Melodrama sa naprasnim upadom odlazećeg (odskora i bivšeg) Visokog predstavnika u BiH u bh. zakonodavni prostor neminovno se bliži svom kraju. Ostaje da se u to uvjeri i najglasniji, ali i sve usamljeniji čuvar ‘izvornog’ Daytona gospodin Milorad Dodik, član nikad ozbiljnije posvađanog Trijumvirata u vrhu postdaytonske BiH. Najnoviji međunarodni napori u tom pravcu se upravo dešavaju dok nastaje ovaj tekst.
Nastavi čitati “Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel” →
Dobrodošli kući! – rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić za divovskim astalom ispred stotinu dvadeset šarenih zastava, disciplinovano postrojenih uz zidove Hale 11 Beogradskog sajma, pozdravljajući članove stotinak državnih delegacija okupljenih na svečarskom Samitu nesvrstanih, organizovanom povodom šezdesete godišnjice prvog samita, održanog septembra 1961. u Beogradu.
Nastavi čitati “Preokret Nesvrstanih” →
Može li iko u BiH zamisliti da je Rusija imenovala specijalnog izaslanika za koordinaciju izrade izbornog zakona u našoj zemlji? Izaslanika koji bi u roku od 48 sati postrojio sve naše političke lidere koji bi mu otišli u njegove dvore na pokoru. Naravno da je nemoguće tako nešto zamisliti, a i zašto bi jedna zemlja to sebi dozvolila? Imenovanje, međutim, američkog izaslanika djeluje tako „prirodno“ pa je prihvaćeno bez pogovora. Bilo je zaista tužno gledati svu bijedu naše politike i naše svemoćne gospodare kako nemoćni i skrušeni odlaze u američku ispovjedaonicu.
Nastavi čitati “Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?” →
Stanovnici južnog Madagaskara suočavaju se s ogromnim nevoljama. Prema podacima UN-a, više od 1,1 milijuna ljudi gladuje. Više od pola milijuna djece mlađe od pet godina pati od akutne pothranjenosti. Mnoge obitelji svoju oskudnu prehranu dopunjuju kaktusom. Patnje će vjerojatno biti još i gore s početkom „mršave sezone“, tj. gladnih mjeseci prije sljedeće berbe.
Nastavi čitati “Zašto Madagaskar gladuje” →
Prije manje od dvije godine, njemačka socijaldemokratska stranka imala je tek 11% podrške i činilo se da se radi o političkoj opciji u nestanku. Savezni izbori u nedjelju bili su jako izjednačeni: SPD je na kraju tijesno pobijedio s 26% glasova, što predstavlja jedan od nevjerojatnijih političkih povrataka novijeg doba. To je također osobna potvrda za Olafa Scholza, njihovog kandidata za kancelara. Dok se SPD nalazio na trećem mjestu, iza Kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Zelenih, uvjerenje gospodina Scholza da bi ipak on mogao postati kancelar tretirano je kao fantazija od strane predstavnika stranke koja je na putu za nigdje. No kako su njegovi suparnici postajali sve skloniji gafovima što je kampanja odmicala, tvrdnja gospodina Scholza da predstavlja najsigurniji par ruku koji će Njemačku nakon Angele Merkel odvesti u novu eru postajala je sve uvjerljivijom.
Nastavi čitati “Njemačka nakon izbora: pregovori o novoj eri” →
Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja nije javio jedan čitatelj sa željom da prokomentira neke aspekte Lagumdžijinog kazivanja. Ta kazivanja su važna jer pokazuju u kojoj se mjeri nedosljedni i lažljivi političari, i cijela jedna nedosljedna i lažljiva politika koju zastupaju, znaju zaplesti u vlastitu mrežu u kojoj u prvom redu stradaju elementarna korektnost i elementarni logički principi.
Nastavi čitati “Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu” →
Krajem mjeseca očekuju nas parlamentarni izbori u Njemačkoj. Ti se izbori smatraju najvažnijima u Europi jer se pretpostavlja, zbog ekonomske i političke snage Njemačke, da ona/j koji upravlja Njemačkom zapravo određuje i širi europski politički kurs. Izbori se čine prilično neizvjesnima, a jedino što sigurno znamo jest da nakon 16 godina Angela Merkel više neće biti njemačka kancelarka. Odustajanje Merkel od daljnjih kandidatura motiviralo je i inspiriralo niz komentatora i analitičara da se iskušaju u rekapitulaciji njene vladavine koja često u sebi sadrži, makar i implicitnu, periodizaciju europske politike u 21. stoljeću.
Nastavi čitati “Nagon za hot tejkom” →
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedavajućeg u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sasvim je privatizirao ono što se naziva hrvatskom politikom u Bosni i Hercegovini: ta privatizacija ne podrazumijeva samo odbacivanje principa, skrupula i šire političke slike u korist vlastitih interesa, već i obračun s dobrim ukusom te bezdušno ruganje ekonomskim i socijalnim okolnostima u kojima živi preostalih tristotinjak tisuća bosanskohercegovačkih Hrvata, odnosno četiri milijuna građana BiH.
Prošlotjedna proslava Čovićevog šezdeset petog rođendana u luksuznom ljetnikovcu kod Mostara utoliko je bila manifestacija političke autarkičnosti te osjećaja nedodirljivosti i nezamjenjivosti, uza sve prateće izljeve malograđanštine i kiča, uključujući i javno pokazivanje novoizrađenog grba obitelji Čović, heraldičke sklepotine koja ne svjedoči ni o čemu drugom doli o tome da je naručitelj tog rada pogubio veze s realnošću, sa svojom biografijom i s elementarnom ljudskom pristojnošću.
Nastavi čitati “Područje bez morala” →
Teško je precijeniti utjecaj Njemačke u Europi, pa time u jednoj mjeri i u svijetu. Stoga je iznimno važno tko je na čelu ove države.
Već više od petnaest godina Njemačkom upravlja Angela Merkel, dominantna figura europske politike. Tko god preuzme vlast, neće mu biti lako.
Nastavi čitati “Njemačka na prekretnici, izbori neizvjesni” →
Bivši utjecajni političar Zlatko Lagumdžija oglasio se povodom zadnjih događaja koji po njemu predstavljaju “potpuni krah” za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o izgradnji Pelješkog mosta i uspostavi tzv. Mini Schengena – dogovoru o suradnji tri balkanske države, koji uključuje slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Gospodin Lagumdžija je u pravu da ova dešavanja Bosnu i Hercegovinu ostavljaju u zapećku europskih i regionalnih inicijativa. Inertnost i nesposobnost tužna su realnost u državi koja nije u stanju nabaviti niti vakcine protiv smrtonosne bolesti, već se oslanja na tuđu dobru volju i milostinju.
Nastavi čitati “Kad govori o BiH kao o tamnom vilajetu, Zlatko Lagumdžija se treba pogledati u ogledalu” →
Usred brojnih i ogromnih problema širom svijeta, kriza u Libanonu dobila je relativno malo pozornosti. Ovo je ozbiljan previd. Nije nemoguće da Libanon uskoro postane propala država, poput Libije ili Jemena. To bi bila katastrofa prije svega za libanonski narod ali, kako pokazuje nedavna povijest, i za regiju, te za Europu.
Nastavi čitati “Kriza u Libanonu mogla bi imati regionalne i međunarodne posljedice” →
Kada u posljednje vrijeme čujem da neko priprema udar na državu, neobično se osjećam. Nekada me je takva vijest znala uznemiriti, kao da mi neko izmiče tepih ispod nogu. Jer, šta da radim bez svoje države, kad me druge neće? Kažem nekada, danas sam uglavnom zbunjen.
Nastavi čitati “Nemam ništa s tim: Sezonski državni udari” →
Nedavna potraga za naoružanim belgijskim vojnim časnikom koji je prijetio istaknutom zdravstvenom stručnjaku i kojeg se sumnjičilo da priprema napad na džamiju, otkrila je mnogo o usponu radikalne desnice u Belgiji.
Časnik, koji je nekoliko puta bio raspoređen u operacijama u Afganistanu između 2011. i 2017. godine, pronađen je mrtav prošlog mjeseca, nakon nekoliko tjedana provedenih u bjekstvu. U samo nekoliko dana, Facebook grupa koja podržava ovog čovjeka dobila je više od 50000 članova prije nego što ju je ova društvena mreža izbrisala. Jedan od slogana na stranici bio je: „Onaj koji se usudio naglas reći ono što mislimo“.
Nastavi čitati “Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?” →
Navodno je, jedne prilike, u Einsteinov kabinet na Princetonu upao usplahireni asistent da upozori profesora kako je studentima za ispit dao ista pitanja kao i prošle godine. Znam, rekao je Einstein, ali ove godine odgovori nisu isti!
Nastavi čitati “Ne treba biti Einstein…” →
Gornji je naslov, naravno, svojevrsna prevara, ono što se na engleskom zove a hook a na francuskom l’accroche. Računam, naime, da će mnogi čitalac pohitati da zbog takvog naslova, i nakon početnog šoka, otvori tekst i vidi šta jedan lojalan član Naše stranke zamjera predsjedniku koga je dosad bezuslovno podržavao u svim okolnostima, a to je već pola posla: velika je vjerovatnoća da će taj čitalac do kraja pročitati ovaj napis u kome ja Predragu Kojoviću zapravo ne zamjeram ništa, ili veoma malo.
Nastavi čitati “Šta zamjeram Predragu Kojoviću” →
digitalnademokracija.com