Nakon zagrebačke promocije koju je koncem siječnja organiziralo Društvo hrvatskih književnika, i u Mostaru je 17. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena knjiga In vino libertas. Autobiografski zapisi iz Haaga presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića.
Nastavi čitati “Bizarna mostarska večer” →
Nakon odluka o regulaciji privremenog rada, uvođenja zatvorskih kazni za molitelje ispred klinika koje obavljaju pobačaje, uvođenja temeljnog dohotka i pokušaja da se svi platformski radnici klasificiraju kao redovno zaposleni, Španjolska je donijela još jednu inspirativnu odluku: subvencionirane odmore za umirovljenike.
Nastavi čitati “Španjolska uvela subvencionirana putovanja za starije” →
Jako zanimljiv razgovor obavio je i objavio Lado Tomičić s Miljenkom Jergovićem. Izgleda da nije bilo tabu tema, a iz mnoštva njih izdvajaju se one “o politici u Hrvatskoj i BiH, bezosjećajnosti za drugoga, izgonu Ive Andrića iz hrvatske književnosti, genijalnosti Emira Kusturice, mitovima o Sarajevu, vlastitom položaju u ovdašnjim kulturama, istupanju iz PEN-a BiH, ali i o Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984, te Sarajevskom procesu godinu dana ranije”.
Nastavi čitati “Možeš ljude prognati iz svoje kulture, ali računaj da će to biti trajno” →
Imamo li pravo vjerovati u što god želimo? Ovo navodno pravo često se koristi kao zadnje utočište namjernih neznalica, osoba koje su stjerane u kut dokazima ali tvrde: “Vjerujem da su klimatske promjene obmana, što god bilo tko drugi rekao, i imam pravo vjerovati u to!” Međutim, postoji li takvo pravo?
Nastavi čitati “Nemate pravo vjerovati što god želite” →
U izdanju sarajevske “Dobre knjige“ izašlo je djelo njemačkog teologa i filozofa Hansa Künga Islam, prošlost, sadašnjost, budućnost. Djelo je s njemačkog preveo profesor Avdija Alibašić, filozof, historičar i germanist. Predgovor je napisao Enes Karić.
Nastavi čitati “Dijaloški prinosi Hansa Künga” →
Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.
Nastavi čitati “Romski jezik kao čuvar identiteta” →
Čini se da desničarski populisti uživaju porast podrške diljem zapadnog svijeta. Za one koji ne podržavaju ove stranke, njihova privlačnost može biti zbunjujuća i uznemirujuća. Čini se da populisti igraju na strahove, i da nude pomalo trivijalne odgovore na teška pitanja. Međutim, matematika ljudskog zaključivanja i spoznaje može nam pomoći da shvatimo što ovu populističku formulu čini dobitnom.
Nastavi čitati “Matematika desnog populizma: jednostavni odgovori + samopouzdanje = umirujuća sigurnost” →
Ovaj tekst čini uvodno poglavlje knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi početkom 2025. Neki fragmenti već su objavljeni u drugim tekstovima na ovoj web-stranici.
Nastavi čitati “Uvodne napomene: ideje i projekti” →
Nakon par ludih godina, 2023. bila je donekle povratak u staro. Pandemijske teme više nisu u modi – vratile su se i dominirale političke i društvene teme. Od novina, jako nas raduje, i za budućnost ohrabruje, činjenica da smo, osim redovitih posjetitelja, po prvi put naviše čitatelja dobili preko pretraživača a ne društvenih mreža. To nas čini manje ovisnim o dometu postova na društvenim mrežama, i o hirovima vlasnika istih.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini. Mislimo da ih i dalje vrijedi pročitati te ih ovdje preporučamo.
Hrvatski se „standard razlikuje od srpskoga jezika jer je u njega upisana povijest cijele hrvatske kulture u susretima sa zapadnim i drugim kulturama“ – argumentira gospođa Dubravka Oraić Tolić iz HAZU u obrazlaganju potrebe za Zakonom o hrvatskom jeziku. Od dosadašnjih argumenata o razlici, a čuli smo ih u dugu vijeku bukadar, ovaj je najslabiji, gotovo kapitulantski. Jer za svaki stari i novi jezični standard štokavskoga kruga (hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski) jednako se može reći to isto: da je u svaki od njih upisana povijest cijele njegove kulture u susretima sa zapadnim i drugim kulturama. Gdje su, onda, razlike?
Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Hrvatski jazuk” →
Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca imat će duboke posljedice po mir u Europi. Iako je ova tema donekle skrajnuta zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog situacije u Gazi, napetosti na Balkanu naglo su porasle posljednjih mjeseci. Ako Srbi ponovno izaberu SNS, vjerojatnost regionalnog sukoba će se povećati.
Nastavi čitati “Izbori u Srbiji: još jedna pobjeda Srpske napredne stranke ugrozit će mir u Europi” →
Dobra večer, ja se ispričavam.”
“Jebat ću ti majku.”
“Molim vas malu pomoć.”
“Šta snimaš koju pičku materinu?”
“Ja se ispričavam što smetam.”
“Ma boli me kurac, ajde bježi od mene!”
Nastavi čitati “Naši dečki” →
Video pomoćni sudac (VAR) uveden je u nogomet kako bi se smanjio broj kontroverznih odluka. Mnogi navijači, s dobrim razlogom, misle da se dogodilo suprotno, unatoč intuitivnoj, stručnoj prosudbi sudaca koja je potpomognuta asistentima koji snimke gledaju i analiziraju izvan terena. Jedan dužnosnik VAR-a Lige prvaka smijenjen je nakon sporne odluke o penalu u Newcastleu. Sudačke odluke sada su toliko loše, ustvrdio je jedan menadžer, da su utjecale na ugled i karijere.
Nastavi čitati “VAR: sporija, duža i pravednija utakmica možda i nije ono što ljubitelji nogometa žele” →
Klimatske promjene predstavljaju društvenu prijetnju same po sebi, ali smatra se i da umnogostručuju rizik od drugih prijetnji (eng. threat multiplier), poput sukoba, migracija i sigurnosnih prijetnji. Međutim, iako se često tvrdi kako klimatska kriza uzrokuje sukobe ili dovodi do migracija, međusobnu direktnu uzročno-posljedičnu povezanost svih tih kompleksnih procesa nije tako lako odrediti.
Nastavi čitati “Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima: Što znamo, a što ne znamo?” →
Do danas, a posebno na današnji dan, javnim diskursom i društvenim mrežama dominiraju dva nekritička viđenja Jugoslavije i socijalizma, u rasponu od iskustvom neiskvarenog ili nostalgičnog idolpoklonstva (Miljenko Jergović govori o “romantiziranju mrtvih država”), do potpunog i nekritičkog odbacivanja svakog nasljeđa.
Tarik Haverić, ugledni politolog i javni intelektualac, prije četiri godine govorio je za N1 televiziju o socijalizmu kao društvenom uređenju. Taj segment počinje u 22. minutu razgovora. Prije toga, govorilo se o nacionalizmu i patriotizmu, dok se u zadnjem dijelu gospodin Haverić osvrnuo na reakcije na njegovu poznatu knjigu “Kritika bosanskog uma”.
Kao i uvijek, topla preporuka za Tarika Haverića i njegov javni angažman.
Nastavi čitati “Tarik Haverić o socijalizmu i o “Kritici bosanskog uma”” →
digitalnademokracija.com