Kategorija: Politika

Tko bi na Pantovčak?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike, objavio je svoju predsjedničku kandidaturu 17. lipnja 2019., otprilike šest mjeseci prije prvog kruga izbora. Pet godina kasnije, 17. lipnja je evo prošao, do izbora je otprilike šest mjeseci, a ni jedan relevantan kandidat još nije obznanio da će se upustiti u predsjedničku utrku, odnosno ni jedna od pet glavnih parlamentarnih partija nije istaknula svog kandidata za Pantovčak. To je donekle razumljivo kad se uzme obzir da su u protekla dva mjeseca održani parlamentarni i europski izbori: u tim okolnostima bilo je prilično besmisleno promovirati kandidata za izbore koji će se održati tek za nekoliko mjeseci. Čini se da su sve stranke procijenile da će tri jesenska mjeseca biti dovoljna da birači prepoznaju njihovog čovjeka za drugu najmoćniju dužnost u državi.

Nastavi čitati “Tko bi na Pantovčak?” →

Velegradonačelnik

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kako se zahuktava pretpredizborna kampanja za lokalne izbore u oktobru 2024, vrijedi prisjetiti se jednog dokumenta iz kampanje za opšte izbore 2022. Bio je to »Plan razvoja Sarajeva do 2035. godine« koji je, uime Stranke demokratske akcije, predstavio arhitekt Faruk Kapidžić. SDA je, samo ako opet dođe na vlast, obećavala divne stvari: izmještanje željezničke pruge, smetljišta Smiljevići i Međunarodnog aerodroma Sarajevo, izgradnju manjih stambenih naselja, ugostiteljskih građevina i sadržaja za rekreaciju na padinama brda Žuč, desetine parkova i kej niz rijeku Bosnu…     

Nastavi čitati “Velegradonačelnik” →

Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.

Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →

Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovih dana je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao “prigodni intervju” za Večernji list BiH u povodu 19 godina od njegovog izbora za predsjednika HDZ-a BiH”. Devetnaest godina!

To znači da je u Bosni i Hercegovini stasala punoljetna generacija koja na čelu stranke, za koju glasa većina Hrvata u BiH, nikad nije vidjela nikoga drugog nego vječnog Čovića. Zamislite samo taj život – rodiš se, a predsjednik HDZ-a BiH je Dragan Čović. Kreneš u školu, a predsjednik HDZ-a BiH je Čović. Dođeš do srednje škole, opet Čović. Maturiraš, i dalje Čović.

Nastavi čitati “Devetnaest godina Čovića na čelu HDZ-a” →

Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Lobiranje i zastrašivanje nije pomoglo. Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom je 11. srpnja postao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Vlade Srbije i Republike Srpske ocijenile su ovu rezoluciju antisrpskim činom, kojim se udara na političku stabilnost i dovodi u pitanje postojanje RS-a. Međutim, prava istina je da rezolucija niti u jednom trenutku ne govori o odgovornosti Srbije, niti bosanskih Srba.

Nastavi čitati “Je li Srbija izgubila utjecaj na Balkanu?” →

Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio drugačiji europski poredak. Odnosno, čini se da rat inicira strukturne promjene u načinu na koji je Europa vođena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomoći Ukrajini. Integracija se produbljuje u područjima poput obrane i sigurnosti , i čini se da će EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove članice .

Nastavi čitati “Europa još uvijek proživljava kratkoročnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta” →

Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Međunarodni kazneni sud (ICC) nastao je prije više od dvadeset godina, primarno zbog genocida u Ruandi i Jugoslaviji i zbog kontradiktornih impulsa koje su oni nadahnuli: sumorno prepoznavanje onog najgoreg u ljudskoj prirodi te optimistična odlučnost da se s tim pozabavi. Više od 120 zemalja ratificiralo je temeljni ugovor. Međutim, svjetska supersila SAD, kao i drugi veliki igrači poput Rusije, Kine i Indije, odbili su staviti svoj potpis.

Nastavi čitati “Omalovažavanje Međunarodnog kaznenog suda podriva međunarodne standarde” →

Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.

Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →

Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.

Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi” →

Doživjeti stotu na biralištu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Majke i očevi, ne kritizirajte ono što ne možete razumjeti jer vaši sinovi i vaše kćeri nisu više pod vašom kontrolom, vaša stara cesta jako brzo propada, molim vas maknite se s novog puta ako već ne možete pomoći i shvatite konačno da se vremena mijenjaju.

Nastavi čitati “Doživjeti stotu na biralištu” →

Francuska ljevica: sve dok je podijeljena, i dalje će propadati

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Politički signali koji dolaze iz Francuske zloslutni su. Prema jednoj nedavnoj anketi, stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen povećala je vodstvo na nevjerojatnih 15 bodova uoči europskih izbora u lipnju. Za Emmanuela Macrona, koji je obećao iskoristiti položaj predsjednika kako bi zaustavio uspon krajnje desnice, svi pokazatelji upućuju na ponižavajući poraz koji će zasjenti ostatak njegovog drugog mandata. Ali, uoči predsjedničkih izbora 2027. koji će zasigurno biti najvažniji za cijelu jednu generaciju, brojke također šalju snažnu poruku vječito podijeljenoj francuskoj ljevici.

Nastavi čitati “Francuska ljevica: sve dok je podijeljena, i dalje će propadati” →

Da li rat u Gazi pretvara Izrael u državu pariju?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rat u Gazi istinska je tragedija. Prije svega za nevine ljude koji ginu u Gazi i za njihove obitelji, a onda i za cijelu Palestinu, te za Izrael.

Kako piše ugledni kolumnist The Guardiana Jonathan Freedland, Izrael se po prvi put suočava s izolacijom od strane država saveznika i prijatelja, a razlog za zadovoljstvo ima Hamas.

Nastavi čitati “Da li rat u Gazi pretvara Izrael u državu pariju?” →

Bolje premijer nego predsjednik

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zoran Milanović odlučio je natjecati se na općim izborima, za koje je sam odabrao datum, 17. travnja. Dobro je da je to srijeda, i da je uveden neradni dan. Ovi izbori prevažni su da bi se sveli na jedan dan, jedan vikend, gdje ključni element, izlaznost, ovisi o obiteljskim planovima i vremenskim prilikama.

Nastavi čitati “Bolje premijer nego predsjednik” →

Hoće li Sarajevo izgubiti bitku protiv svojih nacionalista?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Po žvaljama vuče na migrante“, „Pseto, gnjida“, „Muslimanski poCetnik“, „Ko zna ko je ovu džukelu pravio“, pozivi na fizički obračun, otkaz sa radnog mjesta, „dozivanje pameti“… ovako najčešće prolaze oni koji se u BiH usude propitivati mišljenje većine. 
Obračun sa neistomišljenicima ne podrazumijeva razmjenu argumenata nego armiju ljudi spremnih izreći najodvratnije uvrede, pritom izvlačeći iz konteksta iznesene stavove i potpuno zanemarujući ukupni društveni angažman onog po kojem pljuju. 

Nastavi čitati “Hoće li Sarajevo izgubiti bitku protiv svojih nacionalista?” →

Nitko ni s kim

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Možemo! ne želi sa SDP-om, osim “točkasto”; SDP ne želi sa Socijaldemokratima, koji pak žele sa svima od centra ulijevo, no ne žele stati iza SDP-ovog predsjednika Peđe Grbina kao premijerskog kandidata; liberalni Fokus ne želi s Radničkom frontom, a isto vrijedi i u obrnutom smjeru; Stranka s imenom i prezimenom, to jest Dalija Orešković, teško da može s Centrom Ivice Puljka; Možemo! ne želi s Radničkom frontom i Socijaldemokratima; dio SDP-a ne želi s Centrom… Tako otprilike stoje stvari s lijevo-liberalnom opozicijom, a iz toga proizlazi da je najrealnije da će stranke što čine rečeni komad političkog spektra izići na parlamentarne izbore u dva ili tri bloka.

Nastavi čitati “Nitko ni s kim” →