Izborni zakon mora se imperativno promijeniti! Čuđenje u ovoj zemlji je postalo suvišno, ali čovjek se mora čuditi površnosti i neodgovornost vlastodržaca koji su se nepotrebno zapleli oko izbornog zakona. Svi se bave hrvatskim pitanjem i domovima naroda, a niko da kaže da je ključna i najvažnija promjena izbornog zakona skidanje BiH sa sramne liste zemalja u kojima se praktikuje aparthejd. Zemlje koja ni poslije 12 godina nije u stanju postati savremena i dostojanstvena zemlja u kojoj svako ima pravo biti biran na bilo koju funkciju. To je smisao promjene izbornog zakona a ne namještanje fotelje ovom ili onom. Od 2009. godine se čeka provođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci. Pa šta se još treba dogoditi da se u glavama ovih naših pametnjakovića probudi savjest da MORAJU pod hitno ukinuti sramnu diskriminaciju prema onima koji nisu unutar tri konstitutivna naroda?
Nastavi čitati “Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?”Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH
Dragan Čović je prestigao Angelu Merkel po dužini mandata na čelu stranke koju vodi. To je impresivan podatak, ali tu svaka sličnost prestaje. Po učinku i reputaciji, bilo bi fer reći da stvari stoje malo drugačije.
Gospodin Čović je za bh. prilike moćna i utjecajna osoba. Političar koji svojom (skoro doslovno) strankom dominira već više od petnaest godina, a time i nekim važnim procesima na razini cijele BiH. Pokazao je da zna kako eliminirati svaku potencijalnu konkurenciju unutar HDZ-a. U stanju je potisnuti, pa i obesmisliti druge hrvatske stranke, prikazati se umjerenim Europljaninom, skrenuti tok rijeke. Odnedavno ima i obiteljski grb, koji govori puno toga ali vjerojatno ne ono što bi želio ponosni vlasnik.
Nastavi čitati “Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH”Paradoks racionalnosti
Pripisivanje lakovjernosti traljavom razmišljanju ili neznanju primamljivo je, ali ne unapređuje naše razumijevanje post-istina i teorija zavjere
Nova knjiga Stevena Pinkera ovih je dana u vijestima. U vrijeme lažnih vijesti, namjernih dezinformacija, praznovjerja, post-istine i alternativnih činjenica, poruka ove knjige pod naslovom Racionalnost: Zašto je nedostaje i zašto je to važno, čini se jasnom i relevantnom. Racionalnost, opisana kao “komplet kognitivnih alata koji mogu postići određene ciljeve u određenim svjetovima” doista bi trebala biti zvijezda vodilja svega što mislimo i radimo, pa ipak nije. Nešto ne štima, ili nije uspjelo. Elementi potrebni za izvođenje zaključaka i informiranost danas su u dostupni u izobilju, pa ipak ljudi ih odlučuju ignorirati ili koristiti na sumnjiv način. Zašto?
Nastavi čitati “Paradoks racionalnosti”Čekajući razum u BiH
Pod uticajem pobjede Oktobarske revolucije u Rusiji, u evropskim zemljama bilo je više pokušaja da radnici i seljaci preuzmu ključnu ulogu u društvu. Od 1919. do 1920. u Italiji, naročito na sjeveru, bilo je mnogo demonstracija, protesta, kao i konkretnih preuzimanja fabrika od strane radnika. Ovaj period istoriografija pamti kao “biennio rosso”, dvije crvene godine.
Nastavi čitati “Čekajući razum u BiH”Toplo-hladno partnerstvo
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, postao je teški uteg Bakiru Izetbegoviću i Stranci demokratske akcije, odnosno glavnoj struji bošnjačke politike: partnerstvo podrazumijeva bošnjačke glasove za Komšića kao hrvatskog člana državnog Predsjedništva, što Izetbegoviću vezuje ruke u pregovorima i s HDZ-om BiH i s međunarodnim političkim faktorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona, a smisao izmjena o kojima se razgovara jest da Hrvate u Predsjedništvu zastupa netko koga su izabrali – Hrvati. Suočen s time da postaje suvišan, Komšić zaoštrava retoriku i još beskrupuloznije obmanjuje građane Bosne i Hercegovine potpuno nerealnim zamislima, nerealnim barem iz perspektive sadašnjosti i bliže budućnosti. “Nikada nećemo odustati u inzistiranju na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države”, rekao je Komšić prošle subote na kongresu Demokratske fronte za čijeg je predsjednika ponovo izabran. “Uopće nas ne zanima sviđa li se to nekome ili ne. Nismo mi izmislili to da treba odbaciti konstitutivnost naroda i uspostaviti jednakopravnost svih građana, nego je to naložio Europski sud za ljudska prava. Oni kojima se to ne sviđa mogu se žaliti tom sudu, a ne nama koji smo dosljedni u poštivanju tih standarda na kojima se temelji svako demokratsko i civilizirano društvo i država.” I još: “Drugog puta do građanske države nema. Taj put je spor i trnovit, ali ja vjerujem da ćemo uspjeti.”
Nastavi čitati “Toplo-hladno partnerstvo”Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel
Melodrama sa naprasnim upadom odlazećeg (odskora i bivšeg) Visokog predstavnika u BiH u bh. zakonodavni prostor neminovno se bliži svom kraju. Ostaje da se u to uvjeri i najglasniji, ali i sve usamljeniji čuvar ‘izvornog’ Daytona gospodin Milorad Dodik, član nikad ozbiljnije posvađanog Trijumvirata u vrhu postdaytonske BiH. Najnoviji međunarodni napori u tom pravcu se upravo dešavaju dok nastaje ovaj tekst.
Nastavi čitati “Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel”Preokret Nesvrstanih
Dobrodošli kući! – rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić za divovskim astalom ispred stotinu dvadeset šarenih zastava, disciplinovano postrojenih uz zidove Hale 11 Beogradskog sajma, pozdravljajući članove stotinak državnih delegacija okupljenih na svečarskom Samitu nesvrstanih, organizovanom povodom šezdesete godišnjice prvog samita, održanog septembra 1961. u Beogradu.
Nastavi čitati “Preokret Nesvrstanih”Budale, konji i još ponešto
George Orwell relativno je kratko živio. Nije imao ni 48 kada ga je odnijela tuberkuloza. U tih ni 48 godina stali su nevjerovatna životna priča koja se odvijala na relaciji Burma, London, Pariz, Barcelona, te ništa manje impresivan romaneskni i esejistički opus. Orwellova životna putanja puna je dramskih zapleta i filmskih obrata – od elitnog Etona gdje je došao kao nadareni stipendist i dobrostojeći pripadnik srednje klase, do beskućnika i prekarnog radnika koji zarađuje perući posuđe po londonskim i pariškim birtijama; od dobrovoljca, razočaranog idealista i naposlijetku gubitnika u Španjolskom građanskom ratu, do tvorca modernog britanskog eseja i utjecajnog javnog intelektualca.
Nastavi čitati “Budale, konji i još ponešto”Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir potresan je podsjetnik da bez slobodnih medija ne može biti prave demokracije
Organizatori Nobelove nagrade za mir pokazali su dobrodošlu kreativnost i korisnu oštroumnost dodijelivši ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dvoje hrabrih novinara koji se bore za slobodu medija u teškim, neprijateljskim uvjetima – Mariji Ressi s Filipina i Dmitriju Muratovu koji živi u Rusiji.
Nastavi čitati “Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir potresan je podsjetnik da bez slobodnih medija ne može biti prave demokracije”Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurnah: o čovjeku i o djelu
Nobelova nagrada za književnost, koja se smatra vrhuncem dostignuća za pisca, dodijeljena je 114 puta: dobilo ju je 118 osoba između 1901. i 2021. Ove je godine pripala romanopiscu Abdulrazaku Gurnahu , rođenom u Zanzibaru, prvom tanzanijskom piscu koji je dobio ovu nagradu. Posljednji crni afrički pisac koji je osvojio nagradu bio je Wole Soyinka 1986. godine. Gurnah je prvi crni pisac koji je nagradu dobio nakon Toni Morrison 1993. godine. Charl Blignaut zamolio je Lizzy Attree da opiše laureata i podijeli svoje viđenje njegove književne karijere.
Nastavi čitati “Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurnah: o čovjeku i o djelu”Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?
Može li iko u BiH zamisliti da je Rusija imenovala specijalnog izaslanika za koordinaciju izrade izbornog zakona u našoj zemlji? Izaslanika koji bi u roku od 48 sati postrojio sve naše političke lidere koji bi mu otišli u njegove dvore na pokoru. Naravno da je nemoguće tako nešto zamisliti, a i zašto bi jedna zemlja to sebi dozvolila? Imenovanje, međutim, američkog izaslanika djeluje tako „prirodno“ pa je prihvaćeno bez pogovora. Bilo je zaista tužno gledati svu bijedu naše politike i naše svemoćne gospodare kako nemoćni i skrušeni odlaze u američku ispovjedaonicu.
Nastavi čitati “Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?”Zašto Madagaskar gladuje
Stanovnici južnog Madagaskara suočavaju se s ogromnim nevoljama. Prema podacima UN-a, više od 1,1 milijuna ljudi gladuje. Više od pola milijuna djece mlađe od pet godina pati od akutne pothranjenosti. Mnoge obitelji svoju oskudnu prehranu dopunjuju kaktusom. Patnje će vjerojatno biti još i gore s početkom „mršave sezone“, tj. gladnih mjeseci prije sljedeće berbe.
Nastavi čitati “Zašto Madagaskar gladuje”Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)
Upozorenje: video prikazuje slike koje ubrzano trepere i koje mogu biti uznemirujuće za fotoosjetljive gledatelje.
Horizont Hong Konga definiran je visokim neboderima, koje odlikuje ogromna veličina, prigušene boje i nemilosrdno ponavljanje uzorka fasada. U svojoj eksperimentalnoj animaciji Serijske paralele, njemački umjetnik Max Hattler nalazi inspiraciju u okomitom rastu ovog grada. Autor je stvorio vrtoglavu animaciju od fotografija zgrada. Zapanjujući broj stanova kreće se unutar i izvan pogleda, s ponekim otvorenim prozorom i odjećom obješenom za sušenje, nagovještavajući odvojene živote koje svaki prozor predstavlja. U gledatelju bi ovaj uradak mogao izazvati strahopoštovanje, anksioznost, ili možda vjerojatnije, oboje pomalo.
Nastavi čitati “Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)”Njemačka nakon izbora: pregovori o novoj eri
Prije manje od dvije godine, njemačka socijaldemokratska stranka imala je tek 11% podrške i činilo se da se radi o političkoj opciji u nestanku. Savezni izbori u nedjelju bili su jako izjednačeni: SPD je na kraju tijesno pobijedio s 26% glasova, što predstavlja jedan od nevjerojatnijih političkih povrataka novijeg doba. To je također osobna potvrda za Olafa Scholza, njihovog kandidata za kancelara. Dok se SPD nalazio na trećem mjestu, iza Kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Zelenih, uvjerenje gospodina Scholza da bi ipak on mogao postati kancelar tretirano je kao fantazija od strane predstavnika stranke koja je na putu za nigdje. No kako su njegovi suparnici postajali sve skloniji gafovima što je kampanja odmicala, tvrdnja gospodina Scholza da predstavlja najsigurniji par ruku koji će Njemačku nakon Angele Merkel odvesti u novu eru postajala je sve uvjerljivijom.
Nastavi čitati “Njemačka nakon izbora: pregovori o novoj eri”Prava cijena jeftine odjeće
Iz perspektive europskih potrošača, odjeća i obuća nikad nisu bili jeftiniji i dostupniji. “Brza moda” u stanju je potrošačima svaki tjedan dostaviti novu kolekciju, a građani razvijenijih zemalja bez većih problema si mogu priuštiti redovitu obnovu garderobe. Cijenu, međutim, plaćaju radnici u tekstilnoj industriji koja se, privučena niskim plaćama i često nehumanim radnim uvjetima, preselila u slabije razvijene azijske zemlje.
Nastavi čitati “Prava cijena jeftine odjeće”














