Piše: Ivan Lovrenović
Za koji dan ući ćemo u četrnaestu godinu otkako sarajevsku i bh. federacijsku političku scenu sluđuje pojava Željka Komšića. Četrnaest godina sluđivanja i nazadovanja u političkim odnosima – to je jedini vidljiv i mjerljiv učinak ovoga već trostrukog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nastavi čitati “Neven Šimić o političkom profilu Željka Komšića” →
Osjećaj sigurnosti zaposlenja u Europi postao je gotovo iznimka. Čak i među stalno zaposlenima postoji strah od gubitka posla u bližoj budućnosti, a povećao se i osjećaj stambene i zdravstvene nesigurnosti. To su neki od podataka koji se nalaze u publikaciji Eurofounda “Social insecurities and resilience”, temeljeni na europskoj Anketi o kvaliteti života provedenoj 2016. godine na uzorku građana Europske unije. Nastavi čitati “Nesigurna Europa” →
Piše: Dunja Obajdin
Nakon zajedničke srpsko-ruske vojne vježbe ‘Slovenski Štit’, održane 20. listopada 2019., na koju su Rusi donijeli sustave PANCIR-S i S-400, u Hrvatskoj su odjeknuli naslovi poput: ‘Najmoćniji ruski raketni sustav stigao u Srbiju. Vojni analitičar: Mi ovim šaljemo vrlo jasnu poruku, ali sa Zapada će stići neugodna pitanja‘, ‘Sa zastrašujućim sustavom S-400 Putin preko Vučića prkosi Euorpi‘, ‘SAD zabrinut zbog mogućnosti da Srbija kupi rusko oružje‘, ili ‘Putin im poslao S-400: Može srušiti avion iznad Zagreba’. Iz takvih medijskih napisa mogu se iščitati tri implikacije: 1.) Srbija je vojno snažna, 2.) Srbija provodi vojnu suradnju s Rusijom, i 3.) Srbija predstavlja prijetnju Hrvatskoj. Provjerili smo u kojoj su mjeri ove tvrdnje činjenično utemeljene. Nastavi čitati “Postoji li utrka u naoružanju između Hrvatske i Srbije?” →
Piše: Viktor Ivančić
Evo pitanja za kviz: Kada novinarka Media servisa Andrea Barać upita Kolindu Grabar-Kitarović zašto je na Facebooku objavila fotografiju osuđenoga ratnog zločinca Slobodana Praljka povodom dvogodišnjice njegove smrti, a ova odgovori da ne želi odgovoriti, kako šuti predsjednica Republike Hrvatske?
a) Šuti kao riba.
b) Šuti kao zaklana.
c) Šuti kao da je zaklan netko drugi.
Razuman bi se čovjek u ovako delikatnoj stvari morao kloniti izlizanih metafora i osloniti na suhe činjenice, a to znači da jedino ponuda pod c) sluti na ispravan odgovor. Nastavi čitati “Parezija” →
Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I)
S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu cijelog žanra kojem, po mom mišljenju, pripada – a to je impresionistička politologija koja, barem kvantitativno, zauzima prvo mjesto u elektronskim medijima i kibernetičkom prostoru. Nastavi čitati “Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)” →
Piše: Dietrich Bonhoeffer
Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo protestirati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako ustreba, silom spriječiti. Zlo nosi vazda u sebi klicu samoraspadanja, budući da ostavlja u čovjeku barem nelagodu. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom tu se ništa ne da učiniti; razlozi tu ne pomažu; činjenicama koje proturječe vlastitoj predrasudi jednostavno ne treba vjerovati – u takvim slučajevima i glupan postaje kritičar – pa iako su činjenice neizbježne, mogu se jednostavno zaobići kao beznačajni pojedinačni slučajevi. Nastavi čitati “O gluposti” →
Piše: Neven Šimić
Vrijedi li uopće javni angažman u jednoj nacionalističkoj žabokrečini, sigurno se često ovih godina pitao Franjo Šarčević, glavni urednik Prometeja. Obrazovan i kritičkom mišljenju sklon, Franjo je kao takav prirodan antipod nacionalističkom pojednostavljivanju stvarnosti. Nastavi čitati “Crtica o Franji” →
Piše: Haris Ćutahija
Patriotizam je zajebana stvar ako živiš ovdje. Kompleksna i evolutivna kategorija. U širem značenju, patriotizam je ljubav prema domovini i tu nastaje konfuzija. Kojoj domovini? Bosni i Hercegovini? Republici Srpskoj? Herceg-Bosni? Srbiji? Hrvatskoj? Osmanskom Carstvu? Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza (skontaće oni malo stariji)? Kombinaciji više navedenih opcija? Nastavi čitati “Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?” →
Prof. dr. sc. Mile Lasić: Prolegomena u kritičku teoriju europskih integracija
U iščekivanju moje nove knjige “Zašto nam izmiču europski horizonti?”, koja bi se trebala – zbog obimnosti, kako mi je objasnio gosp. Dragan Marković, prvi čovjek “University Pressa” iz Sarajeva, pojaviti u dva toma tek početkom iduće godine – skrećem pažnju zainteresiranim na sažetak koji sam proljetos pripremio za znanstvenu konferenciju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održanu 18. svibnja 2019. godine na Palama, ali sam bio spriječen sudjelovati, pa sam potom odustao i od razrade iznijetih hipoteza. U produžetku podsjetit ću iz aktualnog povoda i na raspravu u knjizi „Mostarsko-europske priče“ (Art Rabic, Sarajevo 2018.), u kojoj je objavljen i prilog „Kritička teorija europskih integracija“… Nastavi čitati “Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije” →
Piše: Esad Delibašić
Konstituiranje političke teorije i prakse na metafizičkoj osnovi danas bi trebalo biti stvar prošlosti. Političko mišljenje formirano na ovakav način počiva na uvjerenju da postoji transhistorijska, metafizička zbilja koja se pojavljuje kao osnovna paradigma – kako za formiranje političkog mišljenja tako i za uređenje društva i države. Platonova filozofija je primjer konstituiranja političkog mišljenja na metafizičkoj osnovi: na temelju svoje ontološke pozicije, ovaj filozof izgrađuje idealnu državu i društvo. Nastavi čitati “Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića” →
Problem kupovine srednjoškolskih i univerzitetskih diploma jedan je od razvijenijih “sektora” korupcije i nepotizma u Bosni i Hercegovini. Diploma je potrebna za zaposlenje, ali i za društveni prestiž i ugled. Pod uvjetom da imate podršku važnog političara ili ako takvog imate u srodstvu, diploma se dobije bez gubljenja vremena, bez truda, ali i bez znanja. Nastavi čitati “Kupovina diploma” →
Piše: Andrea Milat
Stotine ljudi, izbjeglica, spava pod otvorenim nebom na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Iako klimatske promjene “pomažu” ovim ljudima bez krova nad glavom, s obzirom na to da je oktobar bio najtopliji 10. mjesec u povijesti mjerenja, vrijeme se mijenja, i prije snjegova stigle su nam izrazito obilne jesenske kiše. Pljusak koji je noćas i jutros padao u Tuzli “oslikava jad i bijedu u kojoj borave ljudi iz raznih krajeva svijeta, među kojima ima djece i starijih maloljetnika. Sklupčani u deke, ležali su pod nadstrešnicom zgrade dok su se pored njih slijevali potoci vode”, piše portal Avaz.ba. Nastavi čitati “Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!” →
Riječ Dragana Banjca na promociji knjige Mile Lasića „Demokrature i neuspjele tranzicije u post-jugoslavenskim zemljama“ u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u Beogradu, 04.11.2019.
Dobro veče, hvala što ste došli,
U prostoru smo gde predugo već čuvamo ovo malo duše i nikako da s tim prestanemo. Nastavi čitati “Voćka na vrhu kolača” →
Piše: Nedžad S Hadžimusić
21. Aktivacija MAP-a – hold your horses*
U svojstvu nekad prvog bh. diplomate akreditovanog uoči i tokom Trećeg balkanskog rata u sjedištu NATO (Bruxelles, Belgija), potom redovnog gosta-predavača u čuvenoj NATO School za visoke i najviše oficire Zapadne Alijanse (Oberammergau, Njemačka), te bivšeg pomoćnika ministra vanjskih poslova za Multilateralnu saradnju i ko-predsjedavajućeg Državne komisije BiH za saradnju sa NATO-om itd., potpisnik ovih redova srdačno pozdravlja u četvrtak potvrđenu vijest o pozivu upućenom nadležnim u BiH da ponude namjenski Nacionalni (državni) program, kao preludij sine qua non za aktivaciju MAP-a sa NATO-om (Membership Action Plan). Nastavi čitati “Odbrojavanje (10): Aktivacija MAP-a i žuti prsluci” →
Piše: Neven Šimić
Godina je 2022. Novi optimizam rađa se na horizontu. Balkanom teku med tolerancije i mlijeko suživota. Zapuhali su neki novi vjetrovi. Politike konflikta i društvena trvenja više ne postoje. Politike prijateljstva nova su realnost. Prošlost polako blijedi, sadašnjost je vrckavo dinamična, budućnost ružičasta. Eho novog doba odjekuje balkanskim društvima stvarajući ugodu u uhu, viziju u oku, spokoj u misli. Život je lijep. Nastavi čitati “Jedna gay pričica za laku noć” →
digitalnademokracija.com