tvrdnja, koja se često čuje, da nacijā u Bosni i Hercegovini nije bilo do polovice XIX vijeka, kao ni nalaz suvremenih historičara i teoretičara da je nacija „mit”, „konstrukt” „zamišljena zajednica”. Manje-više, nacijā u današnjem smislu riječi nije bilo do XIX stoljeća ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i nigdje u Evropi, a velika metodološka važnost i teorijska inovativnost nalaza o naciji kao konstruktu prečesto se devalvira pomodnošću, dogmatičnošću i plitkošću kojom se koristi u dnevnoj upotrebi.

Nastavi čitati “Mrke tvrđave identiteta” →